Hrvatski tjednik
 

Povlačenje tužbe protiv Srbije bio bi težak grijeh prema žrtvama i potomcima

Hrvatski građani nisu načistu hoće li Vlada ustrajati ili će odustati od tužbe za genocid protiv Srbije. U vladajućim strukturama ima onih koji jasno kažu da se intenzivno radi na tužbi, dok neki smatraju da još ima vremena za povlačenje tužbe. O važnosti i mogućim posljedicama povlačenja tužbe za genocid razgovarali smo akademikom Vladimirom Iblerom, stručnjakom za međunarodno javno pravo.

Imamo li se pravo pitati: tko ima pravo licitirati s povlačenjem tužbe za genocid?

Odgovor na to pitanje vrlo je osjetljiv. Držim da nitko ne bi smio doći u situaciju da samostalno odlučuje o tome pitanju. Ono zahtijeva da bude raspravljeno pred kompetentnim tijelom.

Što znači pred kompetentnim tijelom?

To znači da bi Vlada morala razmisliti o slučaju i izabrati ljude koji su najbliži toj materiji: povjesničare, pravnike i diplomate.

Znači li to da bi trebalo pripremiti jednu studiju?

To nikako ne bi moglo biti suvišno jer ne znamo koje bi mogle biti posljedice povlačenja tužbe, ako nisu unaprijed promišljene.

Kakve bi mogle biti reakcije međunarodne zajednice i hrvatskih pravnih stručnjaka na akt povlačenja tužbe?

TrudUložen je zaista veliki trud, ozbiljno smo razmišljali o udarcima i poteškoćama i ranama koje smo dobili u tom sukobu i pridali smo tomu veliku važnost, zato i tužimo i sada bismo najednom htjeli prijeći preko toga. Mislim da bi to moglo predstavljati jedan nedopušten odnos prema žrtvama koje smo pretrpjeli i prema potomcima. Treba voditi posebnu brigu da se ne bude brzoplet.To bi se uvažilo. Nitko se nema pravo jednoj nezavisnoj državi miješati u to i kritizirati jednu takvu odluku. Stvaraju se svaki čas neka tijela: forumi, komiteti i komisije pa zašto mi ne bismo imali jedno takvo tijelo? Mi nismo dužni odgovoriti, a da se prethodno ne spremimo za taj odgovor. Mnogi bi stručnjaci, zasigurno, rekli da je takva odluka neutemeljena, da nanosi štetu.

Kako tumačiti da je uložen toliki silni trud da se pripremi tužba, da se na kraju Međunarodni sud proglasio nadležnim, a sad se na jednom, ima naznaka, od svega kani odustati?

Ovo me Vaše pitanje zabrinjava, zabrinut sam nad time. Držim da bi to bilo brzopleto i nepromišljeno. Uložen je zaista veliki trud, ozbiljno smo razmišljali o udarcima i poteškoćama i ranama koje smo dobili u tom sukobu i pridali smo tomu veliku važnost, zato i tužimo i sada bismo najednom htjeli prijeći preko toga. Mislim da bi to moglo predstavljati jedan nedopušten odnos prema žrtvama koje smo pretrpjeli i prema potomcima. Treba voditi posebnu brigu da se ne bude brzoplet.

Šeretske izjave ne mogu biti predmet ozbiljna razgovora

Mogu li se 'preduvjeti' za povlačenje tužbe svesti na rješenje pitanja nestalih, procesuiranje optuženih za ratne zločine te povrat umjetničkih djela?

Mislim da je sama ideja postavljanja preduvjeta malo problematična. Ako tužimo, rekli smo u tužbi zašto tužimo jer se imamo pravo boriti protiv genocida. To ne prestaje time što nam je netko udovoljio na neki konkretni zahtjev. Ne TužbaAko tužimo, rekli smo u tužbi zašto tužimo jer se imamo pravo boriti protiv genocida. To ne prestaje time što nam je netko udovoljio na neki konkretni zahtjev. Ne vidim pravu vezu u tome, to je jedno uvjetovanje vlastite tužbe. Mi smo u našu tužbu uložili našu savjest.vidim pravu vezu u tome, to je jedno uvjetovanje vlastite tužbe. Mi smo u našu tužbu uložili našu savjest.

Držimo da imamo pravo tužiti i da imamo pravo očekivati sudsku presudu o tome. I to ne može biti brisano time što nam se u jednome bilateralnom razgovoru udovoljilo ili nije udovoljilo. Sumnjam da je moguće uvjetovati sebe samoga. Uvjetovanje našega vlastitog ustrajanja na tužbi, za mene je, barem za moje pojmove, neprihvatljivo, dok mi se to pobliže ne protumači. Jednostavno rečeno – ne vidim poveznicu između 'preduvjeta' i tužbe.

Ima li u međunarodnome pravu teže tužbe od one za genocid?

Tužbe u međunarodnome pravu nisu poslagane po važnosti. Nigdje se ne govori: ovo je važnije, a ovo je manje važno. Ima se pravo tužiti ili se to pravo nema. To ovisi o materijalnome pravu. Materijalno pravo zabranjuje genocid.

