Hrvatski tjednik
 


Ljuština, Stazić, Šerbedžija...

Misli i činjenice koje iznosimo o zagrebačkoj kulturnoj, posebice kazališnoj sceni, objavit ćemo u nekoliko nastavaka. One bjelodano svjedoče kako je velikosrpski „Memorandum 2", imperijalistički projekt beogradske politike, prisutan u kulturnim projektima u glavnom gradu RH, posebice u kadroviranju u kulturnim institucijama Grada Zagreba.

Onima koji nam misle prigovarati da gledamo nacionalna krvna zrnca, odmah želimo začepiti usta s činjenicom da ni jedna država i ni jedan narod u Europi prilikom raspada duskoljkomunističkih mega država nije imao agresiju svojih državljana na svoju državu kao što je Hrvatsku napao značajan dio njezinih državljana srpske pripadnosti, a sve s ciljem stvaranja Velike Srbije.

S obzirom da je u svim pokušajima stvaranja Velike Srbije najznačajnije oruđe srpska manjina u Hrvatskoj i da posljednjih 13 godina imamo destrukciju stabiliziranja države i konstituiranja nacije, o 'Memorandumu 2' treba glasno zboriti.

Ako bilo kojeg portira bilo kojeg od brojnih kazališta u gradu Zagrebu pitate tko je 'alfa i omega' zagrebačke kulture, svaki će vam kao iz topa odgovoriti da je to Duško Ljuština. Pođemo li od teze da je resor kulture u miru značajan kao resor obrane u ratu, onda moramo u cijelosti sagledati lik i djelo Duška Ljuštine. Dakle riječ je o čovjeku koji u Zagreb dolazi davne 1967. godine iz malog ličkog sela Glibodol u općini Brinje gdje su živjeli Srbi i nešto malo Hrvata, a danas ne živi nitko. Već tada bio  lan Partije kao, na koncu, i gotovo svi Srbi koji su iz Like dolazili u Zagreb.

Svi pragmatici su bili u Partiji jer Partija je davala brojne privilegije, a oni koji su bili revni partijaši mogli su i do beskrajnih privilegija. Nema sumnje da je i mladi Duško bio revan partijaš jer mu je Partija omogućila da već tada ovlada svim zagrebačkim klubovima, gradskom kulturnom scenom čije uzde drži i danas. Jedina je razlika što danas drži i uzde i kandžiju (podjelu novca u kulturi). Prema vlastitom priznanju po dolasku u Zagreb, upisao je Šumarski fakultet koji nikada nije diplomirao. To ga nije spriječilo da već 1982. postane ravnatelj kazališta Jazavac.

Satiričko kazalište Jazavac ime je dobilo po srpskom književniku Petru Kočiću, odnosno njegovu djelu 'Jazavac pred sudom'. To najbolje svjedoči o inferiornosti hrvatski kulturnih kadrova iz vremena Jugoslavije, koji se nisu uspjeli izboriti čak ni za naziv kazališta po nekom hrvatskom djelu. Tek dolaskom demokracije i volje naroda kazalište je preimenovano u Kerempuh po Krležinu Kerempuhu. Kazalište Jazavac iz vremena Jugoslavije bilo je čuveno po tom što su u njemu nastupali mađarski mađioničari i rumunjske striptizete, a ono malo satire što je u Jazavcu bilo, prolazilo je prethodno partijsko ideološko sito. Tako je Partija preko Duška kontrolirala kazališnu satiru.

Lički šumar

Duško Ljuština već je tada na duga kulturna prekooceanska putovanja rado putovao s ljudima koji su nakon devedesete pokazali svoje pravo lice. Ima jedna zgoda kada je Duško Ljuština vodio u Australiju čuvenog srpskog redatelja Ljubišu Ristića (bio lider stranke JUL, Miloševićeve supruge Mire). Kako nije znao engleski jezik, a da do kraja ne ispadne StazićOd kada je Ljuština na mjesto ravnatelja postavio Darka Stazića, dotacije iz gradskog proračuna udvostručene su u odnosu na razdoblje kada je ravnatelj kazališta bio Krešimir Dolenčić, vlastiti su prihodi praktički ostali isti, a broj premijera gotovo je prepolovljen. Strani redatelji plaćani su nekoliko puta više od domaćih, ali su na Brijunima režirali besplatnoneobrazovani Balkanac u velikom društvu, upitao je jednog Australca: 'Šprehenzidojč'? Kada mu je Australac odgovorio: 'Ja, ja natuerlich,lieber Her...' Ljuština je u strahu BCB2293B-41F0-4E1A-AE44-32735D804D58 mw1024 n spromrsio: 'A, jebi ga, sad'.

Ni kad je Jazavac preimenovan u Kerempuh, u vodstvu Kerempuha ništa se mijenjalo nije. Ljuština je i dalje ostao ravnateljem. Partijsku knjižicu zamijenio je SDP-ovom iskaznicom. Svoju bezgraničnu moć i sve svoje talente Ljuština pokazuje i potvrđuje dolaskom Milana Bandića 2000. na čelo grada Zagreba. On tada vedri i oblači zagrebačkom kulturnom scenom kako nitko i nikada prije njega.

