Hrvatski tjednik
 

Radi spasa svojih banaka, bogate članice EU plijene štednju građana u siromašnim

Cipar je država s malo više od milijun stanovnika, čiji BDP od 18 milijarda eura čini neznatan dio ekonomije Europske Unije. Bez obzira na veličinu samog CiparCipra, proteklih je tjedana spašavanje bankovnog sustava te zemlje uzdrmalo financijski sustav cijele Unije. Cipar je služio kao porezna oaza stranim državljanima i kompanijama, uglavnom ruskim, prikupivši, za tako malu zemlju, goleme količine štednje, otprilike 70 milijarda eura.

Jednako kao i investitori iz ostatka svijeta, njihove su banke ulagale u razne državne obveznice, prividno najsigurnije moguće ulaganje. Kako se s vremenom pokazalo, neumjeren rast zaduženja većine svjetskih država stvorio je kreditno čudovište te su razine dugova cijelog planeta višestruko premašile nominalnu vrijednost stvarne imovine i postale nenaplative. Tome je došao kraj prije više od pet godina, od kada traje borba za spas bankovnog sustava kakav poznajemo.

Nema principa

Primjer Cipra, kojemu je u ovom trenutku trebalo, za Europsku Uniju, mizernih 10 milijarda eura pomoći EU-CiparU vodu pada inače pohvalna inicijativa Europske komisije iz 2010. godine kada je svim euro-članicama naređeno da jamče depozite štediša do iznosa od 100 tisuća eura. Jedino povjerenje štediša jamči stabilan bankovni sustav bez kojega nema moderne ekonomije. Na Cipru banke ne rade već desetak dana, a veliko je pitanje što će se dogoditi kada se otvore. Vjerojatno će Cipar uvesti ograničenja za podizanje sredstava iz banaka, jer bi u protivnom do kraja tjedna nestala cjelokupna štednja.pokazao je kako praktički još uvijek ništa nije riješeno i da Europska Unija nema jedinstvenu politiku i 8517d9d2fc5ccb4de4b7369e860419d4jasna načela u načinu rješavanja problema. Za Cipar je Europska komisija jedan od načina podmirenja dugova pronašla u jednokratnom oporezovanju štednje, koja se nalazi u ciparskim bankama, što je ciparski parlament inicijalno odbio i izazvao bijes poglavito njemačkih političara. Iako se u trenutku pisanja ovoga teksta ne zna točan dogovor, najvjerojatnije će Cipar popustiti i uvesti porez na ušteđevine s naglaskom na velike štedne uloge, čiji su vlasnici uglavnom Rusi.

Dakle kada se radi o jednoj maloj državi i kada su vlasnici štednje Rusi, tada se europski političari ne moraju držati vlastitih načela i doslovno mogu narediti zapljenu, tj. krađu depozita, što postavlja opasan presedan koji bi mogao imati vrlo teške posljedice na bankovne sustave svih ugroženih EU članica. Štediše u tim zemljama više ne mogu mirno spavati. Ionako su u prošlih godinu dana iz Irske, Italije, Grčke i Portugala podigli preko 300 milijarda eura i premjestili ih što u madrace, što u njemačke banke.

U vodu pada inače pohvalna inicijativa Europske komisije iz 2010. godine kada je svim euro-članicama naređeno da jamče depozite štediša do iznosa od 100 tisuća eura. Jedino povjerenje štediša jamči stabilan bankovni sustav bez kojega nema moderne ekonomije. Na Cipru banke ne rade već desetak dana, a veliko je pitanje što će se dogoditi kada se otvore. Vjerojatno će Cipar uvesti ograničenja za podizanje sredstava iz banaka, jer bi u protivnom do kraja tjedna nestala cjelokupna štednja.

Igra dominacije

Teško je zamisliti kako bi se stvari odvijale da se ovakvo što dogodi u velikim EU članicama i da građani moraju čekati u redovima pred bankomatima kako bi kupili kruh. Očigledno problem dugova nije riješen niti za mali postotak, već je u odnosu na početak krize možda i veći. Izgleda kako dugovi jedino mijenjaju nositelja.

Malo pomalo preko raznih fondova pomoći zatvara se izloženost velikih banaka i investitora, a dugove preuzimaju države, tj. stanovništvo. Sve navodne strukturne reforme ne mogu dati ploda ako se ne poduzme radikalna reforma kojom bi se postojeći dugovi morali dovesti u normalu. Devalvacija eura svakako može predstavljati rješenje i tada bi svi ik73WQjagx5Qkoji imaju imovinu u novcu izgubili, ali upravo zbog toga što bogatije zemlje imaju više novca, ovo ne dolazi u obzir. S druge strane ne smeta im što su kamate kod njih po nekoliko postotnih poena manje nego u siromašnim zemljama koje im zbog toga ne mogu konkurirati.