Mi tvrdimo da je do njega došlo i to je sve. Mi ne postavljamo jednu rang listu zločina. Ta nam nije potrebna. To će odrediti sud svojom kaznom. Sud utvrđuje je li učinjen genocid ili nije. Nama je dovoljno da sud kaže: bili ste žrtva genocida.

Po čemu je važna tužba za genocid?

Po tome što je genocid jedan od najžalosnijih zločina s kojim se čovječanstvo suočilo. Na to su još stari Rimljani na neki način odgovorili kad su ustvrdili da povlačenje tužbe ide u prilog počinitelju zločina. U suvremenome svijetu rašireno je mišljenje da treba onemogućiti genocid. Tužbom protiv genocida na svojevrstan način potvrđuje se indignacija spram toga zločina.

Slabi li naša strana promjenom pravnoga zastupnika, pred početak postupka, svoju poziciju?

Možda, ali ja u to ne bih ulazio. Od toga bi se odgovora suzdržao. Ja sam razumio da je bivši zastupnik spriječen drugim poslovima.

Ali je u međuvremenu iskazao svoje nezadovoljstvo kako je sve to provedeno...

A, je li? To ne znam. Ne bih se sada upuštao u to.

Je li poznato u judikaturi da je netko povukao tužbu pred Međunarodnim sudom?

Nije mi poznato. To bi trebalo istražiti. Međunarodni je sud između dvaju ratova radio dosta. Trebalo bi vidjeti je li u nekom slučaju došlo do povlačenja tužbe. Hrv srbMožda za vrijeme samoga sudovanja, ali nisam siguran, u ovo o čemu govorite, da je tužba povučena prije samoga početka postupka.

Kako rimski pravni izvori gledaju na problem oprosta zločina i olakoga povlačenja tužbe?

Pronašao sam pet izjava iz toga razdoblja i mislim da je u tih pet izjava prilično dobro dan odgovor na naš slučaj (Tko je odustao /od tužbe/ ne može dalje voditi spor i optuživati, Oproštena uvreda ne može se ponovno tražiti, Nekažnjavanje stalno poziva na sve gora djela, Tko odgađa kažnjavanje, popušta uzde zlodjelu, Tužbeni zahtjev koji se jednom ugasio, više se ne može oživjeti, jednom ugašena tužba ne oživljava.) Mislim da su te izjave za naš slučaj relevantne. Tu je jedno ogromno iskustvo i vrijednost onoga što nam je rimsko pravo ostavilo u nasljedstvo.

U raspravama se kaže da država Izrael i dandanas traži zločince iz vremena holokausta, a Hrvatska olako prelazi preko zločina – genocida i urbicida?

PovlačenjeMislim, ako bi došlo do povlačenja tužba, to bi trebalo tako proceduralno aranžirati da čas povlačenja bude isti za obje strane. Onako kao što su Hrvatska i Slovenija 1991. proglasile priznanje. Uzajamno u isto vrijeme i istom prigodom povlačimo tužbe. Zašto bismo mi trebali prvi povući tužbu? Mislim da je to potpuno neprihvatljivo.Ta konstatacija da država Izrael još uvijek traži počinitelje zločina zapravo govori u prilog tomu da i mi imamo isto pravo.

Na srbijanskoj se strani tvrdi da u Hrvatskoj nije bilo takva postupka koji bi implicirao tužbu za genocid?

Krizevi VukovaraNe vidim kako to može utjecati na ovaj naš slučaj. Mislim da iz takve konstatacije ništa ne slijedi. To ne obvezuje Međunarodni sud.

Ali slijedi kad često kažu: 'Tko nas, bre, zavadi...'

Takve šeretske izjave, koje su često svojstvene našim susjedima, kojih sam se naslušao, ne bi mogle biti predmet ozbiljna razgovora.

Kako gledate na izjavu srbijanskoga ministra vanjskih poslova da je Hrvatska prva podnijela tužbu i da bi ju prva trebala povući?

To je jedan potpuno čudan i neopravdan razlog. Zašto bi to bilo tako? Mislim, ako bi došlo do povlačenja tužba, to bi trebalo tako proceduralno aranžirati da čas povlačenja bude isti za obje strane. Onako kao što su Hrvatska i Slovenija 1991. proglasile priznanje. Uzajamno u isto vrijeme i istom prigodom povlačimo tužbe. Zašto bismo mi trebali prvi povući tužbu? Mislim da je to potpuno neprihvatljivo.

Čudim se onima koji misle da tužbu treba povući

Hrvatski ministar pravosuđa eksplicite govori da se ne će povući tužba, da se intenzivno radi na njoj, a ministrica vanjskih poslova kaže da do ožujka, kada počinju teći rokovi, imamo još vremena. Znači ona ostavlja mogućnost povlačenja tužbe?

Moj odgovor na ovo ne može biti drugi nego da te dvije izjave nisu usklađene, one se pomalo kose. Izjava ministra pravosuđa mnogo je određenija, nije uvjetovana i on kaže: mislimo ne povlačiti tužbu. Uporabio je čak riječi „nalazimo se u intenzivnim pripremama". To očevidno nije u skladu s najnovijom izjavom ministrice vanjskih poslova.

