Hrvatski tjednik
 

Pljačka hrvatskih građana

Kriminalci svih boja udruženi u istinsku zločinačku organizaciju koja nemilosrdno pljačka hrvatsku sirotinju pronašli su svoj raj na zemlji na prostoru Republike NovacHrvatske. Kada sam nedavno u jednom društvu slušao sablasne priče žrtava tih kriminalaca, iskreno priznajem, nisam tomu pridavao neophodnu dozu ozbiljnosti držeći da to doista spada u sferu nemogućeg, tj. da je RH ipak organizirana država gdje porezne obveznike štite tijela državne uprave od spomenutih hohštaplera, no pribavljena dokumentacija potvrđuje priče o nevjerojatnim prijevarama građana. O čemu je zapravo riječ?

Osvjedočeni srpski kriminalci, koji nemaju hrvatsko državljanstvo, udruženi sa slovenskim kriminalcima, koji također nemaju hrvatsko državljanstvo, osnivaju poduzeća u Hrvatskoj s temeljnim kapitalom ne većim od 20.000, 00 kn. Takvih je poduzeća u Hrvatskoj čak oko dvije stotine. Osnivači ni u jednom slučaju nisu hrvatski državljani. Direktori tih poduzeća također su strani državljani, jedino zaposlenici imaju hrvatsko državljanstvo. Njihovi osnivači znaju biti i fantomski, nepostojeći državljani banana državica srednje Amerike,pa čak i SAD-a. Da su nepostojeći, uvjerili su se hrvatski sudovi nakon suradnje s policijama država čije je državljanstvo i putovnicu imao osnivač poduzeća. A da nije riječ o bezazlenoj kriminalnoj organizaciji, svjedoči činjenica kako im je samo za temeljni kapital tih dvjestotinjak poduzeća trebalo oko 4 milijuna kuna. U registraciji tih poduzeća lako je utvrditi da niti jedno od njih nije registrirano za kreditiranje pravnih i fizičkih osoba, premda lakovjernim i osiromašenim građanima nude „povoljne zajmove".

Na kraju ti iznajme vlastitu kuću na 20 godina

Evo kako ti kriminalci pljačkaju hrvatsku sirotinju, u pravilu one kojima je voda došla do grla i koji ne mogu platiti režije, djeci kupiti knjige ili, u najgorem slučaju, kupiti djeci minimum hrane za preživljavanje u situaciji kad ostanu bez stalnih i redovitih prihoda pa ne mogu u bankama podići kredit. Takvi nesretnici tada traže kakvu-takvu slamku spasa. U želji da premoste nevolju, vjeruju da će doći bolja vremena. O kakvoj se sirotinji radi, najbolje potvrđuje slučaj jedne gospođe (imena štitimo zbog sudskog postupka i na njihovu zamolbu) koja nije, kad je trebala iz okolice Zagreba doći svojem odvjetniku s dokumentacijom za sastavljanje tužbe, imala 50 kuna za put pa je dolazak odgodila.

ManipulacijeKada zajmoprimac potpiše da je primio, primjerice, 20.000 kn, on nije primio 20.000 kn nego 10.000 kn, a za ostatak mu kažu da su to troškovi transfera sredstava iz inozemnih banaka. Manipulacijama vrlo brzo upadaju u još veće dugove, a na kraju ostaju bez kuća ili stanova.Takvi građani odlaze u kojekakve divlje kreditne urede gdje u pravilu potpisuju ovršne isprave solemnizirane kod javnog bilježnika i svojim nekretninama jamče povrat danih zajmova. No ti zajmovi od strane davatelja u stvarnosti su sasvim drukčiji od onog što piše u ugovorima. Kada zajmodavac potpiše da je primio zajam od recimo 20.000 kn, on nije Lihvaprimio 20.000 kn nego 10.000 kn, a za ostatak mu se mažu oči da su to troškovi transfera sredstava iz inozemnih banaka, ali da zajmoprimac treba biti sretan jer ne plaća zelenašku kamatu od nekih 15-ak posto nego 'europsku' od 6,85 posto. Kada zajmoprimac počne vraćati prve rate kredita, on ih ne može uplatiti na žiroračun poduzeća nego mora doći u isti kreditni ured i platiti 'kešom' za što dobije priznanicu sa žigom poduzeća od kojega je primio zajam.

Prve nevolje već počinju kod druge rate jer ti nesretni zajmoprimci sada dobiju priznanicu sa žigom nekog drugog poduzeća, za treću ratu nekog trećeg poduzeća, za četvrtu četvrtog itd. Nakon pete ili šeste rate zaposlenici tih poduzeća počinju sve učestalije nazivati zajmoprimce da počnu plaćati svoje rate ili će uslijediti ovrha. Kada zajmoprimci dođu u ured i donesu priznanice da su platili sve prethodne rate, tek tada uoče prijevaru koja se svodi na to da su kod svake otplaćene rate imale žig nekog drugog poduzeća i da nemaju dokaza da su platili ugovorene rate. Tada na scenu stupaju ponovo ti kriminalni dušebrižnici na sljedeći način: zajmoprimcu ponude novi, dvostruko veći zajam s kojim se „prebija" prvi zajam, naravno s istim konzekvencama kao i kod prvog zajma i istim ovršnim ispravama, samo sada s dvostruko vrjednijom nekretninom.

