Hrvatski tjednik
 

 EU nam nudi novac, Hrvatska vapi za njim, ali nesposobna Milanovićeva Vlada još nije uzela ni jedan euro od ponuđenih 450 milijuna!

Ivana Maletić HDZ-ova je europarlamentarka i jedna od osoba na koju sadašnji HDZ-ov predsjednik Tomislav Karamarko ozbiljno računa. Osim što sjedi u EU parlamentu, Maletićeva je i na čelu HDZ-ova Odbora za regionalni razvoj, održava konferencije i predavanje o iskorištavanja europskih fondova i upozorava na pogubnost politike Ivana Maletic2koju provodi Vlada Zorana Milanovića obmanjujući javnosti u korištenju novca koji je Hrvatska dobila iz fondova iz kojih još ništa nije uzela.

Ivana Maletić bivša je pomoćnica Ivana Šukera u Ministarstvu financija i sudionica u pregovorima s Europskom unijom, poznata i priznata ekonomska stručnjakinja u Hrvatskoj i inozemstvu.

Osjeća li se u Bruxellesu hrvatsko opstruiranje uhidbenoga naloga u slučaju lex Perković ili je situacija nakon najnovijih izmjena malo bolja?

Sada se manje o tomu priča jer je Hrvatska napravila ono što je i trebala. Svi se čude zašto smo se doveli do te situacije. Svima je bilo jako čudno zbog čega se Vlada dovela u tu situaciju jer je znala što joj donosi članstvo. Zastupnici su me znali pitati 'tko nam je taj Perković, je li to neka jako važna osoba u RH kad se to tako rješava'. To je apsurd koji je svima bio velika enigma.

Koliko se zapravo čuje glas hrvatskoga europskog parlamentarca?

Dosta. Europski parlament funkcionira na drukčijim principima u odnosu na druge državne parlamente, države u kojima je Vlada na vlasti i ima parlamentarnu većinu te što ona Europski parlamentpredloži, to i prođe. U europskome parlamentu nijedna politička opcija nema većinu. Ako se želi braniti neko stajalište, izboriti za određenu rezoluciju ili pravni propis, onda se to treba učiniti snagom argumenata i znanja.

Kada je zastupnik zadužen za neko izvješće i želi da prođe u EU parlamentu, da bude odobreno i izglasano, mora lobirati kod svih kolega, uvjeriti ih da je to zaista za dobrobit svih država članica. Ovdje zaista prevladava znanje i snaga argumenata, to je ono što mi se najviše sviđa u EU parlamentu – sustav i način odlučivanja koji traži znanje.

Glasujemo za ono što je u interesu Hrvatske

S obzirom na različitu stranačku pripadnost, koliko je hrvatski glas divergentan, odnosno nastupaju li različito hrvatski parlamentarci u nekim temama?

HDZ pripada Europskoj pučkoj stranci, SDP pripada socijaldemokratima i često su te dvije političke opcije na razini ParlamentKad je u pitanju Hrvatska, onda je zaista važno dobro promisliti i glasovati za ono što je za Hrvatsku najbolje. Nema mnogo takvih preklapanja kod donošenja odluka na razini parlamenta. Bilo je do sada nekoliko situacija, primjerice uvođenje viznoga režima za susjedne zemlje, gdje smo svi, i SDP, i HDZ, i Laburisti i Ruža Tomašić, glasovali protiv te eu parlamentrezolucije iako su pojedine stranke u parlamentu sugerirale da se glasuje za. Nismo slijedili ono što govori politička opcija, glasovali smo za ono što je u hrvatskome interesu.parlamenta dijametralno suprotno, imamo drukčije poglede na to kako razviti gospodarstvo, kako izaći iz krize, kako dijeliti socijalne pomoći. Elementarni dijelovi vezani uz ekonomiju znatno su nam različiti.

Jeste li složni kad je riječ o hrvatskim interesima?

