Hrvatski tjednik
 

Razgovor s Majom Rilović

U posljednjih nekoliko godina MOL je kršio i krši Dioničarski ugovor. Minimalno je ulagao u modernizaciju rafinerija. Ono malo što se ulaže, posljedica je odluke njih i rilovichrvatske Vlade da se cijela dividenda iz 2011. od 1,8 milijarda kuna uloži u modernizaciju rafinerija i benzinskih postaja. Na jedan vrlo podao način smanjuju se radnička prava, a sada žele drastično smanjiti plaće zaposlenima na benzinskim postajama. One koji se takvoj politici upravljanja protive nemilosrdno miču, i to uz pomoć hrvatskih kadrova u Nadzornom odboru.

Tako je Nadzorni odbor nedavno bez obrazloženja smijenio članicu Nadzornog odbora Maju Rilović koju su prema odredbama Zakona o radu izabrali sami radnici, te joj je mandat trebao trajati do proljeća 2015. Maja Rilović ujedno je i predsjednica najbrojnijeg Inina sindikata Inaš koji se protivi ideji da Ina osnuje novu tvrtku i u tu tvrtku prebaci sve zaposlene s benzinskih postaja. To je razlog zašto smo odlučili porazgovarati s gospođom Rilović.

Budući da je Ina ponajveći oglašivač u hrvatskim medijima, to je razlog zašto hrvatska javnost ne zna što se sada trenutačno događa u Ini. Naime, Uprava je donijela odluku o osnivanju novog trgovačkog društva u koje bi prebacili zaposlene s benzinskih crpki. O čemu je riječ i zašto se to radi?

Sasvim je sigurno da je u ovom slučaju riječ o izdvajanju samo radnika maloprodaje u novu tvrtku, što nije predviđeno zakonom. Ovdje se ne radi o prijenosu djelatnosti dijela maloprodaje i Nova tvrtkanova tvrtka nema svoju imovinu i ne bavi djelatnošću koja ostvaruje profit, nego ona svoj eventualni profit ostavlja Ini d.d., a vezana je s Inom u pružanju usluga rada na benzinskim postajama. Potpisom novog ugovora o radu na rok od godinu ili tri, nakon isteka ugovora o poslovnoj suradnji s Inom d.d., sudbina tih ljudi ovisila bi o tomu hoće li Ina produžiti ugovor ili ne.ugovora o radu radnika u novu tvrtku, nego o 'sporazumnom' raskidu ugovora o radu radnika s Inom i potpisom novog ugovora o radu u novoj tvrtki. S obzirom da Ina ne priznaje da je to bitna reorganizacija djelatnosti maloprodaje koja je osnovna djelatnost Ine, nego to rade novim modelom tzv. operativnog upravljanja benzinskih postaja želeći da 2.500 radnika po tom modelu 6dc1b013fe4fe1f16d7eae654a065fa5 gallery lwprevedu žedne preko vode u novu tvrtku. S radno-pravnog aspekta bio bi to vrlo nezavidan radno- pravni položaj za radnike.

Naime, nova tvrtka nema svoju imovinu i ne bavi djelatnošću koja ostvaruje profit, nego ona svoj eventualni profit ostavlja Ini d.d., a vezana je s Inom u pružanju usluga rada na benzinskim postajama. Potpisom novog ugovora o radu na rok od godinu ili tri, nakon isteka ugovora o poslovnoj suradnji s Inom d.d., sudbina tih ljudi ovisila bi o tomu hoće li Ina produžiti ugovor ili ne. Drugi problem je što Ina planira napraviti dodatnu uštedu na plaćama zaposlenih u maloprodaji, a zbog povećanja profita.To podrazumijeva da bi se u novim ugovorima o radu ponudile 30 posto manje plaće.

Valja naglasiti kako ovaj model ne mogu implementirati po sili zakona, već samo dodatnim zastrašivanjem radnika kako bi postigli učinak da potpišu 'sporazumne' raskide ugovora sa Inom i nove ugovore s novom tvrtkom. Radnici su se na prezentacijama ovog modela izjasnili s odlučnim NE novom modelu i NE izdvajanju iz Ine.
Sindikat Inaš spreman je i sposoban štititi i promicati prava radnika svim na zakonu dopuštenim sredstvima, a zastupa 70 posto radnika sa benzinskih postaja. Udruge branitelja Ine aktivno će se s Inašem uključiti u obranu prava radnika.

Dok je Ina bila u većinskom vlasništvu države i dok je država postavljala uprave, dividende gotovo da i nije bilo. Kada je MOL preuzeo odgovornost, dividenda u odnosu na on otprije enormno raste. Što se krije iza toga?

VladaMoram reći da je Vlada RH u potpunosti pasivna prema najnovijim pojavama u Ini i da se uopće nije strateški odredila prema Ini. Evo, ova presuda vezana uz Sanadera i Inu Vladi je dala prigodu da na neki način Dioničarski ugovor stavi u stand by aranžman do pravomoćnosti presude. Time MOL-u dopuštaju da radi reorganizaciju koja će imati dalekosežne posljedice ne samo za Inu nego i energetsku stabilnost Hrvatske. Mi u sindikatu mislimo da se Vlada mora aktivno i strateški odrediti prema Ini.Porast dividende jest dijelom posljedica ušteda u upravljanju i poslovanju, ali sasvim sigurno posljedica je neulaganja u razvoj i modernizaciju. Trenutačna dividenda također je i posljedica ulaganja u Inu prije desetak godina, no i ti su projekti već sada takoreći na izmaku svojih snaga pa su potrebna nova ulaganja. Naglašavam da sada nemamo nikakve nove razvojne projekte inamolod kojih bi ubirali plodove sljedećih desetak godina što nas izuzetno zabrinjava.

