Hrvatski tjednik
 

Razgovor s demografom Stjepanom Štercom

Državni zavod za statistiku nedavno je objavio djelomične rezultate popisa stanovništva. U povodu toga razgovarali smo s demografom Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Stjepanom Štercom kako se moglo dogoditi da nije još cjelovito obrađen popis stanovništva, zatim o manjkavostima popisa, usporedivosti podataka dobivenih popisom, osnovnim značajkama popisa, depopulaciji i starenju stanovništva, demografskim potencijalima te o problemu supstitucije stanovništva Hrvatske.

Je li se ikad dogodilo otkako se popisuje stanovništvo u Hrvatskoj da se objavljuju djelomični rezultati popisa stanovništva i da bi njihovo objavljivanje u dijelovima moglo potrajati više od godinu dana?

Nikad se do sada nije dogodilo nešto slično. Hrvatska je od osamostaljenja provela dva popisa stanovništva, a bivša država šest (1948., 1953., 1961., 1971., 1981. i 1991. 263620 237199969627832 2890104 ngodine) i u pravilu su prvi rezultati popisa znanstvenoj, političkoj i ostaloj javnosti predočeni unutar šest mjeseci (izuzetno do kraja popisne godine), a sadržavali su ukupni broj stanovnika za sve teritorijalne jedinice bez osnovnih struktura.

Konačni, pak, rezultati stanovništva s relevantnim strukturama za sva osnovna i strateška planiranja izneseni su, također u pravilu, unutar jedne godine. To su standardi značajni za kasniju analitičku, plansku i projekcijsku primjenu podataka. Ovo što se dogodilo u Hrvatskoj samo potvrđuje neodgovorni pristup tako važnom projektu svih institucija odgovornih za popis stanovništva.

Koji su razlozi tome, nedostatno planirani novac, kako kaže ravnatelj DZS-a, ili je riječ o nekim drugim razlozima?

Lako je to sad izgovoriti i usmjeriti odgovornost prema onima koji više ništa ne odlučuju. Tada je trebalo to javno reći i potvrđivati važnost 250px-Drzavni zavod za statistiku Zagreb 01052012 roberta fpopisa za Hrvatsku i imati građansku hrabrost pozvati, u konkretnom slučaju resornog ministra ili čelnu osobu hrvatske Vlade na izvršenje tako prevažne zadaće. Osim toga, sve je to stvar proračunskog planiranja i pozicioniranja, a sekundarno i borbe za njegovu realizaciju.

Pravi razlozi leže u pristupu problematici, s obzirom na to da se popis stanovništva više shvatio kao teret nego temeljni projekt i dokument planiranja manje-više svih djelatnosti u zemlji. Posebno to potvrđuju pripremni postupci pred popis iz kojih su isključeni svi znanstvenici, misleći da cijeli teret organizacije, provedbe i obrade popisa mogu podnijeti samo zaposlenici DZS-a. Kakav pristup – takvi i rezultati!

DSZ tipičan primjer političkog kadroviranja

Može li se govoriti o nekompetentnom čelnom čovjeku DSZ-a?

Uopće ne želim ulaziti u ukupnu kompetentnost vođenja prevažnog sustava državne statistike. Međutim, važno je featured projects 1329485458slika 1naglasiti da je DZS tipičan primjer postavljanja kadrova u zemlji. Postavljanjem po kriterijima političke ili neke druge bliskosti osoba s formalnim kriterijima bez razumijevanja važnosti sustava kojim se upravlja i bez građanske hrabrosti prema političkom sustavu i odgovornosti prema javnosti – ne možete drugo niti očekivati.

Prepuna je Hrvatska takvih primjera. Da, za provedbu takvog projekta nije bilo kompetentnosti čelnog čovjek kao i cijelog tima zaduženog za privođenje popisa konačnoj svrsi. Ponavljam ponovno, nije se shvatilo značenje svega za Hrvatsku, posebno sada kad je hrvatska populacija ponovo ušla u intenzivnu fazu izumiranja stanovništva.

Kakve će svrhe imati tako zakašnjela objava podataka? Kome uopće služe rezultati ovakva popisa?