Kad je u pitanju Hrvatska, onda je zaista važno dobro promisliti i glasovati za ono što je za Hrvatsku najbolje. Nema mnogo takvih preklapanja kod donošenja odluka na razini parlamenta. Bilo je do sada nekoliko situacija, primjerice uvođenje viznoga režima za susjedne zemlje, gdje smo svi, i SDP, i HDZ, i Laburisti i Ruža Tomašić, glasovali protiv te eu parlamentrezolucije iako su pojedine stranke u parlamentu sugerirale da se glasuje za.

Nismo slijedili ono što govori politička opcija, glasovali smo za ono što je u hrvatskome interesu. Uskoro nas očekuje i višegodišnji financijski okvir u proračunu EU u kojemu postoji dio koji se zove makroekonomska uvjetovanost. Ako se usvoji makroekonomska uvjetovanost kakvu predlaže Vijeće za EU parlament, onda možemo doći u situaciju da Hrvatska, kad bude pod procedurom prekomjernoga deficita, ako ne ispunjava sve ciljeve u skladu s procedurom, ostane bez EU fondova.

Mi ne želimo takvu makroekonomsku uvjetovanost jer su nama europski fondovi važni i ne smiju se zatvoriti u slučaju da ne možemo ispuniti proceduru prekomjernoga deficita, dapače, onda su nam još potrebniji da bismo uopće ispunili tu proceduru. Nadam se da će se i SDP složiti s nama i glasovati protiv makroekonomske uvjetovanosti. Ono što je interes Hrvatske trebao bi biti zajednički prioritet, ne mora značiti da ćemo se uvijek složiti oko toga. Mi u HDZ-u slijedimo postulate svoje stranke.

Koliko se Hrvatska koristi novcem iz EU fondova? Svi pričaju o povlačenju novca iz fondova, ali kakva je zapravo stvarna slika na terenu, jesu li lokalne vlasti dovoljno upoznate s tom procedurom?

Mi smo održali nekoliko konferencija na tu temu. Naša je intencija da pokažemo Vladi i javnosti da na lokalnoj razini ima jako mnogo projekata i ideja. Od 65 posto općina, gradova i županija dobili smo upitnike iz kojih se Eu fondovividi da ima projekata i ideja u vrijednosti 11,6 milijarda kuna, što je golem iznos. Od tih 11.6 milijarda, 20 posto već je potpuno pripremljeno, spremno za prijavu za natječaj i povlačenje sredstava.

Za Zadarsku županiju to je oko 1,5 milijarda, što je njima velik iznos. Vlada se čitavo vrijeme postavlja na način da oni donose europski novac, a na lokalnim je jedinicama da taj novac iskoriste. Ovim konferencijama želimo pokazati Vladi kako nije istina da nema projekata, što ona konstantno ponavlja, da je njihova teza potpuno pogrešna i da je Vlada na potezu jer su oni ti koji moraju otvoriti natječaj.

Početkom srpnja postali smo država članica, dobili smo na raspolaganje prvih 450 milijuna eura iz kohezijske politike. Vlada je najavila da će tri natječaja biti raspisana u rujnu, jedan za općine, gradove i županije i njihove projekte, jedan za srednje i male poduzetnike, i jedan za znanstveno istraživačke projekte. To su sve segmenti društva koji su željni novca za svoje projekte, međutim tih natječaja još nema. Tržište i krajnji korisnici vape za novcem, novac je tu, a Vlada je ta koja ne raspisuje natječaje.

Zar Vladi nije u interesu povući taj novac, raspisati natječaj i dati ljudima nove mogućnosti?

