Hrvatski tjednik
 

 Udovice hrvatskih branitelja kod Svetog Oca

Udruga udovica poginulih hrvatskih branitelja svoje je putovanje u Rim vrlo brižljivo pripremila. Promicanje vrijednosti Domovinskoga rata, na kojima se temelji moderna hrvatska država, za njih se ne iscrpljuje samo u kurtoaznoj formi i prigodnim ispraznicama bez pravogasadržaja. Bogatstvo iznimno kvalitetnih sadržaja, kojima su ispunili pet dana hodočašća, pokazuje da braniteljske udruge mogu biti vrlo uspješne u promicanju nacionalnih interesa te u afirmaciji domovine i izvan naših granica.

Audijencija kod Svetog Oca Franje vrhunac je boravka udovica u'Kući zajedničkog oca i u zajedničkoj domovini svih kršćana', kako je Rim nazvao blaženi Ivan Pavao II. Posjet Papinskom hrvatskom zavodu svetoga Jeronima, primanje u talijanskom Senatu i druge aktivnosti bile su, za naše prilike, na neuobičajeno visokoj protokolarnoj razini. Time se ne mogu pohvaliti brojna hrvatska izaslanstva iza kojih stoji mnogo jači autoritet, koje kruže od nemila do nedraga, a po povratku se često pitaju 'gdje sam bio, što sam radio'.

Dobar dio uspjeha u planiranju putovanja Udruga zahvaljuje dobroj suradnji s veleposlanstvom RH pri Svetoj Stolici, napose s tajništvom veleposlanstva. Brojne kontakte udovice su uspostavile zahvaljujući maru i nastojanjima velečasnoga đakona Bože Šutala, koji ih je pratio tijekom cijelog puta. U većini protokolarnih događanja uz udovice su bili i hrvatski veleposlanici u Republici Italiji i pri Svetoj Stolici, Damir Grubiša i Filip Vučak.

Uzvišeno, svečano i pomalo tužno

Kada je Pietro Grasso, predsjednik Senata Republike Italije, (Senato della Repubblica) prekinuo popodnevno zasjedanje ovoga visokog doma, najavio je senatorima da su im, u pratnji hrvatskih SuzeGotovo svi senatori ustali su i monumentalnom senatskom dvoranom Palače Madama prolomio se dostojanstven pljesak. U očima ovih ponosnih žena zacaklile su se suze. "Bio je to uzvišen, svečan i pomalo tužan trenutak", rekla nam je kasnije Anka Pasarić, jedna od uzvanica. "Koliko god smo počašćene, žalosti ipak što se ovo nije dogodilo u parlamentu države za koju su naši muževi pali", dodala jeveleposlanika, u posjet stigle udovice hrvatskih branitelja iz Domovinskogarata. Pozdravio ih je s izrazima poštovanja i uvažavanja. Gotovo svi senatori ustali su i monumentalnom senatskom grassodvoranom Palače Madama prolomio se dostojanstven pljesak.

U očima ovih ponosnih žena zacaklile su se suze. "Bio je to uzvišen, svečan i pomalo tužan trenutak", rekla nam je kasnije Anka Pasarić, jedna od uzvanica. "Koliko god smo počašćene, žalosti ipak što se ovo nije dogodilo u parlamentu države za koju su naši muževi pali", dodala je.

Ranije toga dana u senatskoj dvorani Nassirya održan je prijam za udovice, na kojemu je upečatljiv govor održao senator Aldo Di Biagio. Dvorana Nassirya nazvana je po iračkome gradu u kojem su poginuli talijanski vojnici u mirovnoj misiji. Na ulazu u Senat gošće su, uz senatora Di Biagija, dočekali veleposlanici Grubiša i Vučak te službenici veleposlanstava Domagoj Livljanić, Branka Bartolić Celija i Hrvoje Franušić te poznati dopisnik Večernjega lista Silvije Tomašević. Novinar Jutarnjega lista Inoslav Bešker nije bio na primanju.

HTVNeposredno prije prijma, Silvije Tomašević objasnio je zašto s njim nije došla i kamera. Nakon što je dan ranije obavijestio HTV o događanjima u Senatu, predlažući da im pošalje izvješće, na Prisavlju, rekao je, to nisu prihvatili te mu je lakonski odgovoreno da nisu zainteresirani i da to Hrvatsku televiziju ne zanima.Veleposlanik Vučak podsjetio je na činjenicu da je senator Di Biagio sudionik Domovinskoga rata pa nije čudo da govori o vašoj/našoj domovini. Damir Grubiša je naglasio da je Jadran more koje nas više ne razdvaja, nego spaja, a predstojeća audijencija kod Svetog Oca afirmacija je naših korijena u našem senateeuropejstvu.

