Hrvatski tjednik
 

 Lokalni izbori

Već na prvi pogled bismo mogli ustanoviti da se prošlonedjeljnim lokalnim izborima nije ozbiljnije poremetio već postojeći odnos političkih snaga u Hrvatskoj. SDP je dobio Rijeku, IDS Istru, HNS Varaždin, HDSSB Osijek, HDZ mnoge gradove i županije – otprilike svatko tamo gdje je i dosad držao vlast. Pa ipak, nekoliko činjenica može potkrijepiti tezu da su Zoran Milanović i njegov SDP doživjeli poraz. Prije svega u glavnom gradu Zagrebu, gdje ni dosad SDP nije imao svoga gradonačelnika, ali trijumfalna pobjeda glasanje-izboriMilana Bandića, čak s 25 posto većim rezultatom od SDP-ova kandidata Rajka Ostojića, doslovce je ponizila Milanovića i SDP.

Neovisno o činjenici što Bandić ipak mora u drugi krug u pripetavanje s Ostojićem, predsjednik SDP-a i ostali u vrhu te stranke u nedjelju su se osjećali pobijeđeno. Osim toga, skroman rezultat SDP-ove liste za Gradsku skupštinu, ostavio je tu stranku bez mogućnosti da „pije krvcu" gradonačelniku Milanu Bandiću, čega smo svjedoci bili prijašnjih godina. Zagrebački debakl izazvao je u SDP-u istinsku frustraciju i dojam općeg nedjeljnog poraza, još jednog nakon nedavnih europskih izbora.

Milanović je u nedjelju navečer pobjegao novinarima, nije se mogao nositi s imidžom gubitnika. Sutradan, pak, skrušeno je priznao da je on kriv za poraz, a nije valjda njegova tajnica. Međutim, objektivno, nije to bio toliki poraz SDP-a. Ta je stranka dobila velik broj glasova po mnogim gradovima i županijama. Ono što svakako može učvrstiti dojam poraza SDP-ov je mogući gubitak u drugom krugu u Splitu. Njihov kandidat dr. Ivo Baldasar dobio je najviše, nešto manje od 30-ak posto glasova, a drugi, HDZ-ovac Vjekoslav Ivanišević za njim zaostaje oko osam posto.

Pobjeda Ivaniševića?

U Splitu se dogodilo ono što smo prije dva tjedna i napisali: u neformalnom tajnom dogovoru sa SDP-om, Željko Kerum je krenuo u utrku za gradonačelnika ne bi li podijelio većinsko RijekaRijeka je specifičan grad, oko 20 posto žitelja toga grada nisu hrvatske nacionalnosti, nego doseljenici s raznih područja bivše države. Zajedno s članovima i pristašama SDP-a, oni će uvijek birati anacionalni SDP, a ne nacionalno obojeni HDZ. Zato im se događa da Rijeka već četvrti ili peti mandat na čelu grada ima Vojka Obersnela, etničkog Slovenca, koji se u vrijeme bivše države izjašnjavao kao Jugoslaven, a u ideološkom pogledu kao tvrdi komunist.konzervativno biračko tijelo u Splitu te oduzeo glasove Ivaniševiću koji je bio u prednosti nad Baldasarom. To se i dogodilo. Sada, pak, u drugom krugu sa zanimanjem se očekuje rasplet, no sasvim utemeljeno moguće je prognozirati pobjedu Vjekoslava Ivaniševića nad Ivom Baldasarom jer su Kerumovi birači izvorno HDZ-ovi te će se prikloniti HDZ-ovu kerrumkandidatu.

Situacija podsjeća na onu od prije četiri godine kada su koplja ukrstili Kerum i Ostojić. Izgubi li, dakle, SDP nakon Zagreba i Split, bit će istinski gubitnik ovih izbora. Jedino pobjeda u Splitu može isprati gorčinu iz usta vrha SDP-a.

Važan je rasplet, dakako, i u Vukovaru gdje aktualni SDP-ov gradonačelnik ima minimalnu prednost pred HDZ-ovim kandidatom. HDZ-ovca može spasiti samo velik odziv birača. U suprotnom, SDP-ovac Sabo kad mu se pridruži više od osam posto srpskih glasova iz prvoga kruga, sigurno pobjeđuje. Visoka pobjeda SDP-ovih kandidata u Rijeci nikoga ne iznenađuje. To je neosvojiva utvrda SDP-a, mogli bismo s ponešto sarkazma reći, još od 1945.

Rijeka je specifičan grad, oko 20 posto žitelja toga grada nisu hrvatske nacionalnosti, nego doseljenici s raznih područja bivše države. Zajedno s članovima i pristašama SDP-a, oni će uvijek birati anacionalni SDP, a ne nacionalno obojeni HDZ. Zato im se događa da Rijeka već četvrti ili peti mandat na čelu grada ima Vojka Obersnela, etničkog Slovenca, koji se u vrijeme bivše države izjašnjavao kao Jugoslaven, a u ideološkom pogledu kao tvrdi komunist.

HDZ nije posrnuo

HDZ se i na ovim izborima potvrdio kao velika, najveća i moćna hrvatska politička stranka koja će vrlo vjerojatno pobijediti i na sljedećim parlamentarnim izborima, bez obzira kada oni bili. Jednostavno, vladavine lijeve koalicije na čelu sa SDP-om u godinu i pol dana može se nazvati jednom riječi – katastrofa, ili pak, elementarna nepogoda. Porazi SDP-a na hdfeuropskim i lokalnim izborima posljedica su u velikoj mjeri razočaranosti birača Milanovićevom vladavinom na nacionalnoj razini.

HDZ, dakle, nije posrnuo nakon svih afera, kao što su očekivali njegovi protivnici. Oni su čak priželjkivali i njegovu eksterminaciju, ali dogodilo se suprotno. Umjesto očekivanja da će Hrvatska pocrveniti, ona sve više postaje plava. U nedjelju je osvojio najveći broj županija, gradova i općina u RH. Možda je Tomislav Karamarko pomalo nerealno i preuranjeno proglasio u nedjelju navečer drugu pobjedu, ali pobijede li njegovi kandidati u drugom krugu, barem u većini preostalih slučajeva drugoga kruga, HDZ će pobjednik zaista i biti.

Unatoč svemu, ništa se spektakularno ne će promijeniti. Sve veće ili osrednje, pa čak i neke minorne političke stranke, imat će svoje oaze u političkom krajoliku RH. Mnogi kandidati, koje su prijašnjih godina pratile teške sumnje i afere, a poneke čak i sudske presude za kriminal, uspjeli su ostvariti za sebe i svoje stranke visoke rezultate ili čak pobjede.

To znači da javne kompromitacije, prozivke, medijska ocrnjivanja ili proizvodnja političkog mišljenja od strane tzv. marketinških agencija vrlo malo ili gotovo nimalo ne utječu na stavove birača. Građani biraju po svome na užas (samozvanih) moralista. Pitanje kako može pobijediti gradonačelnik primjerice, koji je osuđen za kriminal, zapravo je pitanje moralnog aparata nacije po kojemu preferira pojedine kandidate. No to je neka druga tema. Sviđalo se to nekomu ili ne, građani biraju kako biraju.

Ivica Marijačić
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:05:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.