Nama koji se tom problematikom bavimo već poprilično dugo za razumijevanje osnovnih zakonitosti i prognoziranje budućih trendova ovi će podatci poslužiti kao potvrda ranijih promišljanja i važni su nam i zakašnjeli i vremenski neusporedivi i parcijalni, ali javnost je zbunjena kako je moguće utrošiti toliki novac, a ne dobiti vremensku i svaku drugu usporedivost.

Takvim se zakašnjelim podatcima mogućnost manipulacije povećava, posebno od strane neupućenih političara, novinara i ostalih vezano za jako bitne i osjetljive strukture kao popis stanovnistva všto su etnička, vjerska, jezična, regionalna... Međutim, mnogo je važnije što kašnjenje podataka i njihova nefunkcionalnost zaustavlja donošenje ključnih strateških, koncepcijskih, političkih i inih planova, projekata, programa, strategija i slično, posebno glede gospodarskoga, regionalnoga i demografskog razvoja Hrvatske.

Koje su najveće manjkavosti popisa?

Osim navedenih manjkavosti u organizaciji, provedbi i obradi popisa stanovništva, treba naglasiti da je popis bio idealna prilika formalnog bilježenja demografskih posljedica agresije na Republiku Hrvatsku u smislu privremene ili trajne migracije i stvarnog povratka stanovništva. Također se propustila prilika bilježenja stabilne ili labilne dnevne migracije, posebno važne za planiranje naselja, prometnog sustava i uopće regionalno planiranje, zatim pitanja ostanka u Hrvatskoj, visine prihoda, sektorske zaposlenosti, privremenoga rada itd.

popis stanovnistvaMnogo je još suptilnosti moguće izdvojiti i hrvatskih posebnosti koje je bilo moguće potvrditi popisom jasnim profiliranjem popisnice, jedinica popisivanja i kod definiranja osnovnih kategorija.

Hoće li rezultati popisa na kraju biti usporedivi s onima iz popisa 2001.?

Koncepcija svakog novog popisa mora se temeljiti na ključnim usporedivim kategorijama s prethodnim popisima i novim relevantnim za razvoj prostora, društva, gospodarstva i svih temeljnih djelatnosti. Primjer bi moglo biti ukupno stanovništvo koje je moralo ostati kao i u popisu 2001. godine upravo zbog te temeljne usporedivosti. Nitko Hrvatskoj izvana nije uvjetovao (niti jedan dokument demografske komisije UN-a ili Eurostata) da u ukupno stanovništvo uključi osobe koje se tek izjasne da će u Hrvatskoj imati uobičajeno mjesto stanovanja, s obzirom na to da je definicija stalnog stanovništva 2001. postavljena već prema međunarodnim standardima.

Pretpostavka je da je to učinjeno po prijedlogu koalicijskog manjinskog partnera kako bi se registriralo više njihovih pripadnika koji su godinu i više odsutni iz Hrvatske, a vezano za napuštanje Hrvatske u devedesetim godinama. Usporedivost će biti znatno otežana ljudima koji nisu duboko u toj problematici.

Koje su osnovne značajke popisa na osnovi dostupnih podataka o broju stanovnika prema spolu, starosti, državljanstvu, narodnosti, vjeri i materinskom jeziku?

Politizacija navedenih struktura hrvatska je svakodnevnica. Pomalo za Hrvatsku i osjetljiva tema iako potpuno neopravdano. Ništa se u ovom popisu nije posebno dogodilo u odnosu na popis 2001. i u odnosu na ono što su najavljivali hrvatski demografi. Hrvatska je i dalje kao i neke europske zemlje (Francuska, npr.) po svim navedenim strukturama relativno homogena zemlja.

Takva je bila i prije agresije, takva je i sada, samo s većim stopama koje su posljedice napada na Hrvatsku početkom devedesetih. Više ima žena nego muškaraca u ukupnom stanovništvu iako se rodi više muške nego ženske djece, šest od sedam stanovnika su vjernici katolici, devet od deset stanovnika su Hrvati, preko 95 posto stanovnika potvrdilo je hrvatski materinski jezik, regionalno izjašnjavanje nije u mjeri kakva je bila politička najava (sedam od deset stanovnika u Istri npr., Hrvati su), itd. Međutim, intenzivno starenje i depopulacija ukupnog stanovništva vrlo je izražen problem.