Naravno da je u interesu, ali očito je da nema dovoljno znanja, kapaciteta i na to upravo upozorava Europska komisija. NatječajiPočetkom srpnja postali smo država članica, dobili smo na raspolaganje prvih 450 milijuna eura iz kohezijske politike. Vlada je najavila da će tri natječaja biti raspisana u rujnu, jedan za općine, gradove i županije i njihove projekte, jedan za srednje i male poduzetnike, i jedan za znanstveno istraživačke projekte. To su sve segmenti društva koji su željni novca za svoje projekte, međutim tih natječaja još nema. Tržište i krajnji korisnici vape za novcem, novac je tu, a Vlada je ta koja ne raspisuje natječaje.Bila sam na nekoliko rasprava na razini europskoga parlamenta kada su došli predstavnici iz Komisije.

Jedna rasprava je bila ne temu pripremljenosti Hrvatske na kohezijsku politiku i vrlo jasno je istaknuto da je najveći problem administrativni kapacitet, odnosno kvantiteta i kvaliteta, da nemamo dovoljno ljudi i znanja, nemamo dovoljno pripremljenih projekata, pri čemu su mislili na nacionalne projekt ne znajući što se krije na terenu, a što mi ovim konferencijama, analizom i upitnikom želimo pokazati i Vladi, ali i Komisiji.

Hrvatska na terenu ima mnogo ideja, kreativnosti, entuzijasta i mnogo prostora za korištenje europskih fondova, što je važno pokazati i što će dati optimizam EU komisiji da mi imamo na što koristiti novac. Sada treba natjerati Vladu da konačno uloži sredstva, ojača administrativni kapacitet i požuri se s raspisivanjem natječaja. Jer ako sada u studenome raspišu natječaj, dok se projekti prijave, dok se odabere, dok krenu u implementaciju, već je kraj 2014., a ni euro od 450 milijuna nije iskorišten.

Hrvatska uplaćuje u EU svoje obveze, ali ništa ne izvlači

Može li Hrvatska ostati bez novca ako ga ne potroši u određenome periodu?

Ako se 450 milijuna ne iskoristi do 2016. godine, onda se novac vraća u europski proračun, gube se sredstava.

Hoćemo li mi onda sljedećih godina uplatiti više novca nego što ćemo ga uzeti iz EU?

Prve dvije godine Komisija nas nastoji zaštititi i oni dodjeljuju tzv. kompenzacije. U slučaju da se dogodi da uplatimo više, spremni su dati jednu likvidnu injekciju da nam kompenziraju gubitak jer smo manje povukli. Međutim, ono što Vladi hoću naglasiti jest to da mi imamo te kompenzacije, ali su one male. U financijskoj omotnici za 2013. predviđeno je 75 milijuna eura, a 25 milijuna predviđeno je za 2014.

Znači, one nam ne će pomoći ako se ne pokrenemo. Vlada čitavo vrijeme govori o tome kako smo u 2013. iskoristili jako puno IPA-e (integrirani pretpristupni fond EU za Hrvatsku za razdoblje 2007-2013. godine. op.a.), ali IPA pripada jednome drugom vremenu, to je pretpristupno razdoblje za projekte kojima ispunjavamo uvjete za članstvo EU, znači one administrativne, gospodarske, političke, zakonodavne kriterija, dok su kohezija i europski fondovi za rast i razvoj i bitno je taj novac iskoristiti i njih povlačiti.

MinusU prvoj polovici godine članstva znači zadnja polovica 2013., mi imamo obvezu uplatiti u europski proračun oko 220 milijuna eura jer 75 posto naših carina ide u europski proračun, dio PDV-a, također se dio prema razini razvijenosti bruto društvenoga proizvoda izračunava i uplaćuje. Hrvatska to kontinuirano, mjesečno od kolovoza uplaćuje. Od ovih 450 milijuna, koje bi trebale kompenzirati naše uplate, nismo još ništa napravili. Tu je vrlo jasan minus i Vlada mora razmišljati da takav minus prekine.U prvoj polovici godine članstva znači zadnja polovica 2013., mi imamo obvezu uplatiti u europski proračun oko 220 milijuna eura jer 75 posto naših carina ide u europski proračun, dio PDV-a, također se dio prema razini razvijenosti bruto društvenoga proizvoda izračunava i uplaćuje. Hrvatska to kontinuirano, mjesečno od kolovoza uplaćuje. Od ovih 450 milijuna, koje bi trebale kompenzirati naše uplate, nismo još ništa napravili. Tu je vrlo jasan minus i Vlada mora razmišljati da takav minus prekine.