Kod drugog zajma stranka ugovara da je primila 60.000 kn, a stvarno je na ruke dobila 20.000 kn da bi otplatila prvi zajam, a ostatak nikada ne će ni vidjeti jer je to depozit za dodatno osiguranje zajma što se u ovršnim ispravama nigdje ne spominje. Kada zajmoprimci dođu u poteškoće za povrat drugog kredita, ponovo dolaze na poziv zajmodavca i nudi im se treći kredit pod istim uvjetima kao i prva dva, samo što sada moraju založiti stan ili kuću koji su u pravilu vrjedniji barem desetak puta. Dobiju novac za prebijanje drugog kredita, a ostatak su opet različiti depoziti ili osiguranje transfera novca iz inozemnih banaka. Naravno da ta naša hrvatska sirotinja nije u stanju plaćati taj kredit, jer da jest otplatila bi onaj prvi od 20.000 kn. Vrhunac beskrupuloznosti te mafijaške skupine je kada treba ići u ovrhu. Tada prodaju nekretninu da namire svoja potraživanja čije četiri petine zajmodavac nikada nije vidio. Ako to ne uspiju, tada se upišu na zajmodavčevu nekretninu temeljem ovršne isprave i stan ili kuću iznajme zajmoprimcu na 299 mjeseci.

Tko je sve u tom lancu?

Takvih je nesretnika u Hrvatskoj prema našim saznanjima oko 40.000 koji su za manje ili veće sume izvarani. Obujam tih i takvih prijevara smanjen je kada je jedna hrabra sutkinja Sudkaznenog suda u Zaprešiću ( sada je na kaznenom odjelu Općinskog suda u Zagrebu) imajući kao predmet jednu tužbu prevarene svoje sugrađanke ušla do kraja u predmet i podnijela DORH-u kaznenu prijavu, nakon čega je u svibnju ove godine uslijedila jedna Uskokova akcija uhićenja. No uhićeni su zaposlenici tih poduzeća, a ne njihovi vlasnici koji su uglavnom na vrijeme pobjegli iz Hrvatske. Jesu li u sustavu državnih tijela zaduženih za kazneni progon imali svoje ljude, teško je potvrditi. No jedno je sigurno – da je u Zagrebu solemnizaciju tih ugovora o zajmu obavljala samo jedna javna bilježnica i to gđa Lada Draškić u ulici Frana Petrića 1. Je li i ona bila dio te mreže, bit će vrlo zanimljivo doznati nakon što završi policijska istraga. Naime, javni su bilježnici dužni svaki ugovor pred strankom pročitati i objasniti im ono što im nije jasno. Poglavito zbog toga imaju javne ovlasti koje imaju.

Slučaj J.S. iz Zagreba

SutkinjaBroj ovakvih prijevara smanjen je otkad je jedna sutkinja u Zaprešiću (sada je na kaznenom odjelu Općinskog suda u Zagrebu) rješavala predmet jedne prevarene sugrađanke i podnijela DORH-u kaznenu prijavu, nakon čega je u svibnju ove godine uslijedila jedna Uskokova akcija uhićenja, ali ne vlasnika koji su pobjegli, nego zaposlenika divljih kreditnih uredaNa primjeru J.S. i B.G. iz Zagreba (podatci poznati redakciji) najbolje se možemo uvjeriti na koji su način pripadnici spomenute mafije pljačkali hrvatsku sirotinju. Spomenuta su gospoda 19.travnja 2010.s poduzećem Ekonomska analiza d.o.o.iz Rijeke sklopila ugovor o kupoprodaji njihove nekretnine. Stvarna namjera tog ugovora nije bila kupoprodaja, nego pokrivanje ugovora o zajmu s osiguranjem tražbine založnim pravom. Naime, godinu dana prije J.S. od Ekonomske analize zatražila je zajam od 20.000 kn. No kako je Kreditidirektorica Ekonomske analize, stanovita Andreja Škalič, slovenska državljanka, ona se poslužila sljedećim trikom: kao zajmodavca za J.S. pronašla je Tomaža Potočnika, također iz Slovenije, koji s J.S. radi ugovor o zajmu i to za iznos od 8.088,05 eura, odnosno 60.000 kn. No J.S. nije na ruke isplaćeno 60.000 kn, nego 21.600 dok je razlika do 60.000 predstavljala kamatu.

Kada je J.S. otplatila pet rata kredita i nije dalje bila u mogućnosti otplaćivati, Ekonomska analiza nudi joj novi ugovor o zajmu, ali ovaj puta s Bryan Alexis Cruzom iz SAD-a. Drugim ugovorom s Amerikancem, J.S. prebija prvotni zajam s Tomažom Potočnikom od kojeg je stvarno primila 21.600 kn te otplatila 5 rata što je 9500 kn. Prema ugovoru s Bryan Alexis Cruzom, J.S. primila je 21286 eura,odnosno 155.900 kn, a stvarno je na ruke primila 20.000 kn i potvrdu da je isplatom od 37.890 kn u cijelosti podmirila prvi zajam. U zemljišnim se knjigama na založno pravo umjesto Tomaža Potočnika uknjižio Bryan Alexis Cruz. Taj drugi zajam J.S. ugovorila je vraćati na 49 rata. No i tu su nastupile poteškoće i Ekonomska analiza J.S. daje pozajmicu od od 20.000 kn te potvrdu da je Bryanu Alexis Cruzu otplatila 137,626 kn, a J.S. radi ugovor s Ekonomskom analizom d.o.o.iz Rijeke o kupoprodaji nekretnine u Zagrebu kuće s dvorištem, nakon čega se Ekonomska analiza uknjižila na nekretninu te istu iznajmila J.S. na 240 mjeseci uz obrazloženje povratnog otkupa.

Na kraju, vrijedno je spomenuti da Slovenka Andrea Skavič u saveznoj američkoj državi California ima trajnu zabranu poslova kreditiranja građana. Kada su sa sličnim poslovima krenuli u Sloveniji, odmah su mnogi procesuirani, a preostali su svoje kriminalno poslovanje prebacili u Hrvatsku, BiH i Makedoniju.

Tomislav Jelić
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Čet, 4-06-2020, 09:04:12

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.