Hrvatski tjednik
 

 O aktualnom ravnatelju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje - samoisticanje bez pokrića

Naslovnicom Večernjeg lista prije mjesec dana (15. travnja) dominirala su dvije poruke: 'HDZ slavi' i 'Imamo pravopis!' Čitatelji su toga dana dobili na dar Hrvatski pravopis, inačicu za javnu raspravu, koji je izradila četrnaestočlana Radna skupina Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje sa Željkom Jozićem, voditeljem radne skupine, na čelu. 'Imamo pravopis', mnoge je čitatelje podsjetilo na mjesec Zeljko Jozicdana raniju kratku objavu o izboru pape Franje, kad je kardinal Jean-Louis Tauran uzviknuo: 'Habemus Papam'.

Odmah u nastavku velike vijesti 'Imamo pravopis' jasno je bilo rečeno da ćemo pisati – neću, uime, uinat, greška, strelica, SMS-ati itd. Navedeni natpis, već je tada, mnoge doveo u dvojbu pa su se opravdano pitali jesmo li dosad imali Hrvatski pravopis? Jesu li prethodni pokopani? Tih dana ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) Željko Jozić davao je intervjue kao nekakva filmska zvijezda. Mnoge je čak moljakao uokolo za intervju, što su mediji objeručke prihvaćali.

U jednim novinama 15. travnja izjavio je: 'Naš Hrvatski pravopis doista nije ni bio zamišljen kao pravopis koji će se ugledati na neki od postojećih pravopisa. Naš je cilj bio napisati novi pravopis... Naš prijedlog pravopisa nije podilaženje jezičnom nemaru govornika hrvatskog jezika, on je jasna kodifikacija, s čvrstim i dobro izbalansiranim pravilima koja se u pravopisanju moraju poštovati ...' Jozićeva poruka je bila jasna – hrvatski pravopis mora biti jedan, općenacionalni i obvezujući. U svemu tome podržavao ga je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović koji je uputio nakladnicima okružnicu u jeku javne rasprave o 'novom' pravopisu da će se novi udžbenici morati uskladiti po tom pravopisu. Ludo i neviđeno, kao u zemlji čudesa.

Tko uzleti visoko, nisko padne

Netom što je javna rasprava o inačici krenula, ponovilo se staro pravilo – tko uzleti visoko, nisko padne. Inačicu Hrvatskoga pravopisa, koju je zvučno uz blagonaklonost medija najavljivao i predstavljao Željko Jozić kao 'novi i jedinstveni' pravopis doživjela je lavinu kritika, nadasve renomiranih hrvatskih jezikoslovaca, kao primjerice akademika Radoslava Katičića, Augusta Kovačeca, Sande Ham, Nataše Bašić, Razreda za filološke znanosti Hazu, Matice hrvatske itd.

KritikaNetom što je javna rasprava o inačici krenula, ponovilo se staro pravilo – tko uzleti visoko, nisko padne. Inačicu Hrvatskoga pravopisa, koju je zvučno uz blagonaklonost medija najavljivao i predstavljao Željko Jozić kao 'novi i jedinstveni' pravopis doživjela je lavinu kritika, nadasve renomiranih hrvatskih jezikoslovaca, kao primjerice akademika Radoslava Katičića, Augusta Kovačeca, Sande Ham, Nataše Bašić, Razreda za filološke znanosti Hazu, Matice hrvatske itd.Akademik Radoslav Katičić, nesporno, prvo ime hrvatske jezikoslovne znanosti u intervjuu 'Školskim novinama' (7. svibnja) izjavio je da treba reći jasno i glasno – mi pravopis imamo. Imamo pravopis koji dobro kako-vam-se-svidaju-ovi-primjeri-novog-hrvatskog-pravopisa-slika-946172funkcionira. Problemi su u nekim nedovršenim razjašnjenjima pojedinosti, ali mi pravopis imamo, ustvrdio je Katičić. Nameće se pitanje zašto se nešto radi ako nešto imamo. Katičić drži da je na djelu zbunjivanje, sustavno zbunjivanje. U svemu se možemo složiti s Katičićem, ali ne u tome da je na djelu zbunjivanje. Jer sve je krenulo po planu.