Prozvali ste ministra Grčića baš zbog stvari o kojima sada govorimo. Je li onda naš najveći problem nekompetentna Vlada i resorni ministri koji bi trebali znati na koji način izvući novac iz fondova?

Oni su potpuno nepripremljeni ušli u ovu priču. Oni uopće ne razumiju načela kohezijske politike i što zapravo znači koristiti se europskim fondovima. Vlada je izgubila dvije ključne godine, nisu uveli potrebne pripreme, a sada to prebacuju za 2015. i 2016. Hrvatskoj novac treba sada. Ovdje se vapi za novcem, sredstva su tu, a Vlada nije sposobna otvoriti natječaj i pustiti sredstva prema određenim segmentima društva.

A ove dvije godine izgubili su na apsurdne stvari, reorganizacije, otpuštanja, nova zapošljavanja. Godine 2012. izašli su s pričom kako su jako uspješni u korištenju EU fondova, a zapravo se radi o tome da su stavili potpis na projekte koje smo mi odradili i pripremili u 2010. i 2011. Njih je sve dočekalo gotovo, potpisali su i tako su podignuti postotci ugovaranja. Natječaji su mogli biti raspisani 1. srpnja, a još uvijek ništa od toga.

Što očekuje građane nakon Nove godine?

Godina 2014. godina je članstva u EU. To bi trebala biti godina rasta i optimizma, ali s obzirom da je Vlada sa svojim mjerama i neznanjem zakazala u tome, ne čeka nas ništa posebno i značajno. To je ono što žalosti, ali to 2014je tako kad imate nekoga tko ne zna. On vas onda ne može dovesti do nečega mnogo boljeg.

Godina 2014. donijet će nam proceduru prekomjernoga deficita što je vrlo nezgodno jer će nam Europska komisija zadati ciljeve, oni ne daju rješenja, model, niti način reformiranja sustava, kao što naša Vlada sada tvrdi. Oni ti kažu da u prvih šest mjeseci očekuju da svoj deficit smanjimo na toliki iznos, što očekuju u prvoj godini i tako dalje. Procedura traje tri godine i Europska će nam komisija jako sjesti za vrat da smanjimo taj deficit.

Onda će tražiti od Vlade da točno napišu i opišu mjere nakon šest mjeseci, nakon godinu, dvije, tri i vrlo će nas detaljno pratiti svaki mjesec. Komisija će nakon toga ocijeniti je li paket Vladinih pripremljenih mjera realan ili nije. Ako nije realan, onda će ga vratiti, tražiti revidiranje, vjerojatno i pomoći u tomu kako to napraviti. Proučavala sam iskustva država članica i događalo im se da su pod procedurom prekomjernoga deficita išle na jake i hitne mjere s prihodne i rashodne strane, neke su povećale PDV, trošarine, smanjivale porez na dohodak, zamrzavali mirovine, plaće u javnome sektoru...

Vlada nije ni svjesna svojih gluposti

Nešto slično kao i kod nas, ali tu se ne vide pozitivni pomaci?

Tako je. Mi te mjere radimo, a one ne luče nikakav učinak. Porezna represija je golema, PDV je ogroman, a porezni prihodi najniži do sada. Isto tako, sve mjere na rashodnoj strani PresijaPorezna represija je golema, PDV je ogroman, a porezni prihodi najniži do sada. Isto tako, sve mjere na rashodnoj strani proračuna ne daju nikakav rezultat, Ministarstvo financija uopće ne kontrolira rashodnu stranu, a ni druga ministarstva svoje rashode. Jako me zanima što će sada, s obzirom da sve što rade, postiže suprotan učinak, ponuditi Komisiji i kakva će rješenja biti za 2014.proračuna ne daju nikakav rezultat, Ministarstvo financija uopće ne kontrolira rashodnu stranu, a ni druga ministarstva svoje rashode. Jako me zanima što će sada, s obzirom da sve što rade, postiže suprotan učinak, ponuditi Komisiji i kakva će rješenja biti za 2014. Ono što su do sada počeli prezentirati potpuno je apsurdno.

