Hrvatski tjednik
 

Europski sud za ljudska razmatra slovensku žalbu

Sporazum ili tzv. Memorandum između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, vezan uz rješavanje pitanja duga Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, potpisali su premijeri Vlada dana 12. ožujka 2013. godine. Osam dana po potpisivanju Sporazuma stigla je vijest iz Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu da je usvojena žalba Ljubljanske banke d.d. Ljubljana na prvostupanjsku presudu tog istog suda. Europski sud za ljudska prava donio je 6. studenoga 2012. godine prvostupanjsku presudu kojom je Republiku Sloveniju proglasio odgovornom za isplatu devizne štednje Ljubljanske banke d.d. Ljubljana u Bosni i Hercegovini, a što se odnosi i na Republiku Hrvatsku. Isti taj Europski sud objavio je 19. 3. 2013. ljubljanska bankagodine da je uzeo u razmatranje žalbu Republike Slovenije na prvostupanjsku presudu.

Prvostupanjskom presudom Europskog suda za ljudska prava Republici Sloveniji naloženo je da štedišama Ljubljanske banke u BIH (a što se odnosi i na štediše u Hrvatskoj) isplati na isti način na koji su tijekom devedesetih godina isplaćeni slovenske štediše Ljubljanske banke d.d.

Nepravomoćnom presudom u slučaju Ališić i Sadžak utvrđeno je da je Slovenija na isti način odgovorna i za dug hrvatskih, srpskih i makedonskih štediša Ljubljanske banke d. d. Ljubljana. Prošlogodišnja prvostupanjska presuda Europskog suda za ljudska prava, koja ide u korist stotina tisuća štediša Ljubljanske banke d. d. Ljubljana u Sloveniji tada je izazvala pravu uzbunu pri slovenskoj državnoj vlasti koja je, u propisanom tromjesečnom roku, na istu presudu uložila žalbu.

U reakciji Vlade Republike Slovenije navedeno je kako Slovenija očekuje da tzv. Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava pri donošenju pravomoćne presude, kao bitno, uzme u obzir nedavno potpisan Memorandum o suglasnosti slovenske i hrvatske vlade o neizmirenom dugu Ljubljanske banke Glavne filijale Zagreb.

Pogrješka Vlade

Taj dogovor tj. potpisani Memorandum o suglasnosti jasno određuje da je jedini pravni okvir za rješavanje problematike tzv. starih deviznih depozita uključujući i kompletnu deviznu štednju u Ljubljanskoj banci Glavnoj filijali Zagreb upravo taj sporazum o sukcesiji. Upravo je taj sporazum između hrvatske i slovenske Vlade mogao dati alibi Europskom sudu za ljudska prava da zauzme novo stajalište, suprotno prvostupanjskoj presudi te bi time prebacio moguće konačno rješavanje slučaja štediša Ljubljanske banke na potpisani Memorandum. Mogućim uvažavanjem žalbe Europski bi sud financijski spor bilateralne naravi sa strogim obilježjima privatno pravnih kvalifikacija prebacio na političko pitanje dviju zemalja.

KrivciTreba ponovno naglasiti kako su jedini krivci za učinjenu štetu Vesna Pusić i glavni pregovarač Zdravko Rogić koji su površno, neodgovorno i nestručno pristupili rješavanju problema te time doveli u zabludu i hrvatskog premijera koji je potpisao protudržavni akt i time izdao nacionalne interese Republike Hrvatske.Iz navedene reakcije slovenske Vlade bilo je jasno da će se ona pred sudom u Strasbourgu koristiti upravo nedavnim ugovorom, tj. naveliko obostrano hvaljenim Sporazumom o pussuglasnosti Hrvatske i Slovenije o rješavanju povrata štednje hrvatskim štedišama Ljubljanske banke samo i jedino sukcesijom. A to praktično znači da do tog rješenja ne će nikada doći jer su računi sukcesije prazni, tj. bez ikakva salda.

Navedeno potvrđuje kakvu je veliku pogrešku učinila sadašnja Vlada RH, odnosno hrvatski premijer benevolentnim, nestručnim i neodgovornim pristajanjem i potpisivanjem Memoranduma koji je izravno usmjeren protiv štediša i nacionalnih interesa Republike Hrvatske.

Treba ponovno naglasiti kako su jedini krivci za učinjenu štetu Vesna Pusić i glavni pregovarač Zdravko Rogić koji su površno, neodgovorno i nestručno pristupili rješavanju problema te time doveli u zabludu i hrvatskog premijera koji je potpisao protudržavni akt i time izdao nacionalne interese Republike Hrvatske.

Budući da glavni pregovarač za pitanje sukcesije dolazi iz Hrvatske narodne banke, guverneru HNB trebalo bi postaviti pitanje odgovornosti te institucije za financijske štete učinjene državi,odnosno hrvatskim građanima, a glavnog pregovarača Zdravka Rogića smjesta opozvati iz pregovaranja o sukcesiji bivše SFRJ.

Vlada RH nije ni svjesna kakve će štetne i dalekosežne posljedice po hrvatsku državu imati potpisani sporazum i rješavanje ukupnog sukcesijskog pitanja koje je praktički na početku. S obzirom na velike financijske štete koje idu na teret proračuna, odnosno građana RH, a koje su nastale kao rezultat rada samozvanih stručnjaka i površnih političara, vrijeme je da RH prestanu predstavljati neuredni, neodgovorni i čak zločesti predstavnici jer hrvatski građani to ne zaslužuju.

Unatoč slovenskim pritiscima na Europski sud za ljudska prava podastiranjem kao dokazni materijal potpisani Memorandum, nadamo se i vjerujemo kako stručni i kompetentni suci ne će biti pristrani, već će uočiti bit spora i pravno ga kvalificirati kao financijski i bilateralni sa strogim obilježjima privatno-pravnog karaktera kako je riješeno u prvostupanjskoj presudi.

mr.sc. Mirjana Čerin

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 15:55:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.