Hrvatski tjednik
 

Milanović treba dati ostavku: ova država ne pripada njegovoj nesposobnoj Vladi nego hrvatskom narodu!

 Agencija Standard & Poor's snizila je hrvatski rejting čime smo službeno stavljeni u kategoriju financijskog smeća. S obzirom na situaciju, je li to bilo očekivano?

Po pravilu struke i analizi rejting nije smeće kao što prije tri mjeseca nije bio pozitivan. Početkom godine Vlada je najavljivala rezove, smanjivanje proračuna i otpuštanja što se uklapalo u politiku MMF-a pa su im preko rejting agencije dali malo vjetra u leđa, odnosno pozitivnu ocjenu, makar tada nismo pod drugim pokazateljima zaslužili pozitivan trend jer ga nije bilo. Padala je proizvodnja i zaposlenost. Sada smo trebali ostati na predzadnjoj stubi, onoj prije smeća, ali trebali smo dobiti negativan trend. Ovim MMF standard-poors-logošalje upozorenje Vladi da ne provodi njezinu politiku. To je više politička poruka koja ima svoje posljedice, ali po pravilima struke nismo smeće nego najniža stuba s negativnim trendom.

 

Dr. Davor Pavuna kaže da se Hrvatska treba još zadužiti i svoj dug ne treba vratiti jer to ionako nitko ne radi. Kakvo je Vaše mišljenje?

Pavuna to gleda s filozofsko-svemirske perspektive, ali imam bolje rješenje koje predlažem već od početka, pogotovo novoj Vladi, misleći da će to učiniti. Imamo vlastiti novac i trebali smo se njime financirati. Da smo to činili, odnosno da smo sami sebi dužni, onda nas nitko ne bi mogao blokirati. Grčka se financirala tuđim novcem i normalno je da ih oni mogu blokirati. Japan ima duplo veći dug nego Grčka, 250 posto GDP-a, ali dužan je uglavnom sam sebi i ne blokira se.

Ovo što Pavuna kaže druge su okolnosti. Točno je da nitko nikada nije vratio dug, ali narod je mnogo lošije živio ako nije promijenio ekonomski i politički sustav. Trebamo promijeniti sustav tako da se počnemo financirati vlastitim novcem, prijeđemo na financiranje kunama jer onda sami određujemo tečaj, troškove, količinu novca, vraćanje dugova i ne bismo nikada sami sebe blokirali. Sada se mora nastaviti posebna politika da 30 posto vanjskog duga zamijenimo s unutarnjim i tu ćemo stvoriti mogućnost te dobiti na vremenu.

Pritisnut poraznim rezultatima, premijer Milanović kazao je da ništa nije ni obećao. Je li to prihvatljivo od jednog premijera?

Ne mora ništa obećati. I bez obećanja, kad se netko kandidira za vlast, jamči da će njegovim izborom ljudi bolje živjeti. Suvremena vlast zadnjih 300, 400 godina na vlast dolazi da bi dizala standard građana i vodila ih u bolju budućnost. Jedino okupator dolazi i ništa ne obećava, on dolazi i samo uzima i oporezuje, jedino su okupatori dolazili da bi izrabljivali, uvodili poreze na kuće, prozore...

Treba li premijer Milanović dati ostavku?

Treba. Ova država ne pripada ni jednoj Vladi, ni jednoj partiji ili stranci, pripada narodu. Pogledajmo Japan koji je ušao u krizu vođenja države u zadnjih pet, šest godina zbog čega su promijenili pet ili šest premijera. Odgovor je vrlo jasan. Dođu i bore se za vlast, dobiju i nakon pola godine vide da ne mogu provesti ono što žele, to javno kažu i odstupe. Svi naši problemi poznati su zadnjih 20 godina, kad su vladajući došli na vlast, trebali su odmah to početi rješavati, a kad su vidjeli da u prvih šest mjeseci nisu u tomu uspjeli, trebali su dati priliku drugima, a ne da sada svi budemo taoci jedne nesposobne Vlade i da samostalnu hrvatsku državu doslovno pretvorimo u koloniju.

Brojka nezaposlenih premašila je 350 tisuća, svaki dan sve više ljudi ostaje bez posla. Ima li tomu kraja?

Uz ovakvu politiku nema. Do iduće godine prelazimo brojku od 400 tisuća. Ali ne treba gledati samo brojke nezaposlenih, što je prvi indikator krize, treba nezaposlenostgledati i broj zaposlenih. Nama pada broj zaposlenih koji hrane sve stanovništvo. Imamo 4 milijuna i 200 tisuća ljudi, nekada je tu brojku hranila 1,7 mil. ljudi, sada to čini 1,4 mil. ljudi, zato nama postaje egzistencijalni problem sve manji broj ljudi koji rade.

Sudeći prema Vašim izjavama, porazni rezultati nastavit će se i ulaskom u EU?

Nismo pripremljeni poslovati u okviru standardna EU, imamo sasvim drukčiju strukturu i proces rada, nismo prilagođeni za takvu strukturu i procese tako da će nas EU prve tri, četiri godine dodatno pomesti. To se ne će moći nadoknaditi ni novcem iz EU.

Sud je prihvatio tužbu Udruge Potrošač protiv osam banaka zbog valutne klauzule u švicarskim francima i promjene kamatne stope. Smatrate li da će uspjeti u svom naumu i dokazati nepravilnosti?

Nikada strana valuta ne smije igrati ulogu novca u nacionalnom gospodarstvu, tako da je devizna klauzula po prirodi zakonom zabranjena zato što strana valuta ne može vršiti funkciju novca u zemlji. Zakonsko sredstvo plaćanja, odnosno mjerilo vrijednosti u nekoj zemlji ono je što zakon kaže – u Hrvatskoj to je kuna. Po tom se pravu franak niti devizna klauzula nikako nije smio koristiti. U staroj državi to je bilo zakonom zabranjeno, a čak i da nije, to se podrazumijeva. Koliko će to danas suci prihvatiti, s obzirom da je sve u stranom vlasništvu, gdje na neki način ne priznaju ni monetarni suverenitet Hrvatske, tek će se vidjeti. U svakom slučaju, devizna je klauzula ništavna po prirodi monetarnog suvereniteta.

Bivša i sadašnja vlast nemaju veze s državom nego s privatnim interesima

Tko je u suverenoj Hrvatskoj bio najbolji, a tko najgori premijer?

Teško je to sada reći, svi su različiti u različitim situacijama. Iz ratnog smo razdoblja ušli u mirno razdoblje i to su neke druge okolnosti. Ivica Račan bio je najkonkretniji političar na ovim prostorima što se tiče Vlade. Ostali koji su bili, više su se ponašali kao direktori poduzeća i poslovni ljudi nego premijeri i to je problem Hrvatske. Kao i bivše, i sadašnja vlast državi pristupa kao poduzeću.

Kad gledamo ideje sadašnje i bivše vlasti, one nemaju veze s državom nego s privatnim interesom. Niti jedan investicijski program koji je predložila ova Vlada ili ga je naslijedila od prošle, ne rješava ni jedan nacionalni problem, a državu još više baca u zaduženje. Hrvatska stvarno nije imala sreće kada je riječ o državnicima.

Andrea Černivec
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Čet, 1-10-2020, 02:53:41

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.