Hrvatski tjednik
 

MZOS prekinulo projekt Hrvatskog instituta za povijest „Hrvatska na tajnim zemljovidima" 

Trebali su doći na čelo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa ministar Željko Jovanović i njegov pomoćnik Saša Zelenika pa da bude potezom pera likvidiran veliki hrvatski izdavački, ali i znanstveno-kulturni projekt, započet prije više od jednog desetljeća u Hrvatskom institutu za povijest – 'Opis zemalja Kraljevine Hrvatske na vojnim kartama 18. i 19. stoljeća'. Voditelj projekta znanstvenik emeritus Mirko Valentić u dopisu Ministarstvu (11. lipnja 2012.) ustvrdio j-2148-002151-jpg- im296649 webPreview800e kako mora priznati da je iznenađen i konsterniran odlukom o prestanku financiranja toga pothvata, posebno obrazloženjem. Podsjeća kako je riječ o znanstvenom projektu na kojem se kontinuirano radi još od 1999., otkada je objavljeno 12 knjiga enciklopedijskog formata u ediciji 'Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća'. Odluka o prestanku financiranja projekta, s potpisom pomoćnika ministra, upućena je Hrvatskome institutu za povijest još 12. ožujka, ali zbog rada u Ratnom arhivu Austrije u Beču, Mirku Valentiću uručena je tek 1. lipnja 2012.

Potporu projektu dao i Zlatko Tomčić

O prihvaćenosti projekta svjedoči i činjenica da su prve dvije knjige 'Gradiška pukovnija' i 'Brodska pukovnija', od planiranih 26 nacionalnog projekta 'Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća', bile zasebno predstavljene (17. srpnja 2000.) predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora Zlatku Tomčiću. Govoreći o početku izvedbe tog projekta i prvim svescima, glavni urednik serije Mirko Valentić tada je rekao kako je riječ o ratnim zemljovidima i popratnim tekstovima iz bečkog arhiva, koji su sve do 1860. dobro čuvani samo za vodeće ljude vojnih i državnih krugova Monarhije. Spremajući Monarhiju 1749. za bitke za prevlast u Europi, Dvorsko ratno vijeće počelo je izradbu iscrpnih vojnih zemljovida svake pojedine zemlje Habsburške Krune. Tako su nastali zemljovidi i iscrpni opisi zemalja Krune Habsburgovaca, od austrijskog dijela Nizozemske na Atlantskom oceanu do Zemuna, na sutoku Save i Dunava. Projekt je završio tek 1854. u tijeku Krimskog rata, kad je kartografski obrađen i kopneni dio Dalmacije.

Najstariji detaljni topografski prikaz Hrvatske

TomčićO prihvaćenosti projekta svjedoči i činjenica da su prve dvije knjige 'Gradiška pukovnija' i 'Brodska pukovnija', od planiranih 26 nacionalnog projekta 'Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća', bile zasebno predstavljene (17. srpnja 2000.) predsjedniku Hrvatskoga državnog sabora Zlatku Tomčiću.Svjestan neprocjenjive vrijednosti te građe, Hrvatski institut za povijest počeo je 1995. u Beču istraživati, snimati i map1obrađivati kartografske sekcije zemalja Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Karte su nastale radom habsburške vojne kartografije tijekom prve dvije izmjere područja Habsburške Monarhije – Jozefinske topografske izmjere (1764. – 1785.) i Franciscejske topografske izmjere (1808. – 1869.). Originalna je građa pohranjena u Zbirci karata u Ratnom arhivu u Beču, a građa koja obuhvaća hrvatske zemlje sastoji se od više od 6000 stranica rukopisa te 484 sekcije karata. Kao prva organizirana izmjera hrvatskih zemalja, ova povijesna građa daje najstariji detaljni topografski prikaz Hrvatske, njezinih granica i teritorijalno-upravnog ustroja te stoga predstavlja jedan od temeljnih izvora za hrvatsku povijest 18. i 19. stoljeća i vrelo podataka za niz daljnjih istraživanja, ne samo na području historiografije nego i na području historijske geografije, toponomastike, topografije, geopolitike, geostrategije itd.

Projekt ukinut bez evaluacije

Sve rečeno, međutim, nije priječilo pomoćnika ministra znanosti Sašu Zeleniku da obustavi financirati ze-v 105963S1taj projekt, navodeći kao razlog takvoj odluci 'neracionalno trošenje sredstava'. O kakvoj se 'neracionalnosti' radi? Za poslove vođenja projekta i pisanja veće studije za svaku knjigu voditelj je dobivao u proteklom obračunskome razdoblju (pet godina) oko 700 kuna mjesečno. Tu prestaje svaki komentar o 'neracionalnom' trošenju sredstava, izjavio je Valentić. Prije svoje odluke, Ministarstvo, što posebno iznenađuje, nije provelo postupak znanstvene evaluacije rezultata znanstvenih istraživanja na projektu. Dakle osim tzv. financijskog izvješća, nije propitivana svrha projekta i rezultati.