Nakon što je Kukuriku koalicija došla na vlast, pojedini ministri samovoljno su promijenili naziv ministarstava pa je tako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa preimenovano u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, bez odluke hrvatske Vlade. Zatim je uslijedila smjena ravnateljice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i Upravnog vijeća toga instituta. Bez obrazloženja, ukinuto je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika s akademikom Radoslavom Katičićem na čelu.

Kad je sve to obavljeno, ministar znanosti Željko Jovanović povjerio je svome imenjaku, ravnatelju IHJJ, izradbu tzv. jedinstvenog pravopisa. Računalo se u početku na rehabilitaciju Anić-Silićeva pravopisa, ali na kraju je ispalo sve skupa drukčije – jedan ričet od pravopisnih pravila koje se kani objaviti i nametnuti u obrazovni sustav do ulaska Hrvatske u EU. No hoće li se zaista nakon svih mogućih upozorenja, bez još većeg kravala, taj pravopis nametnuti hrvatskome obrazovnom i znanstvenom sustavu, kao obvezujući, tek ćemo vidjeti. Neki jezikoslovci, već sada nedvojbeno tvrde kako je operacija 'Pravopis' propala. Željko Jozić, koji se stavio na čelo čitave operacije u svemu tome ne samo da nije pokazao neku naročitu vidovitost nego su počeli ljuštiti njegovu znanstvenu aureolu. Možda je sanjao kako će u hrvatsku kulturnu povijest ući kao 'otac novog i jedinstvenog pravopisa', a ono se pokazao kao čovjek koji je izazvao nepotreban nemir i nered.

Ideja da pravopis ne bude autorsko djelo nije izvorno Jozićeva

Ako se malo bolje pregledaju u zapisnici Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, koje je objavio posljednji trobroj časopisa 'Jezik', jasno se može uočiti kako je 2006. godine tadašnja ravnateljica IHJJ 1 jozic2Dunja Brozović-Rončević predložila da budući obvezujući pravopisni priručnik ne treba biti autorsko djelo, nego rad skupine stručnjaka izrađen na temelju zaključaka Vijeća za normu, ali koji bi dobio potporu relevantnih znanstvenih i kulturnih ustanova.

Za to su akademici Radoslav Katičić i Mislav Ježić imali razumijevanje, ali su smatrali da nije primjereno isključiti od natječaja i autorska djela. Jozićev pravopis, kako ga neki nazivaju, u prijedlogu rješenja nije se vodio zaključcima Vijeća za normu, a zasad nije dobio ni potporu relevantnih znanstvenih i kulturnih ustanova. Čitatelje treba podsjetiti da je Jozić bez obrazloženja bio uklonio zaključke Vijeća za normu s mrežnih stranica IHJJ, kad je postao ravnatelj, što je ponukalo uredništvo 'Jezika' da objavi zapisnike i cjelokupnu dokumentaciju Vijeća za normu. Bila je to na neki način potpora ministrovu ukidanju Vijeća za normu, ali i znak da se u operaciji 'Pravopis' ne kani dosljedno slijediti zaključke toga Vijeća.

Ravnatelj IHJJ bez objavljene knjige

S obzirom na vrlo bučne nastupe u javnosti mnoge je zainteresirala Jozićeva znanstvena bibliografija. U toj bibliografiji višeg znanstvenog Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje 0 0 468X10000BibliografijaU bibliografiji višeg znanstvenog Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koja je dostupna na mrežnim stranicama Instituta, zasad nema nijedne objavljene knjige. Postavlja se pitanje kako netko može biti na čelu tako ugledne jezične ustanove s prosječnim brojem znanstvenih članaka i bez objavljene relevantne knjige?suradnika, koja je dostupna na mrežnim stranicama Instituta, zasad nema nijedne objavljene knjige. Postavlja se pitanje kako netko može biti na čelu tako ugledne jezične ustanove s prosječnim brojem znanstvenih članaka i bez objavljene relevantne knjige? Viši znanstveni suradnik na institutu jednak je po statusu izvanrednom profesoru na fakultetu. Jozić je u status višeg znanstvenog suradnika izabran na osnovi rada objavljenoga u knjizi skupine autora 'Prinosi hrvatskoj dijelektalnoj fonologiji', koji je u biti njegov magistarski rad.

