Hrvatski tjednik
 

 Odbacili ga žena, djeca i otac, napravio dijete sudskoj službenici

Predsjednik Općinskog suda u Zadru Željko Rogić odbio je predsjedati Povjerenstvom za provedbu skorašnjeg referendumu o definiciji braka u Ustavu RH jer drži da se tim referendumom ugrožavaju prava homoseksualne manjine. Prezentirao je to kao priziv savjesti premda se čini da je primarno htio u svom konformističkom refleksu poručiti aktualnoj vlasti, koja također zastupa Rogic Zidentičan stav o tom pitanju, da u njemu ima odanog činovnika koji će ne samo slijepo slijediti sve što se od njega traži i očekuje, nego i više od toga.

Naravno, Rogića su odmah zvjezdanom prašinom obasuli režimski i oni drugi liberalni mediji koji provode zastrašujuću kampanju protiv referenduma i inicijatora tog izjašnjavanja. Njima nedostaje junaka poput Rogića, kao što i njemu, očito, nedostaje reflektorskih svjetala. Korist je obostrana.

A da je kojim slučajem švicarski sudac i odbio sličan posao zbog referendumskog pitanja o dopuštenju gradnje minareta, vjerojatno bi dobio otkaz. U službenoj Hrvatskoj zbog opstrukcije posla, koje formacijski mora obaviti, on ne samo što nema posljedica, nego čak dijeli stručne lekcije i Ustavnom sudu.

Otkad je na dužnosti predsjednika Općinskog suda u Zadru, Željko Rogić čini sve kako bi u medijima i javnosti pothranjivao svoj lažni profesionalni i obiteljski ego. Mediji ga predstavljaju kao vrhunskog suca i kao moralnu vertikalu, a Općinski sud u Zadru kao instituciju u kojoj gotovo sve cvjeta. Sve činjenice govore da nije tako i da je on često predmet sprdnje u na zadarskom sudu i u zadarskoj javnosti, unatoč fatamorgani koja je o njemu stvorena u široj javnosti.

Najgora ocjena iz kategorije „ocjena obnašanja sudačke dužnosti"

Prije nešto više od godinu dana, Rogić je bio jedan od četvorice kandidata za dužnost predsjednika Općinskog suda u Zadru. Od svih kandidata dobio je najgoru ocjenu iz kategorije „Ocjena o obnašanju sudačke djelatnosti", a tu ocjenu daju kolege suci iz sudačkog vijeća. Posredstvom nekih političkih veza, a smatra se da su mu najviše pomogli zadarska SDP-ovka Sabina Glasovac i aktualni ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, imenovan je na tu dužnost.

KoristRogića su odmah zvjezdanom prašinom obasuli režimski i oni drugi liberalni mediji koji provode zastrašujuću kampanju protiv referenduma i inicijatora tog izjašnjavanja. Njima nedostaje junaka poput Rogića, kao što i njemu, očito, nedostaje reflektorskih svjetala. Korist je obostrana.Državno sudbeno vijeće uvijek ima mogućnosti favoriziranog kandidata, kojega kolege u matičnom sudu ne cijene, „nagraditi" bodovima iz ostalih dviju kategorija „Bodovanje strukturiranog razgovora" i DSV„Bodovanje predloženog programa rada". U konačnici ispalo je tako da kandidati Željko Rogić i Hrvoje Visković imali u zbroju jednak broj bodova, a onda je DSV kao 'slučajno' odabrao Rogića.

Mediji izvještavaju da je u kratkom razdoblju smanjio broj predmeta za 3.500, a on sam izlazi s različitim podatcima, čas kaže da je taj broj manji za tri, a čas i za 6.000. Istina je da Općinski sud u Zadru je u posljednjih desetak godina, pod vodstvom dvaju Rogićevih prethodnika na toj funkciji, broj neriješenih predmeta smanjio s 50 na oko 22 tisuće.

Preuzimanjem dužnosti, Rogić je pokazao stanoviti entuzijazam da se trend nastavi, ali smanjeni broj predmeta je relativan ako se zna da je znatan dio predmeta sa zadarskog prebacio na druge sudove u Zadarskoj županiji, a osobito nije za samohvalu zna li se da je bitno u posljednje vrijeme povećan i broj sudaca.

Otkad je predsjednik suda Rogić je doživio raspad obitelji što svakako spada u privatnu sferu njegova života koja ne bi trebala biti od javnog interesa, ali kada netko na javnoj dužnosti forsira idealiziranu građansku percepciju o sebi, onda ona nije nužno pod „embargom". Jedna ponešto minucioznija psihološka analiza pokazala bi možda da Željko Rogić kaos iz privatnog života ima refleksije i na svakodnevni posao i na instituciju kojoj je na čelu i to na način da uljepšanom slikom o sebi pokušava potisnuti svoj obiteljski brodolom.

Mediji pišu za njega da je arhetipski predstavnik uspješne tradicionalne obitelji, a istina je stubokom drukčija. To što je neformalno rastavljen nije nužno ni vrlina ni grijeh, no način na koji se razišao s obitelji govori podosta o njemu. Supruga i troje djece odbacili su ga, a pridružio im se navodno i Rogićev otac. Raspad obitelji navodno je počeo nakon što je Željko Rogić šetao jedne večeri s ljubavnicom u zadarskom parku i naišao na vlastitog sina koji je bio u društvu svoje djevojke.