Gotovo nitko od „velikih hrvatskih kulturnih kadrova" nije postavio pitanje kako to da nam jedan lički šumar kroji kulturnu scenu. Da mu se ne bi ponovio australski slučaj, prije tri godine u Zaprešiću je diplomirao 'menadžment u kulturi' na jednom privatnom učilištu gdje su studirale i Pančine (Bandićev maser iz Doma sportova) klijentice poznate iz afere podvođenja i elitne prostitucije.

Već 2004. u kultnom zagrebačkom kazalištu Gavella naprasno smjenjuje jednog od najtalentiranijih hrvatskih kazališnih redatelja Krešimira Dolenčića, a na njegovo mjesto postavlja propalog glumca Darka Stazića. Ljuština je dovođenjem Stazića već imao plan u rukavu kako iz proračuna Grada Zagreba konstruirati još jednu 'mini-srpsku kulturnu utvrdu' koja guta mnogo novca, ali taj je novac za sada nemoguće legalno provući kroz rashodovnu stranu zagrebačkog proračuna.

Potrebno je na pravom mjestu imati svoga ravnatelja čije će poslovanje zagrebački proračun beskrajno pokrivati, a da se značajna suma tog novca može preliti u projekt koji zagrebački vijećnici (predstavnici Zagrepčana u Gradskoj Skupštini) nikada nisu podržali. Riječ je o kazalištu Ulysses na Brijunima. Zbog toga je Darko Stazić imenovan ravnateljem Gavelle.

Rade Šerbedžija

Osnivanje tog kazališta imalo je za zadaću ponovo rehabilitirati vrlo poznatog hrvatskog glumca Radu Šerbedžiju. Zašto rehabilitirati? Zato što je jedinstven primjer u svijetu da vrlo poznati glumac rođen u državi koju je napala susjedna država, dakle u Hrvatskoj koju je napala Srbija, napušta svoju matičnu Domovinu (Hrvatsku) i odlazi u agresorsku rade serbedzija i sin danilo snimaju crnu komediju zvanu projekt lucija serbedzija bogdan diklic popovic polje mira banjac tabfulldržavu Srbiju. Agresor okupira dio Hrvatske, Vukovar sravni sa zemljom, a u tom okupiranom i razorenom Vukovaru hrvatski odbjegli glumac Rade Šerbedžija snima 1992. film 'Dezerter' i to ni manje ni više nego s osvjedočenim i neskrivenim ratnim zločincem Željkom Ražnjatovićem Arkanom.

Rat završava. Odbjegli hrvatski glumac Rade Šerbedžija vraća se u svoju rodnu domovinu Hrvatsku. Domovina mu daje svoj najljepši kutak, otočje Brijuni. On tamo osniva kazalište koje ilegalno financiraju zagrebački proračun i zagrebačka javna poduzeća uz nalog, znanje i blagoslov Milana Bandića i Duška Ljuštine. Sad se nameće pitanje, što je to zajedničko Milanu Bandiću i Dušku Ljuštini?

Do 1990. obojica su pripadali istoj Partiji, obojica su bili revni članovi i obojici je Partija bila odskočna daska u materijalnom i karijerističkom pogledu. Ta je ista Partija nakon Titove smrti u ondašnjim republičkim partijama osnivala 'Ideološke komisije' koje su bile svojevrsne tajne komunističke milicije koje su pratile rad svojih članova i dojavljivale centralama o aktivnosti svojih članova. Mnoge članove ucjenjivalo se nizom koruptivnih elemenata da bi ih se lakše kontroliralo.

Arhiva u Beogradu

Raspadom Jugoslavije kompletna arhiva tih ucjenjivih materijala o najvećem dijelu hrvatskih političara otišla je u Beograd i danas su oni od presudne važnosti čak i za današnju političku scenu unatoč odmaku od preko dvadeset godina. Oni koji misle da je to fantazija, neka pročitaju intervju bivše premijerke Kosor što ga je dala ovih dana i koja spominje kao ucjenjivački materijal neki porno uradak iz osamdesetih godina o njoj i koji dolazi iz Beograda iz ruku Ivice Dačića. Nema nikakve sumnje da 'Memorandum 2' za sada mentalno, gavella17kulturno i duhovno želi Hrvatsku ostaviti na Balkanu.

TŠešeljPrije nekoliko godina u središtu Zagreba osvanuli su plakati s ljudskom siluetom i tekstom na njima 'koji je naš sugrađanin prijatelj Vojislava haškog?',a koji su imali za cilj prokazati prijateljevanje kasnih osamdesetih godina Duška Ljuštine i Vojislava Šešelja po Zagrebu, a posebno u ondašnjem hotelu Park u Ivanićgradskoj na Pešćenici i u Karlobagu podno Velebita.o je najlakše provesti s ucjenjivim političarima, a čiji su dokazi u Beogradu. Samo bi ucjenjiv političar napravio ono što je napravio nedavno zagrebački gradonačelnik Bandić kada je dao suglasnost da se Dušku Ljuštini i ostalima dade suglasnost za izbor ravnatelja kazališta iako ove godine navršavaju 65 godina života i po sili zakona moraju u mirovinu.