Valentić u dopisu napominje, budući da je riječ o istraživačkom projektu od posebnog nacionalnog interesa sa 8.900 rukopisnih stranica iscrpnog opisa svakog našeg naselja u granicama Hrvatskog Kraljevstva, zajedno s Istrom, Dalmacijom i njezinim otocima i s gotovo 400 kolorističkih karata, da bi bila neprocjenjiva šteta prekinuti započeta istraživanja. Do sada, kako je rekao, obrađena je i objavljena polovica građe bečkog fonda u 12 knjiga. Kao dugogodišnji istraživač na tom projektu (od 1996.) predložio je da se svakako odustane od njegova gašenja. To znači, kako napominje u dopisu, da se ostavi Institutu, znanosti i našoj nacionalnoj kulturi projekt 'Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća', a smijene njega kao voditelja.

Herostratski čini ministra znanosti

InstitutRazumna razloga, zbog čega je likvidiran projekt 'Hrvatska na tajnim zemljovidima', budući da nije provedena evaluacija, baš i nema, osim ako neki ne drže osobitim grijehom što je taj projekt pokrenut svesrdnom potporom prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Ili se možda priprema, budući da je isto Ministarstvo ukinulo Hrvatski-institut-za-povijestfinanciranje i Časopisa za suvremenu povijest, a nakon kontroverzne evaluacije instituta moglo se čuti u znanstvenim krugovima kako bi Hrvatski institut za povijest mogao odseliti na zagrebački Filozofski fakultet, prenamjena zgrade u Opatičkoj u kojoj je smješten Institut.Razumna razloga, zbog čega je likvidiran projekt 'Hrvatska na tajnim zemljovidima', budući da nije provedena evaluacija, baš i nema, osim ako neki ne drže osobitim grijehom što je taj projekt pokrenut svesrdnom potporom prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Ili se možda priprema, budući da je isto Ministarstvo ukinulo Hrvatski-institut-za-povijestfinanciranje i Časopisa za suvremenu povijest, a nakon kontroverzne evaluacije instituta moglo se čuti u znanstvenim krugovima kako bi Hrvatski institut za povijest mogao odseliti na zagrebački Filozofski fakultet, prenamjena zgrade u Opatičkoj u kojoj je smješten Institut. Svojedobno se, navodno, na tijelima SDP-a razmatrala takva mogućnost. Činjenica je da su odrezane dvije važne grane Instituta – projekt 'Hrvatska na tajnim zemljovidima' i financiranje časopisa. Ako je možda bilo lošega gospodarenja sredstvima na projektu, zna se što se u takvim okolnostima poduzima.

Ali to nije uslijedilo, već naprasna likvidacija projekta na pola posla. Jer, 2011. započet je rad na Severinskoj županiji – Gorski kotar, Rijeka i Primorje – te se projekt nalazio pred drugom fazom. Ostaje nama, na kraju, zapitati se, budući da su mnogi narodi, kao primjerice naši susjedi Slovenci već objavili svoje tajne zemljovide, svjesni da to čini dio njihove kulturne baštine, kojoj kulturi i civilizaciji, pripadaju ministar i njegov pomoćnik? Odgovor na osnovi njihova postupanja mogao bi biti - nijednoj ljudskoj kulturi na zemaljskoj kugli. To nije ništa drugo nego herostratski čin jer ne zaboravimo – taj isti ministar, osim što je poznat po arogantnim nastupima i neodgovornu vrijeđanju, čak i učenika, promijenio je, netom što je stupio na dužnost, ime Ministarstva. Ukinuo je bez razložna obrazloženja Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, kojemu je na čelu bio akademik Radoslav Katičić, jedno od najvećih imena jezikoslovne znanosti u nas.

Na početku ljeta ukinuo je ili znatno smanjio potporu mnogim relevantnim humanističkim i društvenim časopisima. Propao mu je u vlastitoj stranci pokušaj izmjene Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, zbog čega je optužio stranačke kolege za taštinu i sitne osobne interese. Kako će završiti Vladino rezanje plaća učitelja, nastavnika i profesora, zbog čega su sindikati već održali masovne prosvjede, a za što ministar drži da nema pokrića jer, kako tvrdi, u uvjetima u kojima je Hrvatska nema mjesta za štrajk i prosvjede pa sindikate proziva da su neodgovorni – tek ćemo vidjeti.

Marko Curać
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Ned, 29-11-2020, 11:17:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.