Nekada su tajne službe morale trošiti velike resurse kako bi došle do obavještajnih ciljeva; pojavom Interneta i mobilne telefonije obavještajni su ciljevi sami došli do tajnih služba

Nakon što su Njemačka i Francuska zajednički pokrenule inicijativu i dobile potporu svih ostalih članica EU da se do kraja ove godine postigne sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o pitanjima masovnoga prikupljanja podataka elektroničkim putem u obavještajne svrhe, naš premijer Zoran Milanović izjavio je u Bruxellesu, nakon završetka dvodnevnoga sastanka na vrhu EU, da osobno nije zabrinut zbog prisluškivanja i da bi "bio šarlatan kada bi rekao da Hrvatska ima tehnička sredstva za provjeru".

Zaista, ovakvu izjavu može dati samo politički šarlatan. Istodobno, mediji su u Hrvatskoj prenijeli tvrdnju bivšega američkog veleposlanika Petera Galbraitha iz njegove kolumne objavljene u britanskim novinama The Guardian da su ga u Hrvatskoj prisluškivale tajne službe te da je uvijek osjećao simpatije za hrvatske analitičare koji su preslušavali snimke njegovih razgovora.

"U kritičnim trenutcima tijekom rata CIA je krivo procijenila namjere i sposobnost Hrvatske", kaže Galbraith. Kako je to zaista izgledalo, vidjet ćemo na sljedećem primjeru iz Hrvatske.

Pod svaku cijenu stan na Trgu bana Josipa Jelačića

Početkom 90-ih godina u Hrvatskoj dogodila se prava poplava nevladinih organizacija. Hrvatske tajne službe koje su radile na protuobavještajnoj zaštiti registrirale su da jedna od tih organizacija želi pod svaku cijenu unajmiti stan na Trgu bana Jelačića broj 3 na trećemu katu. Ta organizacija zove se USAID (Američka agencija za međunarodni razvoj).

Unajmljivanje stana samo po sebi ne bi privuklo pozornost hrvatskih tajnih služba da na četvrtome katu iznad toga stana ne živi tadašnji ravnatelj Hrvatske izvještajne službe (HIS) Miroslav Tuđman. Neobično velike pripreme i sigurnost oko useljenja na treći kat za jednu nevladinu organizaciju zaokupili su pozornost djelatnika HIS-a.

Kada je taj ured USAID-a na trećemu katu unajmio 60 telefonskih linija i nakon što je u prostorije ureda donesen i montiran Faradayev kavez, postalo je potpuno jasno da se preko toga ureda pokušava organizirati nadziranje i prisluškivanje ravnatelja tadašnje glavne hrvatske obavještajne službe.

Daljnjim radom utvrđeno je da se USAID deklarira kao „samostalna" Vladina agencija koja provodi programe pomoći u demokratskim reformama u stranim državama, pritom štiteći američke ekonomske i političke interese. Organizacija je pod nadzorom američkoga ministarstva vanjskih poslova, a zaposleni u USAID-u smatraju se zaposlenicima Ministarstva vanjskih poslova SAD-a i imaju diplomatski status.

NadziranjeOsim američkih „nevladinih" organizacija, za zgradu na Trgu bana Jelačića broj 3, gdje je živio ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman, bile su zainteresirane neke francuske i njemačke nevladine organizacije. Hrvatske službe toga vremena znale su aktivnim i pasivnim metodama obavještajnoga rada sprječavati mogućnost prisluškivanja i nadziranja državnih dužnosnika.Za svoj rad USAID odgovara prije svega Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a, na terenu veleposlanicima, a u Hrvatskoj, u to doba, izravno Peteru Galbraithu, nakon toga Williamu Montgomeryju. USAID izravno ili posredno putem dvadesetak američkih nevladinih udruga u Hrvatskoj stvara mrežu, financira i potiče osnivanje cijeloga mnoštva domaćih nevladinih udruga kojima dijeli novac, usluge i pogodnosti privatnih američkih zaklada, privatnih poduzetnika i sveučilišta.

Preko takvih su organizacija, novac i usluge odlazili u medije (Feral, Nacional, Radio 101...), Savez samostalnih sindikata, Udrugu hrvatskih sudaca, Hrvatsko novinarsko društvo i političke stranke (SDP, HSLS, HSS, HNS, IDS, LS). Američkim tajnim službama takva organizacija osigurava izvođenje tzv. demokratskoga prevrata u državama kada demokratske reforme i američki interesi nisu na istome kolosijeku.