Natječaj za izbor proveli su početkom ove godine iako im mandat istječe početkom sljedeće godine, a kada im novi mandat završi, imat će sedamdeset godina. Mladi hrvatski dramaturzi, kazališni redatelji neka i dalje odlaze u svijet bijeli, trbuhom za kruhom, jer im Ljuština ovdje ni mrvice ne da. Ovdje su dobrodošli samo oni koji se zadovoljavaju Ljuštininim mrvicama ispod stola.

Prije nekoliko godina u središtu Zagreba osvanuli su plakati s ljudskom siluetom i tekstom na njima 'koji je naš sugrađanin prijatelj Vojislava haškog?',a koji su imali za cilj prokazati prijateljevanje kasnih osamdesetih godina Duška Ljuštine i Vojislava Šešelja po Zagrebu, a posebno u ondašnjem hotelu Park u Ivanićgradskoj na Pešćenici i u Karlobagu podno Velebita.

Kada je jedan dnevni list objavio tu vijest, Ljuština je danima visio kod glavnog urednika tog dnevnika da prisili novinara ne bi li otkrio tko mu je dojavio za te plakate. Nije podnio kaznenu prijavu protiv nepoznatog bandic ljustina-010609 igorSambolec cropixpočinitelja za sadržaj i distribuciju tih plakata.Valjda je znao da dolaze od suradnika iz poglavarstva ili se bojao da bi se kao svjedok mogao pojaviti neki konobar iz tog vremena.

Pozabavimo se poslovanjem i aktivnostima kazališta Gavella od kada je Ljuština na mjesto ravnatelja postavio Darka Stazića, inače brata SDP-ova saborskog zastupnika Nenada Stazića. Poslovanje kazališta inače istražuju Općinsko državno odvjetništvo (ODO) i Policijska uprava zagrebačka. Trebao je istraživati i čuveni Bandićev kontrolni ured na čelu s Bandićevim kućnim prijateljem Mirkom Herakom, ali odustali su jer to istražuje ODO, iako bi bilo svrsishodnije prekontrolirati zašto to Herak nije smio istražiti, a gradonačelnik mu usmeno naredio. Revizorska kuća Fiba, koja je radila reviziju poslovanja Gavelle, zanimljivo je, na istoj je adresi kao i sjedište kazališta Ulysses u Zagrebu,Viktora Kovačića 16. Je li ta podudarnost slučajna ili plod scenarija, potvrdit će buduće vrijeme.


Pregled ukupnih prihoda kazališta Gavella u posljednjih dvanaest godina s naznakom koliko je od toga vlastitih prihoda, a koliko dotacije iz proračuna Grada Zagreba:
Godina Ukupni prihodi Prihodi od Grada Vlastiti prihodi Sudjelovanje vlastitih u ukupnim prih.

2000. 13.884.136,22 11.378.452,10 2.505.684,12 18,04%
2001. 14.333.418,81 11.849.906,73 2.483.512,08 17,32%
2002. 14.744.578,18 12.517.950,78 2.226.627,40 15,10%
2003. 15.801.397,66 13.863.723,96 1.937.673,70 12,26%
2004. 18.575.245,48 16.465.356,03 2.109.889,36 11,35%
2005. 19.121.734,00 16.832.803,03 2.288.930,97 11,97%
2006. 21.911.754,74 19.174.967,19 2.736.787,55 12,49%
2007. 23.448.473,62 20.229.308,64 3.219.164,98 13,72%
2008. 25.951.772,83 21.724.477,32 4.227.295,51 16,28%
2009. 26.432.005,91 23.276.802,77 3.155.203,14 11,93%
2010. 24.658.088,06 21.460,485,25 3.197.602,81 12,96%
2011. 23.941.403,91 21.040.831,53 2.900.572,38 12,11%
2012. 22.332.685,59 19.844.501,13 2.488.184,46 11,14%

Legenda: Ono što bode oči stravično je povećanje dotacija iz proračuna Grada Zagreba od 2004. godine kada na čelo kazališta dolazi Darko Stazić. Iz tablice je vidljivo da su dotacije iz gradskog proračuna udvostručene u odnosu na razdoblje kada je ravnatelj kazališta bio Krešimir Dolenčić. Vlastiti su prihodi praktički ostali isti 2000. godine i 2012.godine. Je li udvostručenje dotacija iz proračuna pratilo i udvostručenje kazališnih aktivnosti? Ne! Broj premijera gotovo je prepolovljen za vrijeme Darka Stazića u odnosu na vrijeme Krešimira Dolenčića. Strani redatelji koji su režirali predstave u Gavelli plaćani su i nekoliko puta više od domaćih, ali su na Brijunima režirali besplatno. O fiktivnim računima u Gavelli, a sve za potrebe Ulyssesa na Brijunima, gdje SDP-ovi članovi ljetuju za 7 kuna dnevno, u sljedećem broju.

Tomislav Jelić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:06:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.