Razgovor s Davorom Stierom, potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora

U posljednjih mjesec dana hrvatskoj su Vladi stigla s dva različita mjesta upozorenja da mora u potpunosti ispuniti preostalih deset zadataka da bi Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupila EU. Tim povodom razgovarali smo s potpredsjednikom Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Davorom Stierom.

Zašto se Vlada dovela u situaciju da ju povjerenik za proširenje Štefan Fuele mora upozoravati da se probudi i počne ispunjavati preostale zadaće u svrhu ulaska u EU?

U Kukuriku koaliciji mislili su da će ih Europa jedva dočekati kao neku vrstu „pravih Europljana" koji su svrgnuli s vlasti „retrogradne konzervativce". To se, naravno, nije 56de40465fbf4e2c3513966d4dcb0cd0 700x550dogodilo jer je Europa drukčija od stereotipa koji su stvorili neki ljevičari na našoj javnoj sceni. Kad je Vlada tvrdoglavo pokušala izmijeniti ono što je bilo prethodno dogovoreno u pristupnim pregovorima, naišla je na zid. Nepotrebno je izgubila dragocjeno vrijeme i to zbog izmjena koje nisu bile u hrvatskom interesu već u interesu pojedinih političara ili stranaka koalicije. Najbolji primjer toga bio je neuspjeli pokušaj imenovanja Radimira Čačića u Nadzorni odbor Ine.

Koje još zadaće Hrvatska nije ispunila?

Planirano je da se gotovo sve zadaće ispune do kraja siječnja. Unatoč mojim kritikama na dosadašnji rad Vlade, mislim da je to moguće ispuniti i vjerujem da Hrvatska može ući spremna u Europsku uniju 1. srpnja 2013.

Može li s nekim od tih zadataka biti problema?

To je moguće ako Vlada počne tražiti alibi umjesto da se primi posla. To su učinili u listopadu, nakon objave Izvješća, ali im se pokušaj prebacivanja odgovornosti vratio kao bumerang. Zato se nadam da to ne će više ponoviti. Po mojoj procjeni, najsloženija zadaća je ona glede brodogradnje. Na političkom planu, međutim, najveće otvoreno pitanje jest ratifikacija u Sloveniji.

Tko nam drži lekcije da osudimo Izrael?

Mogu li najnoviji događaji u Sloveniji dovesti u pitanje ratifikaciju našeg pristupnog ugovora?

EUUlaskom u EU, istinske demokratske snage u Hrvatskoj dobit će dodatnu snagu i nove saveznike u istraživanju zločina komunističke diktature i odavanju pijeteta žrtvama svih totalitarnih režima.Proces ratifikacije u Sloveniji već je dovoljno zakompliciran zbog odluke Vanjskopolitičkog odbora Državnog zbora da uvjetuje ratifikaciju povlačenjem tužbi protiv hrvatskaslovenijazastavaLjubljanske banke pred hrvatskim sudom. Bilo kakva daljnja destabilizacija političkih prilika u Sloveniji zasigurno ne će pridonijeti rješavanju ovog problema.

Odgovornost se želi prebaciti na slovensku stranu, međutim postavlja se pitanje je li hrvatska diplomacija propustila učiniti što je trebala?

Hrvatska nije prekršila nijednu odredbu pravne stečevine pa stoga Slovenija nema opravdanog razloga za blokadu ratifikacije. Međutim, ona još jednom zlorabi položaj članice EU i tu opstrukciju sada treba otkloniti. Dosad to nije učinjeno, ali pritom ne mislim da je u pitanju rad hrvatske diplomacije već procjena premijera Milanovića da komunikaciju s Ljubljanom prepusti financijskim stručnjacima i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Struka mora biti uključena, ali pitanje nije stručne već političke naravi i traži angažman premijera. A on kao da se ne želi u to miješati.

Njemački predsjednik Joachim Gauck za posjeta Hrvatskoj upozorio je da će budno pratiti ispunjenje svih preostalih zadaća u svrhu pristupanja Hrvatske EU. Čak je ponudio i pomoć. Nije, međutim, mogao reći kad će Bundestag ratificirati pristupni ugovor. Nije li to još jedno upozorenje hrvatskoj Vladi da se uhvati posla?

Njemačka nije dosad blokirala i uvjeren sam da ne će ni u buduće blokirati naš ulazak u EU. Međutim, Berlin će inzistirati da Hrvatska ispuni sve uvjete jer ne želi platiti nikakvu političku cijenu za naš ulazak. Izjave predsjednika Gaucka na tom su tragu i treba ih se ozbiljno shvatiti.

Njemačke novinare zanimalo je zbog čega se ukida Ured za istraživanje grobova žrtava komunističkih zločina, ali izravnoga odgovora na to pitanje nije bilo. Može li i to na kraju biti dodatni uteg s obzirom na inzistiranje Vlade da ukine taj ured?

Na žalost, Ured je već ukinut novim Zakonom koji je izglasan prošlog petka. Kukuriku koalicija ukinula je samostalni Ured i stavila ga pod političku kapu Vlade, što je protivno praksi u svim ostalim bivšim komunističkim zemljama Srednje Europe. No ne vjerujem da će zbog toga Njemačka zaustaviti hrvatski put u EU jer bi to bilo kontraproduktivno; to bi bila nagrada upravo onima koji ne žele prihvatiti antikomunizam i ostale demokratske vrijednosti na kojima se temelji suvremena Europa.

