Hrvatski tjednik
 

Hrvatska je investirala više od polovice u TE Obrenovac, a od 1991. ne dobiva ni struju niti joj se vraća novac!

U prošlom broju pisali smo kako je bivša Elektroprivreda Hrvatske od hrvatskih građana prikupljala novac za gradnju energetskih objekata na području bivše Jugoslavije i opisali na jednom primjeru kod gradnje termoelektrane Gacko kako se elektroprivreda Republike Srpske, kao druga ugovorna strana Obrenovacponijela, prema HEP-u, pravnom slijedniku Elektroprivrede Hrvatske. Podsjetimo, u RS su jednostavno kompletnu imovinu HEP-a (preko 50 posto TE Gacko) ubacili u novo poduzeće NERS i time u potpunosti negirali svoju ugovornu obvezu iz 1974. godine kojom su bili dužni do konca radnog vijeka iz TE Gacko HEP-u isporučivati 552 GWh svake godine.

Elektroprivreda Hrvatske financirala je izgradnju na desetke elektroenergetskih objekata izvan Republike Hrvatske s različitim ugovornim modelima, bilo da se radi o povratu investicije isporukom električne energije, kao u slučaju TE Gacko, ili da je riječ o kreditnim aranžmanima kao što je u slučaju izgradnje TE Obrenovac VI s pripadajućim rudnikom Tamnava u Republici Srbiji. Kod izgradnje ove termoelektrane napravljen je Ugovor o kreditnom aranžmanu između Elektroprivrede SR Hrvatske i Združenog elektroprivrednog poduzeća Beograd, a sve u skladu s Ugovorom o dugoročnoj suradnji,izgradnji energetskih objekata i isporuci električne energije. Ugovorom o kreditiranju između dvaju spomenutih gospodarskih subjekata davne 1973. ugovoreno je da je za izgradnju Te Obrenovac potrebno 1.606.000.000 dinara.

Od toga Elektroprivreda SR Hrvatske daje 812.512.000 dinara ( to je 50,59 posto ukupne investicije), a Združeno elektroprivredno poduzeće Beograd osigurava 793.488.000 dinara (49,41 posto investicije). Taj je ugovor doživio nekoliko aneksa i prema aneksu 3 iz 1979. utvrđena je ukupna i konačna obveza Elektroprivrede SR Hrvatske za financiranje TE Obrenovac VI i rudnika Tamnava u iznosu od 1.994.750.000 dinara (to je preračunato danas u eure oko 120.207.000 eura).

Nepoštivanje ugovora

HEPAko sadašnje političke elite prodaju HEP pod uvjetima pod kojima su prodali telekomunikacije i Inu, bit će to najveći zločin prema hrvatskom narodu u njegovoj novijoj povijesti.HEP kao pravni slijednik Elektroprirede SRH u svojoj arhivi ima evidenciju o tim uplatama iz kojih je lako utvrditi da su ta sredstva doznačena Združenom elektroprivrednom poduzeću Beograd. Istim spomenutim ugovorom i pripadajućim aneksima ugovoreno je da Elektroprivreda SRH ima pravo na energiju iz termoelektrana-obrenovacelektroenergetskog sustava SR Srbije u količini od 1460 do 1690 GWh godišnje, prosječne snage 280 MW, s početkom isporuke 01.01. 1979. na mjestu trafostanice Ernestinovo. Taj se ugovor poštovao do rujna 1991. kada je naprasno prekinut. Prema odredbama Ugovora i pripadajućih aneksa HEP se tim pravom može koristiti još punih 12 godina što je 21 TWh električne energije. Obnovom TS Ernestinovo svi su tehnički uvjeti osigurani da se taj ugovor konzumira. Trenutačno stanje je da je Ugovor na snazi, da ga Republika Srbija, odnosno njihovo javno poduzeće Elektroprivreda Srbije, ne poštuje, nego svu proizvedenu energiju u TE Obrenovac ostavljaju u distributivnom sustavu Republike Srbije, a hrvatski pregovarači iz samih vrhova vlasti jednostavno ne znaju kako prisiliti Srbiju da se taj i tomu slični ugovori ponovno počnu konzumirati.

TE Obrenovac danas je u sustavu termoelektrana Nikola Tesla u Srbiji i uz HE Đerdap jedan je od najznačajnijih elektroenergetskih objekata u Elektroprivredi Srbije. Da su hrvatski pregovarači dosljedni na primjeni spomenutog ugovora, tražili bi povrat kreditnih sredstava uz primjenu međunarodnih pravnih pomoći. Bitan im je dokaz oglas koji je Elektroprivreda Srbije dala 14. ožujka ove godine u dnevnom srpskom tisku u kojem javnost u Srbiji upoznaju da su 2011. završili sa 270 milijuna eura dobiti, pa prema tome imaju otkuda vratiti kredit HEP-u.

Kukavičluk

Ovaj, ali i niz drugih primjera kada je o energiji riječ dokazuje da hrvatske političke elite jednostavno ne razumiju, ili im je kao i obično zadano da ne razumiju, što znači imati vlastite energetske izvore i moderniziran sustav za prijenos energije. U samostalnoj Hrvatskoj izgrađen je samo jedan spomena vrijedan elektroenergetski objekt – SanaderHE Lešće. Kod pregovaranja za ulazak u EU pregovarači su bili nesposobne neznalice i nisu uspjeli ispregovarati da se na desetak godina odgodi oporezivanje potrošnje plina i električne energije. Naime, prema poglavlju 15. koje govori o energetici Hrvatska se jest pozivala na razaranja u Domovinskom ratu, no pregovarači su bili kukavice pod utjecajem politike. Sanaderova poznata rečenica glasi: 'Nema te cijene koju nismo spremni platiti za ulazak u EU'.

Tako će zbog potpisanih europskih obveza na ime smanjenja onečišćenja zraka i industrijskog onečišćenja u primjeni novih tehnologija HEP do konca 2017. morati investirati oko 800 milijuna eura kojih nema, a da bi ih namirio, mora ići u poskupljenje ili pronaći 'strateškog partnera' sličnog Ininom strateškom partneru MOL-u i vjerojatno po istom modelu kao što je Ina darovana MOL-u. Taj nam scenarij slijedi, a za posljedicu će imati još veću ovisnost o uvozu struje. Što je ministar Čačić mislio kad je nedavno pokušao HEP izuzeti iz Zakona o javnoj nabavi, teško je dokučiti, ali energetska nam situacija nije sjajna što zbog ogromnih pogrješaka u prošlosti, što zbog izdajničkih čina u sadašnjosti (prodaja Ina). Ako sadašnje političke elite prodaju HEP pod uvjetima pod kojima su prodali telekomunikacije i Inu, bit će to najveći zločin prema hrvatskom narodu u njegovoj novijoj povijesti. Količina štete može se mjeriti sa štetom u Domovinskom ratu. Svoj glas tu trebaju dati oni kojima je dana spoznaja o namjerama naših političkih elita, ali koji znaju što je elektroenergetska neovisnost.

Tomislav Jelić
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 15:27:49

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.