Hrvatski tjednik
 

Tko to dezavuira bivšeg hrvatskog predsjednika?

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović morao se braniti prošle subote iz Splita od 'ugriza' bivšeg predsjednika Stjepana Mesića koji mu je prigovorio da je dezavuirao njegovu odluku o umirovljenju hrvatskih generala njihovim primanjem u svome Uredu, nakon oslobađajuće presude, koju je generalima Gotovini i Markaču izrekao haaški sud 16. studenoga 2012. Josipović smatra da je odluka njegova prethodnika prije desetak godina 'bila ispravna' jer je to bilo vrijeme kada su se 'generali angažirali na način koji nije primjeren'. 'Ali vrijeme je prošlo i danas na drugi način gledamo odnose s tim ljudima', istaknuo je aktualni predsjednik.

mesjosOnaj bivši rekao je u razgovoru za Hrvatski radio: 'Ja nikada ne bih pozvao umirovljene generale koji su pamfletom išli protiv sustava, a posebno još u uniformama, da dođu na prijem'. Također je napomenuo da bi pozvao generale Gotovinu i Markača s njihovim obiteljima i odvjetnicima i porazgovarao. Mesić danas cijelu priču u svezi s pismom dvanaestorice hrvatskih generala, kako se može pročitati, svodi na 'pamflet protiv sustava', a ne tako davno, svodeći račune svoga predsjednikovanja, hvalio se kako je njegova najvažnija odluka bila što je 'spriječio puzeći državni udar'. Dakle prije dvanaest godina bili su za njega to 'pučisti' koji su se 'odlučili za politiku', a danas bi s generalom Gotovinom, koji je bio potpisnik pisma i kojega je umirovio, s njegovom obitelji i odvjetnicima porazgovarao. Vjerojatno popio i kavu, ispričao pokoji neslani vic, kako je već to znao u nekim prilikama, o prvom hrvatskom predsjedniku Tuđmanu.

Mesić je 30. rujna 2000. umirovio sedam aktivnih generala, potpisnika otvorenog pisma u kojem su njih dvanaestorica pozvala najodgovornije osobe i ustanove države, a posebice medije, da se odupru negativističkom i neistinitom prikazivanju Domovinskoga rata. U 'prisilnu' mirovinu upućeni su admiral Davorin Domazet Lošo, general bojnik Mirko Norac, general pukovnik Krešimir Ćosić, general pukovnik Ante Gotovina, general bojnik Damir Krstičević, general bojnik Ivan Kapular i general bojnik Milenko Filipović. Za svoju ulogu u Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) preko radio-valova poručio je da je 'nikakva' te je izrazio žaljenje što se Gotovina nije odazvao njegovu pozivu na razgovor jer bi njegova priča, da se odazvao i da je imao priliku razgovarati s haaškim istražiteljima, završila kao u slučajevima generala Imre Agotića i Petra Stipetića.

Opravdano pismo generala

GeneraliPismo dvanaestorice hrvatskih generala bila je anticipacija svega onoga što se u sljedećih dvanaest godina, za vladavine Stjepana Mesića, Ivice Račana te Ive Sanadera, obrušilo na ratne zapovjednike, Hrvatsku vojsku i Hrvatsku, a započelo je Deklaracijom o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (14. travnja 2000.) koju je donijela trećesiječanjska koalicija. Nema, stoga, danas nikakva razumna razloga opravdavati odluku o umirovljenju hrvatskih generala jer oni nikome nisu prijetili niti su mogli biti protagonisti 'puzajućeg državnog udara'. Generali su obraćajući se hrvatskoj javnosti samo tražili od državnih institucija i medija (28. rujna 2000.) da se odupru 'neistinitom prikazivanju genjosDomovinskog rata'.Pismo dvanaestorice hrvatskih generala bila je anticipacija svega onoga što se u sljedećih dvanaest godina, za vladavine Stjepana Mesića, Ivice Račana te Ive Sanadera, obrušilo na ratne zapovjednike, Hrvatsku vojsku i Hrvatsku, a započelo je Deklaracijom o suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu (14. travnja 2000.) koju je donijela trećesiječanjska koalicija. Nema, stoga, danas nikakva razumna razloga opravdavati odluku o umirovljenju hrvatskih generala jer oni nikome nisu prijetili niti su mogli biti protagonisti 'puzajućeg državnog udara'. Generali su obraćajući se hrvatskoj javnosti samo tražili od državnih institucija i medija (28. rujna 2000.) da se odupru 'neistinitom prikazivanju genjosDomovinskog rata'.

