Hrvatski tjednik
 

 Prihodi nepoznanica, investicije izostaju, novo zaduživanje i rasprodaja

Iz prijedloga državnog proračuna za 2013. godinu što ga je predložila Vlada jasno je da ekonomska politika države ne će biti promijenjena. Proračun je samo prikaz te politike i gledajući ga možemo doći do zaključka kako je ekonomsko stanje u državi za Vladu prihvatljivoVlada RHi kako će u budućnosti biti još i malo bolje. Na žalost, realnost je da uz postojeću politiku može biti jedino lošije, što ruši pretpostavku o gospodarskom rastu na kojoj je ministar financija Slavko Linić temeljio svoje planove.

Loše prognoze

Kao hladan tuš došlo je izvješće Državnog zavoda za statistiku o padu BDP-a od 1.9 posto u trećem kvartalu ove godine unatoč rekordnoj turističkoj sezoni, ako je vjerovati podatcima iz Vlade. Ekspresno smo upozoreni i od rejtinške agencije Fitch koja nam je kreditne izglede iz stabilnih prebacila u negativne. Lokalni izboriJasno je na prvi pogled daje proračun neodrživ i pun nelogičnosti, a zbog njegove neodrživosti možemo ga smatrati predizbornim zbog nadolazećih lokalnih izbora. Planirano je povećanje rashoda i prihoda za oko pet milijarda kuna. Na rashode se teško može utjecati zbog toga što su već fiksno zadani i jedino se u postojećim uvjetima mogu smanjivati prava i broj zaposlenih te ulaganja u školstvo, zdravstvo, znanost...Sada odjednom za ministre Branka Grčića i Slavka Linića to ne predstavlja problem, iako su euforično slavili posljednje relativno povoljno mišljenje te iste agencije.

Za agenciju Fitch trn u oku predstavlja nedostatno rezanje troškova na zaposlenicima u javnom sektoru te im planiranih 600 milijuna kuna nije dovoljno. O traženim rezovima u zdravstvu i školstvu već su ispisane stotine tekstova. Jasno je na prvi pogled daje proračun neodrživ i pun nelogičnosti, a zbog njegove neodrživosti možemo ga smatrati predizbornim zbog nadolazećih lokalnih izbora. Planirano je povećanje rashoda i prihoda za oko pet milijarda kuna. Na rashode se teško može utjecati zbog toga što su već fiksno zadani i jedino se u postojećim uvjetima mogu smanjivati prava i broj zaposlenih te ulaganja u školstvo, zdravstvo, znanost... Prihodi su nepoznanica, a u ovom su proračunu čista fikcija tako da će sasvim sigurno doći do rebalansa kojim će se ili rezati navedeni rashodi, ili državu dodatno zadužiti i to više od ionako ovim proračunom planiranih milijardu kuna.

Novi porezi?

Od poreza je planirano namaknuti gotovo tri milijarde kuna više nego ove godine i to isključivo od poreza na robu i usluge. Znači li to da slijedi još jedno povećanje PDV-a ili će narod potaknut pozitivnim vijestima više trošiti? Zanimljivo je da su planirani porezi na imovinu o kojima se vodi najviše polemika manji za 15 posto. Očekuju se i veći prihodi od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za milijardu i sto milijuna kuna, unatoč tvrdnjama kako će se ovi nameti smanjiti kao pomoć gospodarstvu smanjenjem cijene rada. Možda Vlada očekuje enormno povećanje zaposlenosti u privatnom sektoru,Porezišto bi omogućilo smanjenje izdataka za plaće, a onda i doprinose iz proračuna, a „strukturnim reformama" sasvim sigurno planira i otkaze. Dijelom će se manjak u proračunu nadoknaditi i prodajom državnih udjela u Croatia osiguranju i HPB- u što je samo nastavak loše prakse zadnjih petnaestak godina. Luke, elektrane, željeznice, šume, vode... stoje u redu čekanja.