Tragikomičnost

Susret, naravno, nije bio nimalo ugodan. Rogić je molio sina da majci na otkrije to što je vidio, ali ga sin nije poslušao. Izbačen ili ne iz obiteljske kuće, Rogić je napustio obitelj i postao podstanar. Da je SindromDjelatnici Suda u Zadru rado prepričavaju razne bizarne situacije sa Željkom Rogićem, ali su pritom nespremni javno stati iza tih priča. Hiperizražena razina njegova libida nije, ističu oni koji ga bolje poznaju, nikakva devijacija, nego vjerojatno naknadna kompenzacija za ono što je propustio u mladosti, što bi onda, ako su te priče istinite, mogao biti frojdovski sindrom u cijeloj priči.nastavio s burnim životom svjedoči činjenica da očekuje dijete iz veze sa službenicom Općinskog suda u Zadru, rodom iz Zagreba, koja je trenutačno na bolovanju.

Sud u ZadruDjelatnici Suda u Zadru rado prepričavaju razne bizarne situacije sa Željkom Rogićem, ali su pritom nespremni javno stati iza tih priča. Hiperizražena razina njegova libida nije, ističu oni koji ga bolje poznaju, nikakva devijacija, nego vjerojatno naknadna kompenzacija za ono što je propustio u mladosti, što bi onda, ako su te priče istinite, mogao biti frojdovski sindrom u cijeloj priči.

Moguće je da je Rogićev libertarijanski pristup seksualnosti utjecao i na njegove stavove oko predstojećeg referenduma pa mu se, nakon što je rasturio vlastiti brak, svaki oblik braka čini konzervativnim i prevladanim oblikom zajedništva muškarca i žene. Ima pravo tako misliti, ali tužno je što takve stavove, zaštićen autoritetom institucije predsjednika jednog lokalnog suda, želi prikazati superiornima u odnosu na one koje, recimo, ima najmanje 750 tisuća drugih hrvatskih građana. Njemu je očito važno imati stav, a ne moralnu, filozofijsku,humanističku i stvarnosnu podlogu iz koje bi taj stav izvirao.

Da nije tragična, ova bi priča svakako bila komična, a ono što je osobito problematično u njoj jest njezina paradigmatska dimenzija za sustav kadroviranja u režiji Kukuriku vlasti na razini cijele države koje se događa po načelu „što grotesknije, to bolje".

Rogić izbjegao konkretne odgovore i pokazao da ne zna i ne razumije pitanja!

Predsjedniku Općinskog suda u Zadru Željku Rogiću uputili smo, na elektroničku adresu, sljedeća pitanja i zamolili ga odgovore: Koja je moralna osnova Vašega stava da se predstojećim referendumom za definicijom braka, koja bi se unijela u Ustav RH, ugrožavaju prava OdgovoriU iznimno kratkim odgovorima od samo nekoliko riječi, na ona pitanja na koja je uopće poslao odgovor, ponovio je da je odbio sudjelovati u provedbi referenduma iz razloga što se radi o odnosu većine i manjine, a u takvom odnosu, kaže, ne smije biti preglasavanja. Kaže da nije ekspert za LGTB pitanja i da se njegova odluka tiče odnosa većina – manjina, pri čemu u konkretnom slučaju manjina nije militantna.seksualnih manjina u Hrvatskoj? Zašto mislite da težnje LGTB osoba da svoje istospolne zajednice nazivaju brakom i da imaju pravo na posvajanje djece spadaju u korpus ljudskih prava?

Gdje je po vašim mjerilima granica dopustivosti nečijih prohtjeva? Biste li danas sutra i osobama s pedofilskim željama po istoj logici dopustili legaliziranje takvih zahtjeva? Smatrate li da slijepcu treba omogućiti suđenje nogometne utakmice ako to poželi ili da osoba bez ekstremiteta bude vozač školskog autobusa? Možete li reći iz čega izvire vaš identitet? Jeste li vjernik? Je li točno da ste u izvanbračnoj vezi i da očekujete dijete?

Je li točno da ste jednom ili dva puta u noćnim satima, u borovoj šumi u blizini Zadra, ostali u kvaru sa službenim automobilom Općinskog suda pa je Pauk-služba na trošak Suda morala izvlačiti automobil? Koliko ste smanjili broj sudskih predmeta otkad ste na čelu Općinskog suda u Zadru? Je li točno da vam se obraćaju pojedine utjecajne osobe u Zadru i da ih onda vodite do sudaca, dakle intervenirate da riješe spor u njihovu korist?

Rogić je izbjegao i prešutio odgovore na najveći broj konkretno postavljenih pitanja pokazavši zapravo da ne zna i da ih ne razumije.

U iznimno kratkim odgovorima od samo nekoliko riječi, na ona pitanja na koja je uopće poslao odgovor, ponovio je da je odbio sudjelovati u provedbi referenduma iz razloga što se radi o odnosu većine i manjine, a u takvom odnosu, kaže, ne smije biti preglasavanja. Kaže da nije ekspert za LGTB pitanja i da se njegova odluka tiče odnosa većina – manjina, pri čemu u konkretnom slučaju manjina nije militantna.

Odgovorio je još da je vjernik katolik, zatim da ima tri sina i da očekuje četvrtog iz veze s drugom ženom. Na kraju kaže da je događaj s službenim automobilima izmišljen, zatim da je smanjio broj sudskih predmeta za 6000 i da nikada nije vodio utjecajne osobe po sudnicama i intervenirao u njihovu korist.

Ivica Marijačić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 23:09:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.