Hrvatski tjednik
 

 Hrvatski stručnjaci koji su pred komunističkim zlom pobjegli u Argentinu, utemeljili su suvremeno šumarstvo u toj zemlji

U krvoproliću koje je krajem Drugoga svjetskog rata zadesilo Hrvatsku bilo je i sretnika kojima je Bog pomogao da izbjegnu zlu hrvatsku sudbinu. Među njima bili su i pojedini istaknuti hrvatski šumarski stručnjaci koji su spas i konačno utočište našli u dalekoj Argentini, pa su joj kao svojoj drugoj domovini darovali plodove svoga uma i svoje stručnosti. Budući da je nakon Drugog svjetskog rata šumarstvo u Argentini bilo tek u začetku, argentinska ih je vlast primila kao Božji dar i omogućila im zaposlenje sukladno njihovoj stručnosti.

Nesređeni šumski kompleksi

U Argentini nije postojao posebni zakon o šumama i njihovu iskorištavanju i uzgoju, kao što nije bilo ni školovanih šumara, pa su njihov posao obavljali inženjeri agronomije, koji su tijekom studija na agronomskom fakultetu apsolvirali i jednogodišnji studij šumarstva. U nesređene argentinske šume ljudi su rijetko zalazili, pa su mnogi predjeli, jezera, rijeke i razni arggeomorfološki oblici u njima bili bez imena i nepoznati.

U sređivanju tog stanja argentinskoj su državi vrlo mnogo pomogli već ranije afirmirani i u šumarskoj znanosti dokazani hrvatski diplomirani inženjeri šumarstva, koji su nakon Drugog svjetskog rata bježeći pred komunističkim zlom doprli do Argentine. Među njima su se posebno istaknuli prof. dr. Josip Balen, Ivica Frković, braća Makso i Slavko Hranilović, Ivica Asančaić, Kazimir Uhrin, Juraj Petrak, Luka Poduje i s njima šumarski tehničar Drago Milinković. Poznat po svom ranijem zakonodavnom radu na području šumarstva i po izradi jugoslavenskog Zakona o šumama godine 1929., prof. dr. Josip Balen istaknuo se i u izradi prvoga argentinskog Zakona o šumama, koji je proglašen 1948. godine.

Utemeljitelji šumarskog fakulteta

Josip Balen, Juraj Petrak, Luka Poduje i Kazimir Uhrin u povijest Argentine krupnim su se slovima upisali i kao utemeljitelji i prvi profesori na šumarskom fakultetu u Santiago del Estero, koji je 1960. godine osnovan kao prvi šumarski fakultet u Argentini. Kasnije su u Argentini otvorena još četiri šumarska fakulteta i jedna srednja šumarska škola. Svoju stručnost hrvatski su šumari potvrdili i kao sveučilišni profesori u susjednom Čileu.

Hrvatska imena po argentinskim bespućima

Hrvatski su se šumarski stručnjaci potvrdili i kao vrsni profesionalni savjetnici argentinske vlade u Ministarstvu poljodjelstva u rješavanju raznih pitanja šumarstva te kao istražitelji ZakonPoznat po svom ranijem zakonodavnom radu na području šumarstva i po izradi jugoslavenskog Zakona o šumama godine 1929., prof. dr. Josip Balen istaknuo se i u izradi prvoga argentinskog Zakona o šumama, koji je proglašen 1948. godine.argentinskog šumskog bogatstva i kreatori argentinskog šumskog katastra. Uočivši pitanja i potrebe argentinskog šumarstva i gospodarstva, Ivica Frković, Ivica Asančaić i Makso Hranilović na temelju svoga stručnog znanja bez pomoći stručne literature izradili su više stručnih elaborata, i među njima 1940./50. godine Plan de ordenacicu 'Cuarte Forestal Lago Epeyen' u Provinciji Chubut, koji je kao prva osnova toga tipa u cijeloj Južnoj Americi korišten kao uzor za stvaranje osnova za druge šumske komplekse.

Ivica Frković predvodio je skupinu hrvatskih inženjera u istraživanju i uređenju golemoga argentinskog neobilježenog šumskog prostranstva, koje su hrvatski šumari krstili raznim hrvatskim osobnim i zemljopisnim imenima. Tako se zahvaljujući hrvatskim političkim emigrantima dogodilo da su pojedine do tada bezimene argentinske planine, rijeke, jezera, slapovi, potoci, uvale i doline dobile hrvatska imena, pa u Praques nacionales 'Neuquen' na argentinsko-čileanskoj granici postoje rijeke koje su od studenoga 1952. imenjakinje hrvatskih rijeka Bosne i Like, od godine 1953. imenjakinje rijeka Bosuta, Cetine, Korane i Une i od početka godine 1954. imenjakinje naših rijeka Save, Drave, Mure i Drine.

balen

U tom istom argentinskom šumskom području na dalekom jugu američkoga kontinenta postoje i dva divna planinska jezera koje su hrvatski istraživači pod vodstvom Ivice Frkovića u znak sjećanja na njegove djevojčice što su u moru nevine hrvatske krvi u svibnju 1945. nestale kod Bleiburga dali imena Jasna i Mirna, a dvama prelijepim vodopadima u tom istom području dali su imena Mime i Budak, da bi tako daleko od Hrvatske ovjekovječili spomen na hrvatske rodoljube iz Like: Gospićanina dipl. ing. šumarstva Mimu Rosandića, koji se kao veliki hrvatski rodoljub nakon rata u Kavranovoj grupi 'Deseti travnja' iz Austrije ubacio u Hrvatsku za borbu protiv komunizma i Jugoslavije i zajedno s drugima bio uhvaćen i u Zagrebu 1948. godine osuđen i pogubljen, i na hrvatskog književnika dr. Milu Budaka, koga su boljševički nadahnuti jugoslavenski komunisti nakon Drugog svjetskog rata objesili u Dubravi u Zagrebu.

Tako se zahvaljujući prognanim hrvatskim šumarskim stručnjacima dogodilo da pojedine neistražene i neobilježene prirodne znamenitosti Argentine dobiju hrvatska imena i imena hrvatskih mučenika koji su stradali krajem Drugoga svjetskog rata. Ta su imena upisana u sve argentinske i svjetske zemljopisne karte i atlase te ih učenici i studenti u Argentini uče kao argentinske zemljopisne pojmove.

Nikola Bićanić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 15:37:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.