Hrvatski tjednik
 

 U povodu premijerova mogućeg referenduma o novoj EU

Aktualni premijer često u javnosti želi ostaviti dojam principijelna političara, međutim situacija ili nedoraslost problemima često ga ponesu pa nešto izjavi što mu se brzo vrati kao bumerang. Njegove neodmjerene izjave za posljednjih službenih posjeta inozemstvu odjekuju tjednima po portalima i tisku. MilanovićPredmetom su kritika i podsmijeha. Sjetimo se samo njegove usporedbe EU s pubertetlijom kojem su nerazmjerno narasle ruke i noge pa se svatko upitao što je s glavom, zatim izjava o slobodnom plaćanju poreza, hrvatskim paradoksima, guslama i kuburama, pohvalama tamburicama, za koje je Krleža u romanu 'Na rubu pameti' napisao kako 'naš prosječni mesar ili rodoljub, misli ili vjeruje da osim tamburice nema glazbala'.

Posljednja izjava o oporbenom ogovaranju po svijetu i brifing odabranog novinara, po uzoru na bivšeg bahatog premijera, kulminirali su verbalnim sukobom s oporbenim saborskim zastupnikom Davorom Stierom, kojega je prije puta u Ameriku u Hrvatskom saboru napao, bez mogućnosti replike, kao na kakvom seoskom pazaru, pa su se sada konačno i na Pantovčaku začudili premijerovim postupcima (Ivan Hrstić 'Milanovićevim optužbama protiv Stiera i HDZ-a šokirani su i na Pantovčaku.', Portal Politika Plus).

Osim što se iz Bruxellesa svađa s oporbom, mora kao kakav šmrkavac pojašnjavati i svoje izjave, koje su opet, za divno čudo, novinari krivo razumjeli, kao da ne govore istim jezikom. Mediji prenose da je, pojašnjavajući svoju izjavu u Bruxellesu, izjavio kako nije riječ o novom referendumu o ulasku u Europsku Uniju, nego o mogućnosti raspisivanja referenduma na kojemu bi se odlučivalo o prihvaćanju nove Europske Unije, drukčije od sadašnje.

'Ovdje se razgovara o stvarima koje određuju budućnost EU i Hrvatske na neki način, što otvara jedan potpuno novi okvir. Bit je priče u tomu da su stvari o kojima se ovdje razgovora i odluke koje će biti donesene nešto o čemu mi u Hrvatskoj, ljevica, desnica, centar, mi kao politička zajednica, nismo nikada razgovarali. Dakle govorio sam o mogućem referendumu u budućnosti, kao što je bilo u drugim zemljama članicama nakon promjena Ugovora o EU', rekao je Milanović.

Referendum

VladaU mandatu ove vlade broj nezaposlenih stalno se povećava, ali premijer se na to slabo osvrće. Krajem rujna bilo je registrirano 311.100 nezaposlenih. Iz redova oporbe predviđaju kako bi taj broj mogao premašiti broj od 400.000 koliko ih je bilo za koalicijske vlade 2002. Udar na standard građana - radnika, seljaka i umirovljenika, povećanje cijena namirnica, struje, plina i uskoro grijanja - je li to zapisano u programu Kukuriku koalicije?Toj izjavi nema se što prigovoriti, posebno ako slične referendume organiziraju i druge članice EU. Bilo bi to, međutim, narušavanje kućnog reda ako se o tim Referendumpitanjima ne bi izjašnjavale ostale članice. S tim u svezi nameće se mnogo pitanja. Osnovno je: što ako građani ne bi prihvatili promjene u svrhu stvaranja, kako ju premijer naziva, nove EU? Premijer to pitanje i odgovor na njega nije otvarao iz Bruxellesa, vjerojatno da ga se opet ne shvati krivo. Znakovito je ipak da se nakon jednog od prvih važnijih sastanka u Bruxellesu, na kojem je sudjelovao tek kao premijer promatrač, počeo razmetati s referendumom. No rekli smo kako je stav premijera principijelan i zato bismo željeli da bude tako principijelan glede verifikacije ekonomske politike svoje vlade među hrvatskim građanima. Kao što neka pitanja, koja se sada nameću kao rješenja krize u EU, nisu bila regulirana našim ugovorom, tako u predizbornim nastupima, kao i u programu Kukuriku koalicije, nije štošta zapisano, što danas Milanovićeva Vlada provodi bez obzira na žrtve.

Sjetimo se samo povećanja PDV-a, najave prodaje Hrvatske poštanske banke, Croatia osiguranja, uništavanja ili rasprodaje industrijskih poduzeća (OKI, DIOKI, Gredelj, RIZ itd.) uvođenja koncesija na ceste, raznih poreza, gašenja poljoprivrednih gospodarstava, enormnoga povećanja nezaposlenosti, političkih čistki u javnim medijima... U mandatu ove vlade broj nezaposlenih stalno se povećava, ali premijer se na to slabo osvrće. Krajem rujna bilo je registrirano 311.100 nezaposlenih. Iz redova oporbe predviđaju kako bi taj broj mogao premašiti broj od 400.000 koliko ih je bilo za koalicijske vlade 2002. Udar na standard građana - radnika, seljaka i umirovljenika, povećanje cijena namirnica, struje, plina i uskoro grijanja - je li to zapisano u programu Kukuriku koalicije?

Petina stanovništva siromašna

Nedavno su UNDP i Svjetska banka objavili podatke po kojima čak petina stanovništva u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. Hrvatska ima 20,6 posto siromašnih, Latvija 21,3, Rumunjska 21,1, a Španjolska i Bugarska 20,7 posto. Po podatcima Ministarstva socijalne politike i mladih, broj korisnika stalne novčane pomoći Siromaštvo(najsiromašniji sloj stanovništva) raste. Godine 2009. bilo je oko 93 tisuće takvih korisnika, a u veljači 2012. više od 105 tisuća. Siromaštvo se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj naglo širi, a granica je siromaštva za obitelj s dvoje djece 4.400 kuna mjesečno.

Ako premijer govori o mogućnosti referenduma u svezi s novom EU, zašto ne bi bio toliko principijelan i pred Novu godinu pozvao građane na referendumu o ekonomskim mjerama svoje Vlade jer one već dugo po džepu (a upravo je o džepu prvom prilikom govorio u Bruxellesu), tuku građane otkako je uzeo kormilo vlade. Zar nije preveliki rizik, za građane i državu, o tomu donositi sud na izborima, tek za tri godine? U vrijeme krize trebalo bi jednostavno češće provjeravati smjer broda, legitimitet vlade. Vlada ne bi smjela uživati u hladovini, uglavnom na predizbornim obmanama dobivene parlamentarne većine koja joj štiti obraz i stražnjicu.

Trebala bi provjeriti legitimitet pred biračima kako nam se ne bi dogodila sudbina kruzera Costa Concordija, kada je kapetan snobovski nasukao brod. Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a kaže kako svatko ima pravo sudjelovati u upravljanju svojom zemljom neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika. Kako je zbog partitokratski uređene države to nemoguće, referendum, ako nije manipuliran, ostaje upravo jedini oblik slobodnoga iskazivanja volje građana jer ne trebaju nam udarci bubnjeva i noćni marševi po Zagrebu, pjesme laude zločincu pred grobom blaženika. Treba se samo sjetiti citirane izreke Stephana Hessela! Dakle treba se odlučnije, ne ideološki, nego demokratski oduprijeti, jer to znači stvarati, bolju sadašnjost i budućnost.

Marko Curać
Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Uto, 24-11-2020, 16:01:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.