Hrvatski tjednik
 

 Kad smo vidjeli da se Račanova vlada stavila u službu engleske obavještajne službe, počeli smo održavati skupove o Haaškome sudu

Važan stručno-znanstveni prinos rasvjetljavanju neutemeljenih optužaba Tužiteljstva Haaškog suda protiv hrvatskih generala, državnoga i vojnoga rukovodstva Hrvatske tijekom Oluje dali su hrvatski i strani znanstvenici okupljeni na znanstvenim skupovima koji su se održavali u zagrebačkom hotelu Westin dva puta godišnje od 2006. do 2009. Izlaganja s tih skupova i neki manje poznati dokumenti redovito su tiskani u zbornicima nakon svakog skupa te 2010. objedinjeni i u dvama svescima na 1112 stranica.
Milan VukovicO oslobađajućoj presudi hrvatskim generalima i značenju tih skupova razgovarali smo s organizatorom i voditeljem Milanom Vukovićem, nekadašnjim predsjednikom Vrhovnog suda te umirovljenim sucem Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Mnogi nisu računali s oslobađajućom presudom generalima Gotovini i Markaču na Haaškome sudu. S dugogodišnjim odvjetničkim iskustvom, iskustvom predsjednika Vrhovnog suda i suca Ustavnog suda te konačno kao voditelj stručno znanstvenih skupova 'Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?', kakvu ste presudu očekivali?

Kao odvjetnik koji je vodio veliki broj političkih obrana od 1965. do 1982., zatim ušavši u bit i detalje srbijanske agresije na Hrvatsku, počevši od obrane Virovitičana (15. siječnja 1991.) te aktivnim praćenjem postupka u Haagu, očekivao sam u konačnici oslobađajuću presudu hrvatskim generalima pred Haaškim sudom. Svi skupovi održani od 2006. do 2009. na temu 'Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?' bili su prožeti mojim uvjerenjem da će na kraju hrvatski generali biti oslobođeni svake krivnje.

Ovom prilikom potrebno je podsjetiti da je hrvatska Vlada, još u tijeku srpske agresije i teških zločina nad stanovništvom Vukovara i drugih hrvatskih mjesta, 22. studenoga 1991., zatražila od međunarodne zajednice da se uspostavi Stalni međunarodni sud za ratne zločine.

Što znači presuda, s aspekta prava, napose međunarodnog kaznenog prava s jedne, za vojne zapovjednike Oluje i za Hrvatsku s druge strane?

PresudaOslobađajuća presuda hrvatskim generalima najveće je priznanje ispravnosti i opravdanosti borbe za slobodnu i samostalnu hrvatsku državu. Upravo je Ustavni sud Republike Hrvatske svojim zauzetim stajalištem u Izvješću od 12. studenoga 2002. prekinuo dvojbu koja se u Hrvatskoj počela graditi o istoj krivnji agresora i onoga koji se brani od agresora.Oslobađajuća presuda hrvatskim generalima najveće je priznanje ispravnosti i opravdanosti borbe za slobodnu i samostalnu hrvatsku državu. Upravo je Ustavni sud Republike teodor-meron-1353530077-232491Hrvatske svojim zauzetim stajalištem u Izvješću od 12. studenoga 2002. prekinuo dvojbu koja se u Hrvatskoj počela graditi o istoj krivnji agresora i onoga koji se brani od agresora.

Ustavni je sud tada zauzeo ovo stajalište: 'Djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske poduzeto s ciljem oslobađanja dijelova okupiranog područja Republike Hrvatske (...) bilo je u skladu s ustavnom obvezom Oružanih snaga Republike Hrvatske da zaštite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske i obrane njezinu teritorijalnu cjelovitost. Pri oslobađanju okupiranih područja Republike Hrvatske, Oružane snage Republike Hrvatske djelovale su u ime i po ovlaštenju suverene države s međunarodpravnim suverenitetom (...)'.

Gledajući na tadašnje događaje iz današnje perspektive moramo zaključiti da je Oluja bila legitimna akcija punopravne članice UN-a, izvedena u skladu s međunarodnim pravom, uz znanje i nadzor međunarodne zajednice. Poznavateljima svega toga oslobađajuća presuda hrvatskim generalima nije bila nikakvo iznenađenje. Iznenađenje bi bilo za poznavatelje prakse međunarodnoga kaznenog prava da je izrečena bilo kakva osuđujuća presuda.

Račan me potaknuo na održavanje skupova

Srbija je mislila da se može poigravati s međunarodnom zajednicom, kršiti međunarodne norme bez obzira na posljedice?

Hrvatska je nesporno ostvarila državnu samostalnost 30. svibnja 1990. Svoju je samostalnost potvrdila 1991. i 1992., kad je postala i međunarodno priznata samostalna država. Un-flag-squareMeđutim 1991. postala je žrtvom srpsko-crnogorske agresije te njima podložne JNA. Jasno i pobunjenih Srba unutar Hrvatske.