Demografska problematika mora biti na strateškoj razini

Popis je pokazao da je Hrvatska u desetgodišnjem razdoblju izgubila više od 150.000 stanovnika. Znači li to da su se Nacionalni program demografskog razvitka (1997.) i Nacionalna populacijska politika (2006.) pokazali potpuno neučinkovitima?

Ukupna depopulacija posebno zabrinjava, ali ona je samo očekivana posljedica svih demografskih negativnosti nakon 2001. godine. Oba su navedena dokumenta u Saboru aklamacijom prihvaćena, međutim nisu donijela nikakvu promjenu trendova. Popis 2001. potvrdio je potrebu postavljanja demografske problematike na stratešku razinu razvoja i popis-stanovnistva-05bb064a72fd08b0f0208aaf34a544a3 slideshow fgopstanka Hrvatske i mnogo radikalniji pristup (u smislu provedbenih mjera) modelima revitalizacije domicilnog stanovništva s ciljem planiranja razvoja hrvatskog društva i gospodarstva. Zato primarno služi državni proračun, a ne kao najveći investicijski fond u zemlji usmjeravan interesnim sustavima.

Iskazan je stanovit pad katolika, porast agnostika i ateista, djelomice regionalno opredijeljenih... Što se može zaključiti? Jedan je biskup izjavio kako je dobro da katolika još i ima kakva se promidžba vodi protiv njih.

Ništa se tu nije dogodilo što u populaciji nije već postojalo. Hrvatska ne gubi svoj katolički identitet niti bilo koji drugi bez obzira na javna očekivanja ateista, regionalno opredijeljenih i svih kojima hrvatski identitet ne predstavlja vrijednost. Popis je potvrdio u potpunosti hrvatski identitet i sva promišljanja suprotna ovoj potvrdi nisu dio demokratskih vrijednosti asocijacije u koju ulazimo.

Stanovništvo se izjasnilo u dvama posljednjim popisima (2001. i 2011.) u vrlo visokom postotku, iznad 95 posto, da je njihov materinski jezik hrvatski. Unatoč tomu, ima onih koji taj jezik hoće izbaciti iz Ustava, a stalan je i pokušaj da se taj jezik da tako kažemo pobosanči ili učini hrvatsko-bošnjačko-srpskim?

Ma, nisu problem ti zahtjevi nego način kako se na te zahtjeve odgovara. Nema tu nikakve posebne mudrosti. Hrvatska je država hrvatskog naroda u kojoj je materinski jezik hrvatski gotovo cijelog stanovništva i s tim se dostojanstvom i s tom vrijednošću potvrđujemo prema svim etničkim zajednicama u zemlji. Čak je i pojam nacionalna manjina naslijeđe bivše zajednice s obzirom da je nacionalnost u Hrvatskoj jedna, a etnička pripadnost različita. Intelektualnost i racionalnost u pojašnjavanju cijele problematike nema protuargumenta, što je, eto, potvrdio i sam popis stanovništva.

Samo Hrvatska mirno promatra starenje stanovništva

Postajemo sve starija nacija, prosječna je starost iznad 41 godinu. Što je potrebno učiniti kako bi demografska, odnosno populacijska politika postala razvojna?

Ukupno starenje stanovništva, depopulaciju ukupnog stanovništva, a pogotovo izumiranje domicilne populacije mirno ne promatra niti jedno zemlja, osim, naravno, Hrvatske, što i nije sasvim slučajno. Problem bi se onog trenutka počeo razrješavati po različitim modelima kad bi ova Vlada ili bilo koja druga u budućnosti postavila demografsku problematiku UmirovljeniciVkao strateško pitanje razvoja i opstanka Hrvatske. Sve što bi kasnije uslijedilo modeliranje revitalizacije bilo bi pitanje struke, što je najmanji problem.

U radu objavljenome prije gotovo mjesec dana u časopisu Društvena istraživanja (srpanj-rujan 2012.) ustvrdili ste da Hrvatska, unatoč negativnim trendovima, ima demografskih potencijala. Gdje ih vidite i kako te potencijale osloboditi?