Bismo li eventualnim povlačenjem tužbe izgubili na vjerodostojnosti?

VladaSve velike države imaju neka tijela koja Vlada nije dužna slušati, vlada ima pravo odlučivati o svačemu, ali mora imati oslonac na nekim više stručnim, unaprijed promišljenim posljedicama. Kad se jednom odluke donesu, onda je kasno.Vjerujem da je to moguće. Da, izgubili bismo na vjerodostojnosti. To je također jedno od pitanja koje bi trebalo razjasniti i imati o njemu punu svijest.

Da ste na čelu Vlade, biste li preuzeli odgovornost i povukli tužbu?

Ne bih, ja ne bih! To bi eventualno prihvatio ako bi Vlada to tražila od mene i onda bi cijela Vlada snosila odgovornost, ali u prvome redu njezin predsjednik. Ponavljam, to još nismo doživjeli, ne znamo koje bi bile posljedice. Sve velike države imaju neka tijela koja Vlada nije dužna slušati, vlada ima pravo odlučivati o svačemu, ali mora imati oslonac na nekim više stručnim, unaprijed promišljenim posljedicama. Kad se jednom odluke donesu, onda je kasno.

Je li Vam poznato da su pravni stručnjaci bili okupljeni od strane predsjednika države, vlade ili ministara te razgovarali o eventualnome povlačenju tužbe za genocid?

Prima vista, ne bih se usudio tvrditi da je bilo ili nije bilo takvih razgovora. Osobno u njima nisam sudjelovao. Potrebno je imati jedan krug ljudi koji bi o tomu razgovarali jer ima profesora međunarodnog prava koji dobro poznaju judikaturu i koji imaju bolji uvid u odluke koje je sud donio.

Što bi predložili hrvatskoj politici glede tužbe za genocid?

Predložio bih stvaranje jedne znanstveno-političke skupine koja bi to pitanje ozbiljno razmotrila. Vlada ima pravo tražiti od stručnjaka savjete i mišljenja jer je to jedno vrlo važno pitanje. Naravno, ja stojim na jednome stajalištu na kojem ne znam stoji li i Vlada. Možda pretjerujem u pogledu važnost slučaja. Moje je duboko uvjerenje, međutim, da taj slučaj može biti odsudan za nas, i da nas može staviti u jednu zaista nevjerodostojnu situaciju.

Povlačimo nešto što smo imali punim pravom postaviti, u što smo uložili znatan trud, kako bismo međunarodnom pravosuđu podastrli naš slučaj. Od vremena postojanja suda, smatralo se uvijek da je obraćanje sudu jedna dobra gesta jer se nešto vadi iz burne političke, dnevne situacije i daje se pred jedno kompetentno tijelo. Treba uvijek pozdraviti kad se država obraća sudu. I mi smo učinili jednu takvu gestu, i sada najednom kanimo povući tužbu, i to olako, bez prethodne studije. Ja tako nešto ne mogu prihvatiti.

Hoće li tužba, kako neki tvrde, odnose između dviju država zakomplicirati, ili će ih zapravo unaprijediti?

Nikako se ne može smatrati da međunarodno sudovanje kao čimbenik može pogoršati odnose. Ono nikako ne može pogoršati odnose, ne može činiti ništa zla jer Sud pravdeMeđunarodni sud radi u dobroj vjeri i mislim obratno – ne treba izbjegavati sudska tijela. Sud MučenjeMi najprije 'mučimo' sud, nastojimo da se proglasi nadležnim, i nakon što se u jednome korektnom postupku proglašava nadležnim, nonšalantno razmišljamo o povlačenju tužbe. To ne će biti shvaćeno kao lijepa gesta.se može proglasiti nenadležnim, takvih je slučajeva bilo. U ovome slučaju meni u prilog govori i to što se Međunarodni sud već proglasio nadležnim.

Mi najprije 'mučimo' sud, nastojimo da se proglasi nadležnim, i nakon što se u jednome korektnom postupku proglašava nadležnim, nonšalantno razmišljamo o povlačenju tužbe. To ne će biti shvaćeno kao lijepa gesta.

Ima onih koji drže da bismo navodno tužbu mogli izgubiti, pa zbog toga misle da tužbu treba povući?

Mislim da to nije sramota. Mi ju ne bismo izgubili na način da smo osuđeni nego bi vjerojatno rekli da se nisu stekli svi uvjeti da je počinjen genocid. Ima drugih zločina. Sud će potvrditi što se dogodilo.

Možemo li zaključiti?

Možemo. Osobno se čudim onima koji misle da tužbu treba povući. Osobito ako se sjećate slavlja koje je priređeno nakon što je tužba od strane Međunarodnog suda prihvaćena. Ako bismo sada povukli tužbu, došli bi na svoje oni koji tvrde – da čas govorimo jedno, a čas drugo. Ne može se tako olako shvaćati čitav taj posao.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 22:37:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.