Ispada li onda po Vama da premijer ne zna u kome smjeru vodi državu i očekuje da probleme riješi netko drugi?

Definitivno. On zapravo i ne vodi državu. Ovo je primjer države koju nitko ne vodi.

Je li onda bolje da smo u EU s obzirom na situaciju u kojoj se trenutačno nalazimo ili da smo ipak ostali izvan europskih okvira?

Bar nas EU koliko-toliko štiti od gluposti na koje je spremna ova Vlada. Sreća je da smo bar u EU bez obzira na sve obveze koje imamo samo zato što sudjelujemo u tome.

Koliko ova Vlada svojim načinom vođenja države 'pomaže' HDZ-u za sljedeće parlamentarne izbore?

Svojim glupostima jako mnogo. Teško je bilo očekivati ovako veliku razinu gluposti. Teško je bilo očekivati da jedna Vlada može biti na tolikoj razini nesposobnosti. Vlada Zorana Milanovića probila je sva očekivanja, ovo je vrhunac i tomu se nitko nije nadao. Znam mnoge koji su tradicionalno lijevo orijentirani, a sada kažu da ne bi na izborima više njima dali glas ni pod razno.

Vlada smatra da ide u dobrome smjeru.

To je još najzanimljivije. Teško je biti svjestan vlastite gluposti, tako i Vladi to teško polazi za rukom. Bilo bi bolje da postanu svjesni pa da krenu raditi nešto dobro za čitavu državu. Prva bih se tome radovala, bez obzira na to što su druga politička opcija jer nama treba rast i razvoj na dobrobit naših građana. Domovina je na prvome mjestu, bez obzira na političku opciju. Na žalost, s ovima idemo samo natrag.

Predsjednik Tomislav Karamarko dobro je posložio tim, HDZ će imati Vladu koja će odmah krenuti na posao!

U kratkim crtama, kako povećati rast i razvoj, kako pokrenuti hrvatsko gospodarstvo koje je danas na koljenima?

Najvažnije je jačanje poduzetničkoga okruženja i ulaganje u srednje i malo poduzetništvo. Nikakvo traganje za nekim imaginarnim investicijama i velikim stranim investitorima, nego fokusiranje mjera na srednje i malo poduzetništvo i na smanjivanje i uklanjanje administrativnih barijera.

Ne možemo se postavljati prema poduzetnicima kao prema neprijateljima i lupežima, što se često događa, nego ih treba poticati i pomagati im da se realizacijom vlastitih ideja samozapošljavanju i kreiraju vlastita radna mjesta za sebe i druge. To je elementarno, a onda to pokreće sve druge reforme. Uklanjanje administrativnih barijera znači pojednostavniti niz zakona, propisa, pojednostavniti način rada države uprave, uvesti e-poslovanje da se lakše možemo snalaziti bez gubitka vremena u institucijama. Treba imati viziju i jasne korake i to onda početi ostvarivati.

Koliko Hrvatskoj treba da se oporavi od ovoga što se događalo zadnje dvije godine?

Mi smo sad definitivno pet godina unatrag i to je veliki problem. Treba nama Vlada koja ne će čekati 100 dana nego odmah krenuti s konkretnim mjerama, jasnom vizijom, odraditi poslove i iskoristiti mogućnosti koje EU pruža, da se ono što smo planirali napraviti za 20 godina odradi za četiri ili pet. Imamo šanse, mali smo, nije nas teško organizirati, sustavno se možemo dobro posložiti i na modernim temeljima i načinima razmišljanja pokrenuti rast i razvoj. Ljudi su željni uređenoga sustava i discipline, a to se s ovom Vladom nikada ne će dogoditi.