Osim američkih „nevladinih" organizacija, za zgradu na Trgu bana Jelačića broj 3, gdje je živio ravnatelj HIS-a Miroslav Tuđman, bile su zainteresirane neke francuske i njemačke nevladine organizacije. Hrvatske službe toga vremena znale su aktivnim i pasivnim metodama obavještajnoga rada sprječavati mogućnost prisluškivanja i nadziranja državnih dužnosnika.

Bez obzira na veliku suradnju HIS-a s tajnim službama SAD-a, Njemačke i Francuske, hrvatska služba iz ovog primjera s USAID-om naučila je svoju lekciju: prijateljstva među službama nema, postoje samo interesi Hrvatske i interesi drugih država. Danas USAID radi u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji , Makedoniji i Moldaviji, iz Hrvatske su otišli 2008. godine, mnogi od njihovih projekata propali su zauvijek, kao što je propala priprema prisluškivanja predsjednika HIS-a Miroslava Tuđmana.

Europski parlamentarci ne čitaju izvješća stručnjaka

Gledajući ovaj hrvatski primjer, začuđujuća je reakcija Europske komisije (EK) i Europskoga parlamenta (EP) na činjenice o nadziranju europskih telefona i interneta što ih je obznanio nekadašnji američki PrisluškivanjeZbog američkoga prisluškivanja Europljana, gospodarske teme i daljnje integracije EU pale su u drugi plan, izaslanstvo Europskoga parlamenta otputovalo je u Washington gdje će pokušati dobiti odgovor američkih vlasti na optužbe za masovno špijuniranje europskih građana i vlada, uključujući i špijuniranje njemačke kancelarice Angele Merkel. Europski parlament zatražio je suspenziju sporazuma o razmjeni obavještajnih podataka između EU i SAD-a.obavještajac Edward Snowden.

Zbog američkoga prisluškivanja Europljana, gospodarske teme i daljnje integracije EU pale su u drugi plan, izaslanstvo Europskoga parlamenta otputovalo je u Washington gdje će pokušati dobiti odgovor američkih vlasti na optužbe za masovno špijuniranje europskih građana i vlada, uključujući i špijuniranje njemačke kancelarice Angele Merkel. Europski parlament zatražio je suspenziju sporazuma o razmjeni obavještajnih podataka između EU i SAD-a.

Danas svaki propis koji donosi Hrvatski sabor i Europski parlament (EP), a kojim se regulira neka ljudska djelatnost ima znanstvenu i tehnološku dimenziju. Bez znanstvenih i tehnoloških inovacija nema gospodarskog rasta. Za one koji donose zakone ključno je razumjeti utjecaj tih tehnologija na svakodnevni život , privatnost i temeljna ljudska prava.

Za zastupnike u Europskome parlamentu u prosincu 1999. godine sastavljeno je izvješće („Development of surveillance technology and risk of abuse of economic information") koje potpuno opisuje stanje i razvoj tehnologija za nadzor komunikacija i interneta, opisuje rizike koji bi mogli nastati zlouporabom tih tehnologija europskoj ekonomiji.

Izvješće je sastavila STOA (Science and Technology Options Assessment). STOA je znanstvena i stručna organizacija koja radi procjene o znanstvenim i tehničkim dostignućima čiji je cilj pružanje podrške europskome parlamentu u donošenju odgovarajućih političkih odluka i pozicioniranju EU u odnosu na ostale zemlje u svijetu.

Nesigurne mobilne telefonske mreže

Izvješće se sastoji od nekoliko cjelina u kojima su opisani sustavi i oprema za elektroničko izviđanje tj. prisluškivanje, sustavi za automatsku obradu podataka obavještajne namjene, sustavi za automatsku selekciju podataka i prepoznavanje govora, sustavi za zaštitu (kriptiranje) podataka i njihovo presretanje.

Nadalje je obrađena zaštita podataka i njezin utjecaj na ljudska prava u EU, obrađeni su legalni aspekti presretanja elektroničkih komunikacija (nacionalni, europski i međunarodni) i na kraju izvršeno je razmatranje ekonomskih rizika koji proizlaze iz potencijalno ranjive telekomunikacijske i računalne infrastrukture.