Hrvatsko je vodstvo u mnogo navrata upozoravalo UN, Vijeće sigurnosti i glavnog tajnika na neodrživost stanja u kojem se našla Hrvatska pogođena brutalnom agresijom. Tome su potvrdom pisma predsjednika Tuđmana glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju, ali i redovita upozorenja UN-u na zločinačku agresiju Srbije koja nije bila u stanju priznati pravo hrvatskom narodu na njegovu samostalnu državu.

Što Vas je zapravo potaknulo na pokretanje stručno-znanstvenog skupa?

Postupak iz veljače 2003. tadašnjih hrvatskih vlasti s premijerom Ivicom Račanom na čelu potaknuo me na održavanje stručno-znanstvenih skupova kako bismo razjasnili i dokazali da je Hrvatska imala pravo i bila obvezna sve pokrenuti da bi se srpska agresija na Hrvatsku spriječila i dakako omogućilo utemeljenje slobode i samostalne hrvatske države.

Utemeljeno stajalište Ustavnog suda Hrvatske izazvalo je 'uzbunu' među političkim nositeljima koalicijske vlasti koji su stupili na političku scenu 2000. Reagirajući na čudesan način i pokušavajući skinuti sa sebe odgovornost, oni su uključili u neke unutarhrvatske procese englesku obavještajnu službu. Na dvama sastancima 7. veljače 2003. dogovorena je suradnja, čak predaja važnih ovlasti jednoj stranoj obavještajnoj službi, a u kontekstu toga pronalaženje i uhićenje Gotovine. Svima je u Hrvatskoj nakon toga postalo jasno u kojem će smjeru krenuti planirane optužbe.

Koliko je sudionika u tri i pol godine okupio skup?

U suprotstavljanju neistinama i iznošenju istine o Domovinskom ratu na osam znanstvenih skupova, održanih 9. lipnja 2006., 8. prosinca 2006., 8. lipnja 2007., 7. prosinca 2007., 6. lipnja 2008., 5. prosinca 2008., 5. lipnja 2009. i 4. prosinca 2009. nastupilo je 90 referenata - znanstvenika, političara, pravnika, novinara ...

Koja je bila glavna značajka svih skupova?

Obrana digniteta Domovinskog rata i pobjede Hrvatske vojske nad srpskim agresorom. Sve to sada treba biti ugrađeno u pozitivnom smislu u temelje našeg života kako bismo spriječili ponavljanje povijesti na ovim prostorima, u kakvu su Hrvatsku uvalile velike sile 1918. i 1945. Od strane tih sila podržavan je progon hrvatskog naroda koji je samo tražio i borio se za ostvarenje samostalne Hrvatske. Stoga bez obzira koliko je iziskivalo napora, istina je na Haaškom sudu morala pobijediti.

Posebno valja istaknuti nastupe E.S. Yambrusica

Je li bilo onih koji su se bojali nastupiti na skupovima?

UNHrvatsko je vodstvo u mnogo navrata upozoravalo UN, Vijeće sigurnosti i glavnog tajnika na neodrživost stanja u kojem se našla Hrvatska pogođena brutalnom agresijom. Tome su potvrdom pisma predsjednika Tuđmana glavnom tajniku UN-a Boutrosu Ghaliju, ali i redovita upozorenja UN-u na zločinačku agresiju Srbije koja nije bila u stanju priznati pravo hrvatskom narodu na njegovu samostalnu državu.Nikoga ne bih mogao spomenuti u tom smislu da bi odbio govoriti na skupu. Zanimljivo je istaknuti da se za sudjelovanje na prvom skupu, 9. lipnja 2006., sam javio Robin Harris, bivši savjetnik premijerke Margaret Thatcher, s vrlo zanimljivim naslovom: 'Hrvatska i međunarodno sudište u Haagu: Politika ili pravda? Iz britanske perspektive'!

Nastupali su sveučilišni profesori, biskup Bogović, mnogi odvjetnici, a posebno bih želio naglasiti nastupe američkog odvjetnika Edwarda Slavka Yambrusica, koji je svoja izlaganja objavio u zasebnoj knjizi na engleskom jeziku.

No činjenica je da se suđenje hrvatskim generalima koristilo kao pritisak na Hrvatsku?

Sva ta mašinerija uperena protiv Hrvatske bila je rezultat određenih antihrvatskih težnji, napose kod nekih tužitelja Haaškog suda, nadasve Carle Del Ponte, koja je kao tužiteljica suda Vijeća sigurnosti UN-a za Hrvate govorila da su "podmukli kurvini sinovi"!

Nastup Robina Harrisa bio je znak ohrabrenja?