Ima li HDZ ljude koji to mogu učiniti?

Ima. Predsjednik Karamarko to je dobro posložio, njegov je cilj imati Vladu koja će odmah krenuti i odraditi poslove. Zato i imamo stranačke odbore.

Znači li to da Karamarkova Vlada u sjeni radi?

Radi. Ja sam na čelu Odbora za regionalni razvoj, pratimo i komentiramo sve što Vlada radi i što se događa. I na nacionalnoj razini, a i na razini Unije imamo rješenja što i kako napraviti, znamo što Hrvatskoj treba da bi bila uspješna. Nama ne treba 100 dana da počnemo raditi, mi već sada, korak po korak, znamo što i kako treba raditi.

Na žalost, ova je Vlada zaustavila gradnju Pelješkoga mosta i vratila priču na početak

Ima li u europskome parlamentu sluha za Pelješki most ili je i njima bolja opcija tunel, a o čemu se govori posljednjih dana?

Pelješki je most zanimljiva priča. Još sam 2011. pregovarala i razgovarala o tome. Imala sam drugu koncepcijsku ideju za Pelješki most jer cesta kroz Pelješac jako mnogo stoji, MostProjekt je trebao biti završen 1. srpnja pa je produžen na rujan, pa je ponovno produžen do studenoga, još uvijek nemamo rezultate studije i sad će biti veliko pitanje ako ta studija pokaže nešto što je nerealno, a što se može dogoditi jer to rade strani stručnjaci koji ne će uzeti u obzir neke socioekonomske i društvene aspekte. Ako ta studija pokaže da je tunel najbolje rješenje, Unija onda nikada ne će financirati most.odnosno čitava ta investicija ceste kroz Pelješac stoji više nego taj most. S obzirom da je Pelješki most bio započet, temelji stavljeni, ugovori potpisani, u tom pretpristupnom razdoblju nije bilo moguće iskoristiti pretpristupne fondove, odnosno novac za nešto što je započeto.

Onda smo išli u smjeru da nam Unija financira cestu, a da Pelješki most probamo financirati preko povoljnih instrumenata financiranja koje Unija nudi za vezane projekte uz projekte koje oni financiraju. Naravno, cesta je vezani projekt uz most i mogli bi iskoristiti neke od povoljnih instrumenata financiranja. Kad se promijenila Vlada, oni su vratili priču na početak i odlučili baciti 200 tisuća eura na projekt ocjene isplativost.

Naručili su studiju različitih opcija i isplativosti s kojom bi se vidjelo koje je najbolje rješenje za nas: tunel, most ili koridor, povezivanje trajektima, kao da nije očito što znači most, a što sve ostalo.

Projekt je trebao biti završen 1. srpnja pa je produžen na rujan, pa je ponovno produžen do studenoga, još uvijek nemamo rezultate studije i sad će biti veliko pitanje ako ta studija pokaže nešto što je nerealno, a što se može dogoditi jer to rade strani stručnjaci koji ne će uzeti u obzir neke socioekonomske i društvene aspekte. Ako ta studija pokaže da je tunel najbolje rješenje, Unija onda nikada ne će financirati most.

Ima li Hrvatska novac za most? Mnogi tvrde da Hrvatska to može sama napraviti.

Po modelu koji sam predlagala, a koji sam radila s timom stručnjaka koji su tražili najbolje rješenje jer nam je to važno zbog Schengena i cjelovitosti hrvatskoga teritorija, postoji mogućnost da cestu na Pelješcu financiramo iz fondova, a onda bi se za most mogli koristiti povoljniji instrumenti financiranja za koje bi se našlo prostora.

Andrea Černivec
Hrvatski tjednik


Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 23:56:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.