Tijekom boravka udovicama je od velike pomoći bila Nevena Skroza Di Biagio, ugledna rimska dermatologinja i supruga senatora Di Biagija, koja je po potrebi bila vodič i prevoditeljica.

Neposredno prije prijma, Silvije Tomašević objasnio je zašto s njim nije došla i kamera. Nakon što je dan ranije obavijestio HTV o događanjima u Senatu, predlažući da im pošalje izvješće, na Prisavlju, rekao je, to nisu prihvatili te mu je lakonski odgovoreno da nisu zainteresirani i da to Hrvatsku televiziju ne zanima.

Senat Republike Italije gornji je dom talijanskoga Parlamenta. Sastoji se od 315 članova, koji se izravno biraju na izborima. Tu su još doživotni senatori, a to su bivši predsjednici Republike i osobe koje imenuje predsjednik Italije za zasluge u socijalnoj, znanstvenoj, umjetničkoj i književnoj oblasti. Senatori moraju biti stariji od 40 godina, a biraju ih građani koji su stariji od 25 godina. Talijanski Senat ima istu moć i važnost kao i Donji dom. Osim proračuna, svi zakoni moraju biti odobreni od strane obaju domova, a Vlada mora, da bi ostala na vlasti, imati većinu u oba doma.

Neponovljiva čarolija Trga Svetog Petra

Najviše zabrinutosti i zebnje izazivalo je kod udovica iščekivanje vijesti o tome koja će mjesta dobiti na audijenciji kod Svetog Oca. Iako je bilo poznato da će to svakako biti u samoj blizini Pape, ipak s obzirom da se radi o generalnoj audijenciji na kojoj je velik broj hodočasnika, nije im bilo svejedno gdje će sjediti. Pravo oduševljenje nastalo je kad je večer prije audijencije tajnica hrvatskog veleposlanstva u Vatikanu, Branka Bartolić, javila da su hrvatske hodočasnice dobile karte za prvi red do stolice Sv. Oca.

DaroviU povlašteni prostor predviđen za predaju darova za Sv. Oca mogla je samo jedna članica delegacije. Tako se predsjednicu Rozaliju Bartolić strpljivo čekalo kako bi Papi predala darove, među kojima i hrvatsku zavjetnu svijeću, te za ovu priliku izrađene replike anđela koji će biti postavljeni s obje strane Pelješkoga mosta.Sutradan su hodočasnici krenuli, još pod dubokim okriljem mraka. I doista, dvoje tajnika veleposlanstva provelo ih je posebnim koridorima, kroz nepregledno mnoštvo naroda i kroz nebrojeno puno nadzornih točaka, izravno na uzvišenje, pred impresivno pročelje bazilike Sv. Petra. Odatle se pružao neopisiv pogled na sto tisuća vjernika koji su unutar Berninijeve kolonade nestrpljivo čekali i Trg Svetog Petraizvikivali Papino ime.

U povlašteni prostor predviđen za predaju darova za Sv. Oca mogla je samo jedna članica delegacije. Tako se predsjednicu Rozaliju Bartolić strpljivo čekalo kako bi Papi predala darove, među kojima i hrvatsku zavjetnu svijeću, te za ovu priliku izrađene replike anđela koji će biti postavljeni s obje strane Pelješkoga mosta.

Postolja za anđele izrađene su od trešnjina drveta, kao omaž vukovarskoj golgoti i pjesmi koja pjevajući o trešnji pjeva o bezdušnim ljudima koji nepozvani ulaze u naše živote, a još nisu umrli od sramote. Na postolju anđela Duje, koji će biti na Komarni, upisano je: "Anđeli su navijestili: Hrvati će izgraditi most!". A na postolju anđela Vlahe, koji će biti na Brijesti, piše: "Anđeli su navijestili: Papa će blagosloviti most!"