U zvanje znanstvenog suradnika dva puta je biran jer nije imao dostatan broj znanstvenih članaka. Na Institutu je zaposlen kao znanstveni novak 1. rujna 1997. U zvanje znanstvenog suradnika biran je 31. siječnja 2006., a 1. ožujka 2006. primljen je u stalni radni odnos. Ponovno je biran u zvanje znanstvenog suradnika 1. ožujka 2011., a 17. listopada 2012., nakon što je postao ravnatelj Instituta, na sjednici Matičnoga odbora za polje filologije izabran je u znanstveno zvanje višega znanstvenoga suradnika. Njegov protukandidat na mjesto ravnatelja Amir Kapetanović, inače pet godina mlađi, ima gotovo tri puta više znanstvenih članaka, ali to, po svemu, nije bilo odlučujuće u izboru ravnatelja.

Jozićevo kićenje tuđim perjem

Bivša djelatnica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, poznata jezikoslovka Nada Vajs Vinja, početkom svibnja poslala je svojim bivšim kolegama mejl u kojem ih upozorava da još nikada nije čula da se netko do te mjere može kititi tuđim perjem kao Željko Jozić. Do takva zaključka došla je, kako piše, nakon odslušane emisije 'Među nama' (30. travnja 2013.).

'S obzirom na to da kolega prikazuje rad na Tanzligherovu rječniku kao vlastito postignuće, ispada da sam na tom projektu bila kolegi suradnik, a ne obrnuto', kaže Nada Vajs Vinja. Kako dodaje, jednako je prošao hrvatski jezik-1udio u 'izradbi' Kajkavskog rječnika, posebno 6. Digitalizacija. Na žalost, kako navodi, nije samo riječ o prešućivanju ljudi koji su eventualno zaslužni za pokretanje nekih institutskih projekata nego i o elementarnom nepoznavanju onog o čemu se govori. Riječ je o ljudskoj, moralnoj, a u ovom slučaju znanstvenoj etici, kaže poznata jezikoslovka, nastavljajući: 'Očito je na djelu poznata formula, koju su mnogi bivši vladari rado upotrebljavali I 'Etat c'estemoi, te sve ono što vrijedi potječe od njih.'

Nada Vajs Vinja u svom pismu očitovala se o pokretanju izradbe 'novog' pravopisa, što se ne može naći na mrežnim stranicama IHJJ pa se postavlja pitanje po kojim je kriterijima obavljen izbor primjedaba iz javne rasprave. Smatra da je trebalo nastaviti tamo gdje je Vijeće za normu hrvatskoga jezika stalo. No o tome je dovoljno jasno kazano u pismu Razreda za filologiju Hazu i izjavama pojedinih akademika i drugih relevantnih kroatisti, a nadasve je pertinentno mišljenje Društvo profesora hrvatskoga jezika.

Pismo zaključuje riječima: 'Post festum, sada će možda nekima moj način odlaska iz Instituta postati vjerojatno jasniji jer sam u potezima novog ravnatelja i njegovu ponašanju vidjela dovoljno naznaka koji su sada i potvrđeni. Dobro je da sam mogla otići!', Nada Vajs Vinja.

O aktualnom ravnatelju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje njegove kolege govore kao o čovjeku kojega jedino zanima novac i karijera, napose sklonost samoisticanju bez pokrića. Jozićeva je nakana bila da javna rasprava o inačici Hrvatskoga pravopisa IHJJ trijumfalno završi na godišnjicu njegova izbora za ravnatelja, 15. svibnja. No umjesto pravopisa što smo dobili? Po svemu sudeći veliki nespokoj i pokušaj unošenja nered u jezikoslovnu zajednicu. Koliko će toga dana biti trijumfa ili pak gorčine u ustima Željka Jozića, samo on će znati. Kao zaključak nameće se pitanje je li zavrijedio biti na čelu IHJJ.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:13:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.