Demografski potencijal postoji i u domicilnoj i u iseljeničkoj populaciji. Upravo su analize i promišljanja u tom radu pokazale da su čak i resursi domicilne populacije još uvijek i još neko vrijeme taj potencijal, ne vežući čak potencijal za vrijednost prostora, mogućnost imigracije, usmjeravanje investicija, globalna geostrateška partnerstva, itd. Ponavljam, najvažnija je spoznaja o značenju tog problema za Hrvatsku i njezinu budućnost.

Demografi već desetljećima upozoravaju na negativne demografske procese u Hrvatskoj. Kako to da se nijedna Vlada s tim problemom nije ozbiljnije pozabavila, a Kukuriku koalicija ga u svojem Planu 21 uopće ne spominje?

Meni je to potpuno nejasno iako se oko stanovništva vrti praktički sve u prostoru. Pretpostavljam da su sve vlasti, a pogotovo ova koja nema niti retka o tome u programu, smatrale to nebitnim ili možda čak osjetljivim pitanjem s kojim se ulazi u nekakvu pretjerano naglašenu nacionalnu priču. Brzo će svi shvatiti kako je to bitno, a mi ćemo ih na to popis stanovnistva 1294578327stalno podsjećati. Shvatit će posebno onda kad izgube izbore. To vrijedi i za prošlu vlast.

Duže vrijeme upozoravate i na supstituciju stanovništva u Hrvatskoj. Što sve ona donosi?

Supstitucija je pojam koji je u demografsku literaturu unio upravo spomenuti rad iz Društvenih istraživanja, a predstavlja najveći problem i opasnost za opstanak Hrvatske. Kad se jedan prostor prazni, kao u ovom slučaju hrvatski, prirodnim padom i iseljavanjem u njega polako ulazi drugo stanovništvo različitim putovima i načinima u uvjetima nepostojanja nikakve useljeničke politike, posebno planske i selektivne. Supstitucija nije samo demografski problem nego mnogo složeniji jer ona mijenja osnovni identitet prostora, u konkretnom slučaju našeg hrvatskog.

Svakom rođenom djetetu 5.000 do 10.000 eura – to može donijeti brze demografske učinke u Hrvatskoj!

Prihvaćajući njemački revitalizacijski model (Standerson, 2011.), ali s različitim parametrima, za ciljanu rodnost u Hrvatskoj kojom bi se izbjegla depopulacija, izumiranje, starenje ukupne populacije i supstitucija stanovništva mora se donijeti strateška odluka o izdvajanju dijela proračunskih sredstava za tu namjenu u visini od 1,6 do 3,2 posto. Uspoređujući visinu tog izdvajanja s nekim drugim strateškim financiranjem iz proračuna, a s obzirom na značenje revitalizacije ukupnoga stanovništva za Hrvatsku, smatramo da bi tu odluku Vlada Hrvatske zbog općeg interesa i budućnosti zemlje nužno trebala donijeti.

Time bi se omogućilo da svako rođeno dijete dobije 5000 do 10 000 eura, što smatramo bitnom egzistencijalnom i potencijalnom mjerom koja jedino može donijeti izravne i relativno brze rezultate. Drugi revitalizacijski model trebao bi biti vezan uz dijasporu i potencijalni fertilni kontingent ženske populacije, koja čini po procjenama čak 72,7 posto istoga domicilnog kontingenta. Međutim, ovaj model mora biti vezan i uz povratak u Hrvatsku i uz povećanje rodnosti povratničke populacije.

Stimulirala bi se na isti način kao po prethodnom modelu rodnost povratnika uz njihov ostanak u Hrvatskoj u dužem razdoblju, koje se može definirati za razdoblje od 10 godina. Pretpostavka je da bi se na taj način rodnost potencijalno mogla povećati za dodatnih 10 000, čime bi se dostigla rodnost ukupnog stanovništva Hrvatske s početka 80-ih godina i time pokrenula revitalizacija ukupnog stanovništva te zaustavili svi negativni trendovi i pokazatelji.

(Stjepan Šterc, Monika Komušanac: Neizvjesna demografska budućnost Hrvatske - izumiranje i supstitucija stanovništva ili populacijska revitalizacija ...?, Društvena istraživanja, srpanj-rujan 2012.)

Marko Curać
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Pon, 6-07-2020, 14:27:04

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.