A onda se pojavio Papa i Trg se zaorio od oduševljenja i klicanja. Kad je nakon ceremonije došao primiti darove Hrvata, zaorila se pjesma Viva Croatia. Papa se na to nasmijao, primio darove i krenuo dalje. No dogodilo se nešto što ni jedna druga delegacija nije doživjela. Njegov pomoćnik mu je u tom trenutku, držeći preuzeti papir, na uho pročitao ime darovatelja. Papa se na to prenuo, naglo se okrenuo i vratio se do Bartolićeve, ponavljajući cijelu protokolarnu radnju još jednom. Pružio joj je ponovno ruku i kao da se ispričava, ponovio je pozdrav i blagoslov.

Nakon audijencije veleposlanik Vučak priredio je za udovice prijam u hrvatskome veleposlanstvu, koje se nalazi uz sam Trg sv. Petra. Za umjetnički dio pobrinuo se znameniti hrvatski pjesnik iz Knina Ante Nadomir Tadić Šutra koji je recitirao svoju antologijsku pjesmu Hrvatica.

Hodočasnički dom – dašak Domovine u svetom gradu

Prilikom posjeta crkvi sv. Jeronima, tik uz Papinski hrvatski zavod, (San Girolamo de Croati), mons. Jure Bogdan govoreći o povijesti pokrštavanja Hrvata i o okrenutosti Hrvata Rimu, ispričao jei dramatičnu kronologiju borbe za hrvatsko ime Zavoda. U mnoštvu osporavanja i povijesnih kompromisa Zavod se tek 1971. izborio za pravo da se ponovno nazove – hrvatski.

Posebnu zahvalnost Udruga udovica duguje Domu hrvatskih hodočasnika "Bl. Ivan Merz" u Rimu, koji im je pružio gostoprimstvo. Ovaj Dom izgradili su svojim darovima brojni hrvatski vjernici iz inozemstva i domovine uz potporu i blagoslov prvog dobrotvora Doma pape Ivana Pavla II., koji je priložio tadašnjih 10 milijuna lira. Dom je utemeljen 1987. na blagdan Gospe Karmelske, koja je Mertznjegova prva nebeska zaštitnica. Drugi je zaštitnik, po kojemu je Dom i nazvan, bl. Ivan Merz, koji je mnogoradio na povezivanju Hrvata i Rima. Glavni zagovornik Doma bio je hrvatski isusovac o. dr. Božidar Nagy, koji je tada bio urednik Radio Vatikana.

Dom nastavlja stoljetnu tradiciju nekadašnjega hrvatskog gostinjca u Rimu iz 15. stoljeća, koji je tijekom 450 godina zbrinjavao hrvatske hodočasnike i prestao je djelovati 1900. g. Temeljna mu je svrha pružanjem smještaja omogućiti hrvatskim vjernicima hodočasnicima ostvarenje cilja putovanja: upoznavanje svetih mjesta Vječnog Grada, učvršćenje vjere i duhovnu obnovu na izvorima kršćanstva kroz susrete s Kristovim namjesnikom – Papom. Dom također u skladu sa svojim mogućnostima prihvaća hrvatske bolesnike koji dolaze u Rim po liječničku pomoć.Tu je bio i prostor za dopunsku nastavu za djecu Hrvata koji žive u Rimu.

Prostor Doma brižljivo je ukrašen brojnim umjetninama koje su mu darovali hrvatski umjetnici, kao i predmetima koji podsjećaju na bogatstvo hrvatske etnološke baštine.

Govor senatora di Biagija u senatskoj dovrani Nassiry: Nema prave demokracije bez istinske ljubavi prema vlastitoj Domovini!

Drage gošće, Vaše ekscelencije, gospodo veleposlanici Republike Hrvatske,

kao predstavnik državne institucije, dopustite da vam se obratim na talijanskome jeziku, nakon čega će uslijediti hrvatski prijevod. Hvala vam na razumijevanju.

Veliko mi je zadovoljstvo što vas mogu u ovako velikom broju pozdraviti u visokom domu talijanskog parlamenta, kao njegov predstavnik, te vam se još jednom zahvaljujem što ste prihvatili poziv da budete gosti Senata Republike Italije.

Pozdravljam predstavnicu Udruge gospođu Rozaliju Bartolić i sve članove udruge, njihove ekscelencije, cijenjene veleposlanike RH u Republici Italiji i pri Sv. Stolici: gospodina Grubišu i gospodina Vučka, koji su svojom zauzetošću omogućili ovaj susret. Zahvaljujući njihovom predanom radu, svakodnevno jača obostrano poštovanje između dvije prijateljske i bliske zemlje: Italije i Hrvatske.