Je li se dolaskom nove vlasti i imenovanjem novih članova Nadzornog odbora promijenio odnos hrvatske Vlade prema Ini?

Na žalost, moram reći da se nije ništa promijenilo. Štoviše, moram reći da je Vlada RH u potpunosti pasivna prema najnovijim pojavama u Ini i da se uopće nije strateški odredila prema Ini. Evo, ova presuda vezana uz Sanadera i Inu Vladi je dala prigodu da na neki način Dioničarski ugovor stavi u stand by aranžman do pravomoćnosti presude. Time MOL-u dopuštaju da radi reorganizaciju koja će imati dalekosežne posljedice ne samo za Inu nego i energetsku stabilnost Hrvatske. Mi u sindikatu mislimo da se Vlada mora aktivno i strateški odrediti prema Ini.

Kakva je situacija s koncesijama za eksploataciju prirodnih bogatstava na području RH koje je Ina imala do sada i danas s eventualnim novim koncesijama?

Novi Zakon o koncesijama i Zakon o rudarstvu Inu je s privilegirane pozicije izjednačio s ostalima. Ina nije učinila sve što joj je bilo na raspolaganju da bi određene koncesije koje je imala i zadržala. U medijima se govori da Vlada razmišlja o osnivanju i nove Ine koja bi imala državne koncesije što bi ubrzalo propast Ine.

Što je s modernizacijom rafinerija? Poseban je interes oko rafinerije Sisak obzirom da je gotovo cijelo sisačko gospodarstvo naslonjeno na rafineriju?

Modernizacija rafinerije Sisak jedna je od prijepornih točaka između dvaju najvećih dioničara Ine, Vlade RH i mađarskog MOL-a. Teško je sada reći kakvu su sudbinu rafineriji Sisak namijenili dioničari Ine. Međutim, već sada može se tvrditi kako se planski radi na tomu da se u budućnosti rafinerija u Sisku zatvori. To potvrđuju brojke. Donedavno u Sisku se prerađivalo oko 2 milijuna tona nafte, a sada je to spalo na oko 500 tisuća tona. Ukoliko hrvatska Vlada preko svojih članova u Nadzornom odboru i hrvatskih članova Uprave u Ine vrlo brzo ne poduzme rafinerijakorake za modernizaciju, rafinerije Sisak vrlo brzo će umrijeti.

Političari koji su zagovarali potrebu prodaje Ine kažu da su to morali napraviti radi sanacije državnih financija. Je li Inu u trebalo prodati ili je trebalo napokon u upravljanje Inom uvesti tržišna načela gdje bi za par godina u obliku dividende ubrali onaj 'kikiriki' za koji je prodana"?

Politika Vlade prema Ini u vrijeme prodaje i sada bitno je različita. Ina je dugo bila socijalni amortizer. Valja podsjetiti da je prije dolaska MOL-a godinama trpjela gubitke jer je cijena derivata bila određena državnom politikom, a radi socijalnih momenata koji su tada bili prisutni u društvu. Tek kada je država u vlasništvu u Ine dobila konkurenciju, tada se došlo do formule praćenja cijena derivata koja je matematički izraz faktora koji određuju cijenu.

Već dulje od desetljeća ključni je čimbenik za određivanje cijene prosječna cijena derivata na mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara, na koji se potom dodaju fiksni nameti poput trošarina, poreza i specijalnih naknada. Na taj su način kako Ina tako i konkurencija zaštićeni od kolebljivosti naftnog tržišta te im je zajamčena fiksna marža, a što u razdoblju prije 2000. nije bilo osigurano.

Imate li još što poručiti za kraj?

Možda bi još trebalo reći da je prema neslužbenim informacijama Uprava donijela odluku o osnivanju nove tvrtke, a bez prethodne suglasnosti Nadzornog odbora, iako se radi o bitnoj inaINADakle Ina treba ostati vertikalno integrirana naftna kompanija, maloprodaja naftnih derivata treba ostati u sastavu Ine d.d.. U protivnom, ova se Vlada ni u čemu ne će razlikovati od Sanaderove. Ina nužno treba razvojne projekte, daleko veća ulaganja i modernizaciju obiju rafinerija.reorganizaciji jedne od osnovnih djelatnosti, što je u suprotnosti sa Dioničarskim ugovorom i Statutom Ine. S tim smo upoznali ministra gospodarstva g.Vrdoljaka i mi doista u ovom slučaju s pravom očekujemo pomoć Vlade RH, kako za nas radnike, tako i za nacionalne interese koje RH ima u Ini.

Dakle Ina treba ostati vertikalno integrirana naftna kompanija, maloprodaja naftnih derivata treba ostati u sastavu Ine d.d.. U protivnom, ova se Vlada ni u čemu ne će razlikovati od Sanaderove. Ina nužno treba razvojne projekte, daleko veća ulaganja i modernizaciju obiju rafinerija. Ako se zadrži postojeća praksa korporativnog upravljanja Inom, koja nije u skladu s hrvatskim zakonima (Zakon o trgovačkim društvima) i sustavom LODO-a (Lista ovlaštenja za donošenje odluka), koji nije dio Dioničarskog ugovora, a MOL je preuzeo potpuno kontrolu upravljanja i poslovanja Inom najnovijim projektom 'Glocal', Ina će za kratko vrijeme postati obična podružnica MOL-a, što će za posljedicu imati dodatno smanjenje investicija, proizvodnje, prerade i prodaje te broja zaposlenih, a posebno ugrozu nacionalnih energetskih interesa.

Hrvatski tjednik

Čet, 26-11-2020, 21:44:07

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.