On je bez ikakva sustezanja 9. lipnja 2006. ustvrdio da politiku Velike Britanije prema problemima na prostoru bivše Jugoslavije posljednjih petnaest godina treba opisati kao 'veoma lošu' jer je bez prestanka pokušala održati Jugoslaviju na životu, žrtvama agresije priječila je nabavu sredstava za obranu, zaustavljala je međunarodne akcije koje su imale za svrhu pomaganje bespomoćnima, poduprla je niz mjera počinitelja genocida, poticala je održavanje mita da su sve strane u sukobu jednako krive, upuštala se u kampanju kako bi opravdala svoju politiku kad su pogreške britanske politike postajale očite, a u zadnje vrijeme iz čiste je zloće postavljala Hrvatskoj zapreke za ulazak u EU.

Tada je nedvosmisleno rekao da su optužbe protiv Generala Gotovine, Čermaka i Markača pogrešne...

To izlaganje treba danas ponovno na miru čitati i vidjeti snagu njegovih argumenata i stavova. Samo veliki znanstvenik i čovjek velikog političkog iskustva mogao je kategorički ustvrditi - sudski predmet hrvatskih generala, a onda dalje tim slijedom i predmet protiv hrvatske vlade tog vremena, neutemeljen je.

Ili odlazak Srba nije bilo etničko čišćenje, već kako to Martić kaže, 'evakuacija'. I zaključno u svom izlaganju rekao je: 'Dobri ljudi, i to ne samo dobri Hrvati, imaju dužnost sve poduzeti da se potpuno otkloni optužnica protiv Oluje, a zatim da se stavi ključ u bravu Međunarodnog sudišta u Haagu'.

Prvi je skup priređen početkom lipnja 2006. Kako su hrvatske političke elite gledale na skup?

Moram reći da se vrlo malo, gotovo nikako, reagiralo na te skupove. Rijetko se o tome pisalo. Najveći dio sudionika tih susreta bili su znanstvenici iz Zagreba. Osobito su bili angažirani službenici podružnice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskome Brodu. Svi smo osjećali da se svojim angažmanom, ustvari, borimo za pobjedu hrvatske državne samostalnosti.

Znali smo da se borba hrvatskog naroda ne može i ne smije podvoditi pod izmišljen pojam 'zajednički zločinački pothvat'. Vjerovali smo da će istina pobijediti i da će naši generali biti oslobođeni svake odgovornosti jer Hrvatska nije bila agresor nego se od zločina srpskog agresora morala braniti!

Je li bilo pokušaja da se onemogući održavanje skupova?

Moram iskreno reći da koliko osobno znam, jedino je Carla del Ponte dolaskom u Zagreb, tražila od državnog vodstva da se održavanje tih skupova zabrani! Javno sam postavio pitanje toj smiješnoj tužiteljici da bih želio vidjeti tko bi mogao zabraniti taj znanstveni javni rad? I tako nikome nije palo na pamet i nitko od vlasti mi nije u tom smislu bilo što rekao.

Kako su mediji pratili skup?

ObranaZnali smo da se borba hrvatskog naroda ne može i ne smije podvoditi pod izmišljen pojam 'zajednički zločinački pothvat'. Vjerovali smo da će istina pobijediti i da će naši generali biti oslobođeni svake odgovornosti jer Hrvatska nije bila agresor nego se od zločina srpskog agresora morala braniti!Nikakvi razlozi, bilo političke, ekonomske, vojne ili neke druge prirode ne mogu opravdati agresiju jer je svaki agresivni rat zločin protiv međunarodnog mira i kao takav agresija koja izaziva međunarodnu odgovornost. U tome kontekstu bilo je očekivano da mediji daleko više pozornosti posvete našim skupovima. Međutim, kako to nije bila službena reakcija, to jest ove skupove državna vlast nije niti vodila niti organizirala, pa ni mediji nisu osjećali potrebu da nešto o tome više pišu. Iznimku donekle čini 'Hrvatsko slovo', tjednik koji je često o tome pisao.

Mislite li da bi sada, kad je donesena konačna presuda, trebalo održati jedan završni skup i predstaviti u pravom svijetlu čitav pothvat?

U potpunosti se slažem da se održi završni skup o tim stručno-znanstvenim skupovima i da se, zapravo, potvrdi ispravnost odluke njihova održavanja. Ako se podrobno razmotri susret hrvatskih dužnosnika s engleskom obavještajnom službom (7. veljače 2003.), vidjet će se najbolje u kojem je smjeru i s kojim očekivanjima taj susret održan.

Bilo je potrebno srušiti tu englesku ponudu koju je tadašnja hrvatska vlast bila prihvatila jer to najbolje govori što su neke strukture očekivale od Haaškoga suda. Njima je oslobađajuća presuda drugostupanjskoga vijeća Haaškog suda bila veliko iznenađenje i neočekivan pozitivni rezultat. Ako bi bilo moguće ostvariti jedan završni skup, jasno, s našim generalima koji su oslobođeni svake krivnje i kaznenopravne odgovornosti, bilo bi to vrlo značajno.

Marko Curać
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Čet, 2-07-2020, 16:45:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.