Neulaskom u EU profitirali bi samo oni koji žele zaustaviti istraživanja komunističkih zločina ili oni koji antikomunizam ističu kako bi opravdali ili relativizirali zločine fašizma. No ulaskom u EU, istinske demokratske snage u Hrvatskoj dobit će dodatnu snagu i nove saveznike u istraživanju zločina komunističke diktature i odavanju pijeteta žrtvama svih totalitarnih režima.

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Yosef Amrani nedavno je u intervjuu Večernjem listu (22. studenoga) izjavio da su od Hrvatske "očekivali više razumijevanja i solidarnosti" nakon terorističkih napada iz pojasa Gaze, budući da nam je povijest još svježa. Jesmo li zaista tako brzo zaboravili što znače teroristički napadi po hrvatskim gradovima ili su nejasne izjave ustvari recidiv tzv. politike nesvrstanosti po kojoj je Izrael za sve uvijek i unaprijed bio kriv?

Hrvati nisu zaboravili što znače teroristički napadi, ali nisu zaboravili ni to da su neki glavni protagonisti jugoslavenske politike nesvrstanosti svojedobno tražili uvođenje embarga oružja protiv goloruke Hrvatske. I upravo takvi, koji hrvatsku državu nisu nikada željeli, sada nam drže lekcije o tomu kako moramo osuditi Izrael zbog našeg povijesnog iskustva u borbi za samostalnost. Vidite, mi moramo podržati pravo palestinskog naroda na vlastitu državu, ali ne terorističke organizacije poput Hamasa koje negiraju Izraelu pravo na postojanje.

Nemamo više pravo na žalopojke

U Hrvatskom saboru prije mjesec dana bili ste izvrgnuti neukusnom napadu hrvatskog premijera, nedavno je odgovore Domagoja Miloševića u jednoj televizijskoj emisiji ministrica vanjskih poslova popratila neukusnim hihotanjem. Je li riječ o "stilu" ili nečem drugom?

BiHSada kad smo, nakon oslobađajuće presude generalima u Haagu, velika nacionalna pitanja u RH uspješno zaokružili, prva zadaća je pitanje neravnopravnog položaja Hrvata u BiH.Premijer je postao jako nervozan jer nema rezultata ni koncepta kako voditi Hrvatsku. Čak je vlastite birače razočarao i izgubio kredibilitet. U nedostatku argumenata traži unutarnje i vanjske neprijatelje, izmišlja urote i suparnike napada „ad hominem". Iako je dobio veliku priliku prije godinu dana, vrlo brzo se potrošio. Sada je u takvom stanju da lako gubi živce, a time nesvjesno i sam potvrđuje da nije sposoban za premijersku poziciju.

Prijedlozi oporbe u Hrvatskome saboru ne prolaze. Može se reći da se Kukuriku koaliciji jednostavno "fućka" na sve što govori oporba. Ima li smisla u takvoj konstelaciji ustrajavati na raspravama, prijedlozima, replikama, kad vlast ima strogo zadane i definirane odluke. Razmišljate li, kao oporba, napustiti sabornicu dok se ne stvore demokratske pretpostavke odlučivanja?

To ovisi o procjeni konkretne situacije. Prošlog tjedna napustili smo sabornicu prilikom izglasavanja amandmana na državni proračun jer to je bio jedini način da upozorimo na štetnu samovolju vladajućih. No rasprave u Saboru služe da hrvatskoj javnosti predstavimo naša stajališta. U demokratskom sustavu, naša je zadaća kao oporbe da Hrvatskoj ponudimo alternativu i novu nadu.

Kako se reflektira oslobađajuća presuda hrvatskim generalima na vanjsko-političku poziciju Hrvatske?

General Gotovina je rekao kako je 16. studenog stavljena točka na „i" te da se sada moramo okrenuti budućnosti. Osobno smatram da time nije zaokruženo samo razdoblje Domovinskog rata već i mnogo duži period u kojemu je izgledalo da je svaka nacionalna politika osuđena na konačan neuspjeh i tragediju. Od Rakovičke bune do hrvatskog proljeća.

No 16. studenog 2012. datum je koji potvrđuje da je Hrvatska ostvarila konačan i potpuni uspjeh. To ne znači da sada smijemo zaboraviti na neravnopravni položaj hrvatskog naroda u BiH i na druge važne i strateške teme. Međutim, više nitko nema pravo na žalopojke i malodušje, na kukanje kako je cijeli svijet protiv nas, kako nam država ništa ne valja, itd. Stoga su potpuno neopravdane i kritike na poruke generala Gotovine.

Nakon 16. studenoga mislim da je postalo mnogo jasnije svima da je Hrvatska snažnija ako ima stalne i čvrste demokratske saveznike u svijetu. Sada kad smo velika nacionalna pitanja u Republici Hrvatskoj uspješno zaokružili, ta savezništva trebamo u većoj mjeri staviti u funkciju promicanja stabilnosti u susjedstvu, a prva je zadaća pitanje neravnopravnog položaja Hrvata u BiH i slijedom toga nefunkcionalnost te države.

Marko Curać
Hrvatski list

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.