Vidljivo je da su stručnjaci još prije deset godina Europskom parlamentu ukazali na mnoge sigurnosne probleme telekomunikacijskih i računalnih mreža. Tako u izvješću stoji kako je razina sigurnosti mobilnih telefonskih mreža mnogih europskih operatera mnogo manja od razine sigurnosti koju oni garantiraju svojim korisnicima tijekom prodaje usluga te da je potrebno odrediti stvarnu razinu sigurnosti.

NSA ima apsolutni pristup svim podatcima na internetu

Isto tako navode kako američki proizvođači telekomunikacijske i računalne opreme te davatelji internetskih usluga pod utjecajem NSA (National Security Agency) prodaju svoje proizvode PristupNSA je zahvaljujući internetu i internetskoj tehnologiji u telefonima razvijenoj u SAD-u u mogućnosti s pametnih telefona između ostaloga izvući vaše osobne podatke, vaš broj telefona, bankovne račune na koje plaćate, brojeve kartica kojima se koristite, liste kontakata, bilješke, SMS poruke i zapise o lokacijama gdje ste se nalazili te gdje se trenutačno nalazite. Ta tehnologija toliko je moderna da potencijalne zloupotrebe prelaze njezinu korisnost.europskim državama sa smanjenom razinom sigurnosti (kriptozaštitom) s izričitom namjerom da sustavno mogu čitati svu komunikaciju između korisnika.

Na toj listi proizvođača i davatelja uz mnoge nalaze se i Microsoft, Yahoo, Google, Facebook, PalTalk, AOL, Skype, YouTube i Apple. Uz tu spoznaju i činjenicu da je većina svjetskih internetskih veza smještena u SAD ili se spaja s ostatkom svijeta u SAD-u, jasno je da NSA ima apsolutni pristup gotovo svim podatcima. Tako internetska komunikacija iz EU mora proći preko SAD-a prema Aziji, Oceaniji, Africi i Južnoj Americi.

Danas je teško zamisliti život bez mobilnoga telefona i interneta. Moderni, tzv. pametni telefoni, uz telefoniranje omogućuju nam pristup nizu mobilnih servisa na internetu (npr. Gmail, Facebook...), imaju impresivne senzore (akcelerometar, kompas, GPS) pa omogućavaju geolokaciju (npr. Google maps), imaju funkcionalnost video kamere i fotoaparata, a po potrebi mogu se spojiti na različite računalne mreže (Bluetooth, WiFI).

NSA je zahvaljujući internetu i internetskoj tehnologiji u telefonima razvijenoj u SAD-u u mogućnosti s pametnih telefona između ostaloga izvući vaše osobne podatke, vaš broj telefona, bankovne račune na koje plaćate, brojeve kartica kojima se koristite, liste kontakata, bilješke, SMS poruke i zapise o lokacijama gdje ste se nalazili te gdje se trenutačno nalazite. Ta tehnologija toliko je moderna da potencijalne zloupotrebe prelaze njezinu korisnost.

Zahtjevi europarlamentaraca ništa ne znače američkoj administraciji

Budući da nakon ovakva izvješća stručnjaka zastupnici Europskoga parlamenta nisu ništa poduzimali, jer oni zapravo nikoga osim sebe ne predstavljaju, oni mogu raspravljati o zakonima i direktivama, a njihovo mišljenje nije obvezno niti za Europsku komisiju, stoga je teško i zamisliti da će njihovi zahtjevi išta značiti američkoj administraciji, tajnim službama i američkom predsjedniku Obami.

SAD ionako ima bilateralne sporazume s mnogim europskim državama o suradnji tajnih službi na prikupljanju obavještajnih podataka elektroničkim izviđanjem, a neki od tih sporazuma, kao što je sporazum s Velikom Britanijom, stariji su od same EU.

Trenutačno su u tijeku pregovori između EU i SAD-a o sporazumima za slobodnu trgovinu i ulaganja. U slučaju zaključenja tih sporazuma nastala bi najveća slobodna trgovinska zona na svijetu. Europska komisija, jednako kao i Europski parlament, taj su projekt proglasili jednim od prioriteta. Zbog toga će afera o prisluškivanju NSA europskih građana i premijera brzo pasti u zaborav. Nadamo se da će eurokrati iz Europskoga parlamenta zamoliti američku tajnu službu NSA da im ne prisluškuje Europsku komisiju i pregovarače, barem tijekom tih pregovora.

Joško Buljan
Hrvatski tjednik