Jedini stup od kojeg iz Ministarstva financija očekuju da podnese teret proračuna najavljene su investicije od kojih zasad nema niti jedne, a i ako ih bude, mogle bi služiti same sebi. Krivac i žrtveno janje za neuspjeh proračuna vjerojatno će biti Slavko Linić koji već pokazuje nervozi! okrivljujući privatni sektor za nedostatak investicija, iako je gospodarstvo resor jednog drugog ministra, a vremena državnog upravljanja poduzećima prošla su. Država, suprotno Linićevu svjetonazoru, samo treba stvoriti okvir i regulirati pravila koja će potaći privatni sektor na ulaganja. Ukidanje poreza na reinvestiranu dobit dobar je primjer. Ministar Linić, unatoč nerealnom proračunu, sam i ne može raditi drukčije i izvan zadanih okvira. Odgovornost za gospodarsku politiku je na Vladi u cjelini te je ona odgovorna što je protiv sebe okrenula gotovo sve dijelove društva, i radnike i seljake i poslodavce.

Politika bez jasnog cilja

Politika je to koja nema jasnog cilja. Još se nisu opredijelili hoće li ići na štednju ili investicije, smanjenje ili povećanje poreznog opterećenja, ulaganje u proizvodnju ili uvoz itd. Ako Vlada odgađa uplatu svojih obveza za stambenu štednju ili treći mirovinski stup, to je jasan signal građanima da ona ne podržava politiku štednje te dovodi u pitanje i sam drugi mirovinski stup i ulaganje mirovinskih fondova. Poslodavci na čelu s Ivicom Mudrinićem traže Ivica Mudrinić i HTPoslodavci na čelu s Ivicom Mudrinićem traže smanjenje poreza i prava radnika, što bi povećalo konkurentnost, ali od toga bi hrvatski građani imali malo koristi, jednako kao što su imali od dobiti koju je godinama ostvarivao HTsmanjenje poreza i prava radnika, što bi povećalo konkurentnost, ali od toga bi hrvatski građani imali malo koristi, jednako kao što su imali od dobiti koju je godinama ostvarivao HT. Sindikati se protive nužnom smanjivanju plaća, na što bi možda i pristali da vide perspektivu i logičnost vladinih poteza.

Umjesto da donese sveobuhvatnu strategiju i radi na njezinu provođenju Vlada se vrti u krug i nastoji zadovoljiti parcijalne interese i tako državu još dublje uvlači u besperspektivnost, a stanovništvo osuđuje na dugotrajno siromaštvo, glad i iseljavanje. Porezni sustav ne treba služiti samo za stabilnost proračuna, a proračun ne smije biti sebi svrhom već fiskalna i monetarna politika trebaju služiti ekonomskoj politici. Da bi Hrvatska iskoristila svoje mogućnosti, potrebna je drastična promjena porezne i monetarne politike. Nužno je potaći supstituciju uvoza domaćim proizvodima počevši od poljoprivrede, a zatim jednostavnije industrije. Istodobno se mora očuvati napredna industrija kao što je brodogradnja. Političkim dogovorima s velikim zemljama treba osigurati posao domaćim kompanijama.NovacAko je u funkciji razvoja, deficit treba biti i veći od trenutačnog, makar financiran emisijom novca, bez obzira što Fitch kaže na to.

Uloga HNB-a

Dogmu o stabilnoj kuni treba zaboraviti. Pad tečaja kune tražio bi određene žrtve, ali bi još više doprinio zaposlenosti i konkurentnosti privrede. Ovakvom politikom HNB-a uzrokovana je visoka nezaposlenost, a slijedit će i pad plaća, dakle lošiji scenarij nego daje samo pao tečaj kune koji će svakako doći na kraju balade. Kako bi se sve provelo u djelo, Hrvatskoj treba nova sposobna vlada stručnjaka, primjerice s Ljubom Jurčićem na čelu, vlada koja bi postavila cilj, a mjere donosila u svrhu ostvarenja tog cilja. Poznavajući razmišljanje naših političara, jedino je rješenje uključenje mladih i apstinenata na izborima i biranje neovisnih kandidata gdje niti jedna stranka ne bi mogla sastaviti stranačku vladu već bi bili primorani konsenzusom izabrati neovisnog premijera.

Marijan Jović
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Čet, 1-10-2020, 03:12:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.