Hrvatski tjednik
 

 Rat u kojemu nema velikih i malih

U New York Timesu je 24. rujna 1997., u tekstu o „državnoj represiji protiv nevladinih udruga", objavljeno da je hrvatsko Ministarstvo obrane pretraživalo računalne dosjee centrale Instituta Otvoreno društvo u New Yorku. To je prema piscu tog članka Kibernetski ratznačilo da je hrvatska Vlada putem svojih kibernetičkih ratnika (cyber ratnika) izvršila „besprizornu informatičku agresiju". Kako što znamo, to Sorosovo Otvoreno društvo snažno se suprotstavljalo tadašnjoj vlasti predvođenoj dr. Franjom Tuđmanom.

Otvoreno društvo unosilo je nelegalno u Hrvatsku veće količine novca i ilegalno financiralo određene skupine koje su se borile protiv Franje Tuđmana „hrvatskog autoritativnog predsjednika", kako su ga zvali, izbjegavajući plaćanje poreza i izigravajući tako porezne propise Republike Hrvatske. Tri djelatnika tzv. Instituta pravomoćno su osuđena zbog prekršaja u financijskom poslovanju i krivotvorenja službenih isprava.

Tog i takvog "časnog" burzovnog mešetara 14. listopada 2002. bivši predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je visokim državnim odličjem Redom kneza Branimira s ogrlicom, kako se navodi, "za zasluge stečene u procesu demokratizacije Republike Hrvatske". Od kada je varanje na porezu i ilegalno unošenje novca zaslužno za demokratizaciju, znaju valjda samo Mesić i Račan.

Cyber-ratovanje ili ratovanje u kibernetskom prostoru u današnje je doba jedan kontinuirani rat koji vode države, kompanije, organizacije i pojedinci koristeći se internetom, računalnim mrežama, telekomunikacijskim sustavima, računalima i informacijama koje se njima prenose ili su na njima pohranjene.

Civilni i vojni sukob

Takav sukob u virtualnom prostoru može biti civilni i vojni. Bojišnicu u ovom ratu sačinjava internet i moderna telekomunikacijska i informacijska infrastruktura. Oboružani znanjem u digitalnom svijetu kibKibernetski ratSjedinjene Američke Države virtualni su računalni prostor definirale kao petu dimenziju ratovanja. Čak oko 350.000 ljudi iz američkih ministarstava i agencija bavi se računalnim ratovanjem i računalnom sigurnošću. Istim problemom, sličnim metodama i sredstvima, bave se Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka i Izrael. Budući da je glavno oružje u kibernetičkom prostoru znanje telekomunikacijske i informacijske tehnologije, ovakve ratove mogu voditi i male države kakva je Hrvatska.napadači mogu uz relativno malen napor oštetiti gospodarstvo i infrastrukturu neke države ili kompanije. Granica nema u ovom ratu. Dok ovo pišem, upravo sada odvija se kibernetski rat u kojem sudjeluju države, vojske, organizacije, pojedinci.

Već sada svima mora biti jasno da klasično oružje za dobivanje rata ne će biti dovoljno, nijedna vojska ne će moći pobijediti ako ne bude imala postrojbe za računalno digitalno ratovanje.

Gotovo sve države svijeta posvećuju veliku pozornost ovom pitanju jer se pokazalo da se u virtualnom svijetu najjeftinije može ostvariti cilj s ozbiljnim posljedicama po ekonomiju, politiku i vojnu sposobnost protivnika.

Sjedinjene Američke Države virtualni su računalni prostor definirale kao petu dimenziju ratovanja. Čak oko 350.000 ljudi iz američkih ministarstava i agencija bavi se računalnim ratovanjem i računalnom sigurnošću. Istim problemom, sličnim metodama i sredstvima, bave se Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka i Izrael. Budući da je glavno oružje u kibernetičkom prostoru znanje telekomunikacijske i informacijske tehnologije, ovakve ratove mogu voditi i male države kakva je Hrvatska.

Računalno špijuniranje protivnika i njegovo onesposobljavanje prije početka klasičnog oružanog sukoba postaje standardni dio ratovanja bez kojega ne može postojati moderna vojska bilo koje države.

Računalna i informacijska sigurnost ima golem broj nedostataka u softveru, hardveru, arhitekturi računalnih mreža. Međutim, najvažnija je i istodobno najslabija točka svakog sustava čovjek.

Primjer Irana

Danas niti jedan važniji državni ili korporacijski računalni sustav nije izravno spojen na internet. Najozbiljniji slučajevi napada u virtualnom računalnom prostoru i najveća šteta napravljeni su na informacijskim i računalnim sustavima koji nisu bili izravno spojeni na cyber-warinternet.

Potvrdu za ovu tvrdnju nalazimo u računalnom napadu na Iran, a koji su navodno izveli SAD i Izrael. Navodno je Iranski nuklearni program bio zaustavljen na dvije godine zbog kibernetičkog napada na računalni sustav nuklearnih postrojenja, iako on nije bio priključen na internet. Oni koji su izveli takav napad morali su znati točan način funkcioniranja sustava u nuklearnim središtima Netanc i Bucshehr da bi mogli pripremiti odabrane informatičare ratnike koji bi napravili odgovarajuće računalne viruse za onesposobljavanje sustava.

Kako smo rekli, u ovom ratovanju nema velikih i malih, ima samo onih koji znaju ili onih koji ne znaju.

Ovaj put Iran je pokazao da zna ratovati u virtualnom računalnom prostoru. Pokraj grada Kashmara iranska je vojska spustila jednu od modernijih američkih bespilotnih letjelica Lockheed Martin RQ-170 Sentinel koja je bila u demokratskom špijuniranju Irana. Zapadni mediji objavili su da je letjelica srušena vatrom iz klasičnog oružja, a zapovjedništvo iranske vojske priopćilo je da je letjelicu spustila jedinica iranske vojske za kibernetičko ratovanje. Budući da je letjelica snimljena na zemlji bez ozbiljnijih oštećenja uz iranske časnike, nameće se odgovor o načinu rušenja ili spuštanja. Došlo je novo doba cyber-ratnika.

letjelica

Bespilotna letjelica RQ-170 spuštena ili srušena u Iranu


SUSTAV PRISM. Washington Post je objavio da NSA (National Security Agency)i FBI (Federal Bureau of Investigation) imaju izravan pristup serverima i infrastrukturi devet najvećih kompanija koje pružaju telefonske i internetske usluge. Budući da većina prometa ide infrastrukturom u Americi, pristup podatcima na globalnoj razini zagarantiran je pa tako i razgovori, slike i elektronička pošta hrvatskih građana. Sustav ima tajni naziv PRISM.

prism

<

hv

Postrojba HV-a za elektroničko ratovanje na položaju negdje u Slavoniji za vrijeme Domovinskog rata

Joško Buljan
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Pet, 5-03-2021, 05:50:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.