Pismo je uslijedilo nakon što su se imena stožernog generala u mirovini Janka Bobetka, admirala Davora Domazeta Loše, general pukovnika u pričuvi Ivana Čermaka, general pukovnika u mirovini Ivana Basarca, general pukovnika Krešimira Ćosića, general pukovnika Ante Gotovine, general bojnika Damira Krstičevića, general bojnika Ivana Kapulara, general bojnika Mirka Norca, general bojnika Milenka Filipovića, general bojnika u mirovini Ivana Korade i general bojnika u mirovini Nojka Marinovića mjesecima povlačila po medijima u sklopu sve raširenije kampanje kriminalizacije Domovinskog rata, kao i vrijeđanja i omalovažavanja Hrvatske vojske.

'Držimo nedopustivim i nečasnim da se o braniteljima i invalidima Domovinskog rata govori samo kroz šačicu onih koji su se stvarno ogriješili o njegovu čistoću, ili o pozitivne zakone, a istodobno prešućuje sve ono pozitivno i veličanstveno u čemu je sudjelovala ogromna većina najboljih hrvatskih sinova. Jer to u konačnici, htio to netko priznati ili ne, vodi kriminalizaciji same volje hrvatskog naroda da se brani i obrani od velikosrpske agresije i okupacije', stajalo je, uz ino, u pismu.

Uloga Parage

Nakon afere s generalima u javnosti je kao primjer 'puzajućem državnom udaru' plasirana priča o generalu Hoppu. Neposredno nakon umirovljenja aktivnih generala, potpisnika pisma hrvatskoj javnosti, obratio se poštom medijima stanoviti general Hopp koji poziva na vojni puč kako bi se spasile 'državotvorne tekovine Domovinskog rata'. Istoga dana MUP je preko glasnogovornika priopćio kako poduzima mjere iz svoje nadležnosti u povodu još jednog priopćenja Hrvatsko narodnog oslobodilačkog vijeća (HNOV) koje potpisao stanoviti general Hopp. U priču dan poslije uskače predsjednik HSP-a 1861. Dobroslav Paraga, koji tvrdi da potpisnici pisma u ime HNOV-a, pod pseudonimima Hopp i Domagoj žive i rade u Paraga DobroslavZagrebu, a da policija i državno odvjetništvo nisu poduzeli ništa da doznaju identitet tih ljudi.

Nakon nekoliko dana oglasio se predsjednik HOP-a Slavko Grubišić koji je ustvrdio da ga je zagrebačka policija ispitivala zbog sumnje da stoji iza nedavnih pisama HNOV-a, što je on odlučno odbacio. I onda je priča na nekoliko mjeseci zastala. I baš na godišnjicu trećesiječanjske koalicije ponovno se, nakon gotovo tri mjeseca, oglasio medijima poštom general Hopp i HNOV, zaprijetivši vlastima terorističkim akcijama, zbog 'protuhrvatskog djelovanja'.

U priču se upleće predsjednica parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, koja izražava nadu da je istraga pri kraju, jer se krug sumnjivih osoba smanjio. Paraga tada tvrdi da zna tko se krije iza 'generala Hoppa', ali ga je policija zamolila da dok traje istraga ne objavljuje ime. No ipak, vidi čuda, otkriva kako je riječ o bivšem časniku JNA, suborcu i suradniku Franje Tuđmana. Začudo ta ista policija, u međuvremenu je priopćila da ne može potvrditi je li autor prijetećih pisama osoba za koju Paraga tvrdi da se krije iza 'generala Hoppa'. Nakon teksta objavljena 5. siječnja 2001. više se nije ništa čulo o generalu Hoppu.

Kao da je čovjek u zemlju propao. Nije bilo više njegovih prijetećih pisama, ali ni informacija što se s njim dogodilo. Kao zaključak nameće se ocjena Ivana Aralice iz njegove najnovije knjige 'Mentalni komunist', deveto poglavlje 'Mantra o sprječavanju državnog udara': 'Kakav puč! Kakve trice i kučine!' Dodali bismo samo - Kakav general Hopp! Kakve trice i kučine!

Marko Curać
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:48:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.