Nadalje zahvaljujemo i gradu Zagrebu, koji je doprinio da se ovaj susret ostvari.

Sala u kojoj se nalazimo ima svoju simboliku. Sala Nassiryja nazvana je tako u čast talijanskih vojnika koji su položili svoj život u mirovnoj misiji u Iraku, upravo u tom gradu, 2003. godine.

Ovaj naš susret prilika jeda s naše strane potvrdimo respekt i dobru volju u cilju boljega upoznavanja jednog dijela Europe, koji je obilježen patnjama i žrtvom, da bismo nastavili naš zajednički put i rast prema Europi kao zajednici naroda, kao važnom političkom subjektu i jamstvu mira, gdje svaka žrtva prošlosti postaje zalog za bolju budućnost.

Vi ste podnijeli velike patnje tijekom Domovinskoga rata, vaše su obitelji preživjele neizmjerne boli, za koje ne postoje riječi. Ali prisjećanje i ponos prema vašim najmilijima dio je toga procesa povijesne emancipacije u hodu prema budućnosti.

Počašćen sam što danas, upravo ovdje, i Italija predstavlja jednu postaju na tom putu. Ne samo kao jedan od privilegiranih partnera Hrvatske, nego i kao zemlja s kojom se često, u daljoj i bližoj prošlosti, isprepletala hrvatska povijest, a osobito znanost i kultura. Nedavni ulazak Hrvatske u Europsku uniju stoga je samo dio prirodnog puta Hrvatske.

Ovo je dan u kojem se sjećamo na žrtve koje ste podnijeli i vi i vaši najmiliji. Vaša iskustva trebaju biti pomoć u boljem razumijevanju sadašnjosti kao i u aktivnoj izgradnji budućnosti. Ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Europu. Vi koji ste proživjeli užas rata, znate dobro koliko vrijedi mir! Ono najdragocjenije što ste žrtvovali za Domovinu postaje tako metafora za jedan altruizam usmjeren na dobrobit vaše zemlje i cijele zajednice.

To je bogatstvo koje ne pripada ni jednoj stranci ili političkoj frakciji, već je nešto daleko više i vrjednije. Nadilaženje tih okvira postaje dio povijesnih vrijednosti jedne nacije, kao temelj na kojem se svakodnevno izgrađuje, obnavlja i obogaćuje demokracija. Jer, potrebno je uvijek imati na umu da nema prave demokracije bez istinske ljubavi prema vlastitoj Domovini.

Ostaje mi samo da vam od srca izrazim svoje duboko poštovanje kao odgovor na žrtvu i ljubav koju ste vi već dali za svoju/našu Domovinu.

Pozdravni govor Rozalije Bartolić, Predsjednice Udruge u Palači Madama: Žrtva kao upozorenje

 

Dame i gospodo, Vaša ekscelencijo, poštovani senatore, Aldo DiBiagio, Vaše ekscelencije, poštovani veleposlanici Republike Hrvatske!

Iznimna mi je čast što Vas mogu pozdraviti u ovom visokom domu Republike Italije, u ime Udruge udovica hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata. Mi udovice hrvatskih ratnika zahvalne smo što ste s puno razumijevanja prepoznali svu tragičnost naše sudbine i svu veličinu žrtve koju su naši muževi dali u obrani svoje domovine. Napose zahvaljujem našem dragom prijatelju Aldu Di Biagiju.
U agresiji na Republiku Hrvatsku počinjeni su strašni zločini, za koje se nadamo da se više nikada i nikom neće ponoviti. Želja nam je da i naša žrtva bude upozorenje, kako bi ljudi znali cijeniti vrijednosti mira, vrijednosti dobra, ljubavi i suradnje među narodima.

Iskreno nas veseli što su odnosi među našim narodima i državama primjer prijateljskoga povjerenja koje može biti uzor mnogima u današnjem nemirnom svijetu.

Još jednom najsrdačnije Vam zahvaljujem na toplom gostoprimstvu i na dirljivim počastima, koje ćemo pamtiti i znati cijeniti.

Neka živi prijateljstvo hrvatskog i talijanskog naroda! Hvala Vam!

Vjekoslav Magaš
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Ned, 17-01-2021, 22:23:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.