Europska Unija ima jedan jedini način da opstane, a to su ista pravila, iste kamate, isti porezi i isti uvjeti poslovanja za sve, inače je miran razlaz bolje rješenje od trenutačne igre dominacije koja bi mogla završiti katastrofalno. Cipar bi u okolnostima suverene države postupio jednako kao i Island i dopustio da banke bankrotiraju, kako to nalažu tržišna pravila.

Međutim, Cipar nije u poziciji Islanda jer je u eurozoni i poludržavi koja se zove Europska Unija pa ne može, primjerice, devalvirati valutu, a Europska Unija ne će dopustiti bankrot njegovih banaka jer bi dovela u pitanje vlastiti sustav i namjeru osnivanja bankovne unije. Izlazak Cipra iz eurozone i proglašenje bankrota za Njemačku i druge sjeverne članice nije prihvatljiv jer bi mogao potaknuti i druge zadužene članice na isti korak.

Tada bi i njihove banke i nepravedna ekonomska dominacija zbog zajedničke valute došli u pitanje i radije se odlučuju na ovakav nevjerojatan potez zapljene štednje. Kada banka bankrotira i štediše izgube sredstva iznad osiguranog praga, normalna je stvar, ali oduzimanje sredstava da bi se podmirili dugovi koje je stvorila svjetska financijska oligarhija sigurno nije.

Probni balon

U tom svjetlu igre oko Cipra možda nisu plod gluposti ili nepromišljenosti, već je mali Cipar izabran kao probni balon za budući agresivni i izravni oblik podmirenja dugova GeopolitikaReakcija Vladimira Putina na oduzimanje štednje vrlo je oštra, a cijela stvar prelazi okvire ekonomije i seli se u geopolitiku gdje su sve jasnije s jedne strane Rusija, Kina i Iran, a s druge Nato sile i Arapska liga. Hrvatska, barem što se tiče bankovnog sustava, zasad može biti mirna. Međutim, uz postojeću politiku i ovisnost o stranim kreditorima, koji nam u svakom trenu mogu zatvoriti slavinu, upravo domaće obveznice predstavljaju najslabiju kariku.oduzimanjem sredstava stanovništvu uz zaštitu velikih ulagača. Vrlo je znakovita opservacija nenadanog talijanskog političkog čimbenika Bepe Grilla, koji je na izborima u Italiji osvojio 25 posto glasova i pokazao zrelost tamošnjeg biračkog tijela, da će sjeverne europske države podržavati Italiju dok ne izvuku svoje uloge iz talijanskih obveznica, kada eurozioaće Italiju ispustiti kao vrući krumpir, te da je Italija de facto već izvan eurozone.

Kada većinu dugova od poslovnih banaka, npr. njemačkih, otkupi zajednička europska institucija, Europska centralna banka, upravo bi bogate zemlje mogle odbaciti ideju eura i vratiti se na vlastitu valutu bez dugova i gubitaka, a siromašnima ostaviti da se sukcesijom raspravljaju tko kome mora što platiti.

Upravo Njemačka posljednjih godinu-dvije povlači svoje zlatne rezerve iz Velike Britanije i SAD-a, možda s namjerom stvaranja zlatne podloge i vraćanja slavne marke. Naravno, ovo je tek špekulacija, ali kako drukčije protumačiti inzistiranje Njemačke u ovom besmislu, ako će za posljedicu imati ugrožavanje dugo građenog partnerstva s Rusijom, čiji su ulagači na Cipru prikazani gotovo kriminalcima, kao da ih nema na Kajmanskim otocima, Monaku, pa i u Švicarskoj.

Reakcija Vladimira Putina na oduzimanje štednje vrlo je oštra, a cijela stvar prelazi okvire ekonomije i seli se u geopolitiku gdje su sve jasnije s jedne strane Rusija, Kina i Iran, a s druge Nato sile i Arapska liga. Hrvatska, barem što se tiče bankovnog sustava, zasad može biti mirna. Međutim, uz postojeću politiku i ovisnost o stranim kreditorima, koji nam u svakom trenu mogu zatvoriti slavinu, upravo domaće obveznice predstavljaju najslabiju kariku.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:22:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.