Hrvatski tjednik
 

Poraz za porazom: pristali smo na otpuštanje 1.500 radnika

Ingrid Antičević-Marinović preko noći je postala hrvatska internetska zvijezda broj jedan i glavni predmet sprdnje cijele nacije. Nevjerojatnim pokušajem držanja govora na jeziku koji ne zna pošteno se osramotila pred domaćom publikom, ali i pred kolegama u Europskom parlamentu. Rečenica „pipl mast trast as" ući će u anale političke gluposti. Međutim, osim što je ovim činom osramotila i cijelu Hrvatsku koju predstavlja, pogubnije su druge dvije stvari koje nitko ne primjećuje i koje simbolički ocrtavaju poziciju Hrvatske države i njezine ekonomije u međunarodnim odnosima.

Eutanazirana javnost

Engleski jezik nije jedini službeni jezik Europske Unije, već su to i svi drugi jezici zemalja članica. Nismo čuli Angelu Merkel ni Nicolasa Sarkozyja pa ni Silvija Berlusconija,primjerice, govoriti engleski u diplomatskim susretima i u govorima pred Parlamentom. Ako već postoje prevoditelji, zašto Ingrid, pogotovo bez ikakva znanja engleskog, nije govorila hrvatskim jezikom.

Vjerojatno se srami svog materinskoga jezika i misli da će biti cjenjenija ako se na bilo koji način dodvori europskim gospodarima. Po istoj su logici i u istom palanačkom duhovnom stanju hrvatski pregovarači pipl-mast-trast-as-se-nastavlja-poslusajte-pjesmu-ingrid-slika-828045popuštali pri svim stavkama u pregovorima za ulazak u Europsku Uniju, kada smo jedan po jedan slučaj, jednu po jednu točku dosljedno odustajali od planova koji su mogli razviti naše gospodarstvo. Nisu uspjeli postići nikakav uspjeh niti sa Slovenijom.

Stoga se ne treba čuditi propasti hrvatskog gospodarstva, golemoj nezaposlenosti itd. Posljednji primjer priznavanja poraza odobrenje je plana restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta od strane Europske komisije. Uz tek osnovne informacije za javnost, ipak se u priopćenjima potkrala rečenica kako je jedini dodatni uvjet bilo smanjenje brodograđevne aktivnosti, što će za posljedicu imati otpuštanje najmanje 1500 radnika.

A naša elita to odobrenje Komisije još i slavi kao uspjeh. Pod pritiskom EU Hrvatska briše i članak 10. iz Zakona o Ini koji je državi omogućavao barem kakvu-takvu kontrolu upravljanja ovom nekoć najvećom nacionalnom kompanijom.

Druga važna činjenica oko gafa naše promatračice u EP je ta da se u roku 24 sata pokrenula cijela država kako bi joj se svi stigli narugati. Kada se radi o donošenju zakona o strateškim investicijama, kojim će naša Vlada pripremiti teren za rasprodaju općih dobara i možda uništiti perspektivu nekoliko budućih pokoljenja, u Zagrebu se skupi tek tristotinjak prosvjednika.
Treba, doduše, još vidjeti kakve će rezultate dati «referendumski ustanak», odnosno zahtjevi građanskih udruga za raspisivanjem referenduma o privatizaciji, prodaji javnih dobara, genetski modificiranoj hrani i ulasku u EU, o, dakle, zaista četirima krucijalnim pitanjima hrvatske budućnosti.

Linićeva lutanja

Hrvatskom narodu definitivno nedostaje svijesti o zajednici i zajedničkom djelovanju za ostvarenje životnih ciljeva, većina sjedi u mraku svoje sobe i mrmlja sebi u bradu, a javno se očituje tek kada to radi linicvećina.

HNBKamatne stope na određene vrste kredita koje bi doprinijele rastu gospodarstva uopće nije teško sniziti, ali za to je potrebno preuzeti upravljanje HNB-om koji trenutačno ne radi u hrvatskom interesu. Preuzimanje HNB-a od strane države, što naravno nije niti na kraj pameti domaćoj politici, jer bi iz EU koji, usput, upravlja vlastitom centralnom bankom i ima mnogo niže kamate od hrvatskih, odmah dobili po ušima.Drugi je primjer bezglavog lutanja Slavko Linić koji svako malo iskoči s novom idejom, plasira ju u medije bez konzultacije sa svojim partnerima u Vladi, a zatim zaboravlja da je bilo što rekao. Ideje o zakonskim određivanjima kamatnih stopa i visinama prekoračenja po tekućim računima nevjerojatna su budalaština, iako treba ostaviti mogućnost da je Linić iznio ove ideje s mišlju kako će birači podržati njegov navodni rat s bankama. Postigao je suprotan učinak jer ne shvaća kako bi u slučaju smanjenja prekoračenja po tekućim računima polovica hrvatskih obitelji završilo u bankrotu.

Kamatne stope na određene vrste kredita koje bi doprinijele rastu gospodarstva uopće nije teško sniziti, ali za to je potrebno preuzeti upravljanje HNB-om koji trenutačno ne radi u hrvatskom interesu. Preuzimanje HNB-a od strane države, što naravno nije niti na kraj pameti domaćoj politici, jer bi iz EU koji, usput, upravlja vlastitom centralnom bankom i ima mnogo niže kamate od hrvatskih, odmah dobili po ušima.

Dragan Kovačević iz HNS-a, uhljebljen u Janafu, ispravno je kritizirao Linića, međutim da je pustiti njega i njegove kolege iz HNS-a, u Hrvatskoj ne bi ostao kamen na kamenu, sve bi pokupili strani investitori čije investicije svi toliko željno očekuju. Investicije će i doći, ali tek kada hrvatski građani budu u tolikom beznađu da će u bescjenje rasprodati svu imovinu.

Programirani kaos

Vesna Pusić također kritizira Linića tvrdeći kako građane čini maloumnima. Možda, kao što je i ona to činila pri lobiranju za ulazak u Europsku Uniju. Odmah potom tvrdi da čvršću koaliciju od SDP-HNS-ove nije milanovicu životu vidjela. Čvrstom ju čine jedino interesi za ostvarivanje osobnih probitaka njezinih članova, a hrvatsku državu, što se njih tiče, neka vrag nosi.

Premijer Zoran Milanović sve više se pokazuje kao maneken koji uopće ne vlada situacijom. Vlada je prevarila državne službenike. Niti dva mjeseca od dogovora s njima, a suprotno tom dogovoru, smanjuje im plaće za 3 posto. Sada tvrde kako se mirovine ne će smanjivati, ali već sada jasno je da je i to svjesna obmana.

HDZ mudro stoji po strani i čeka da preuzme vlast na sljedećim izborima. Svoj stav o ključnim stvarima, naravno, nema jer će ionako nastaviti s ovom politikom programiranog kaosa. Svaki glas za glavne domaće političke stranke manje-više je osuđivanje samog sebe. Izlaz iz ovog začaranog kruga možda se krije u traženju alternativnih izbora i davanju glasa za one kojih ima sve manje u medijima i koji se ne sviđaju zapadnim diplomatima.

Marijan Jović
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Sub, 5-12-2020, 04:12:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.