Hrvatski tjednik
 

Političko manipuliranje hrvatskim državnim teritorijem

Hrvatski premijer Zoran Milanović na sjednici vlade (20. rujna) nakon povratka iz Njemačke rekao je kako je bio u krivu, i tri puta je to u8 zastavaponovio, kada je predložio da se sporazum (Ugovor o državnoj granici između Hrvatske i BiH, koji su potpisali 1999. predsjednici Tuđman i Izetbegović) ratificira dvotrećinskom većinom saborskih zastupnika. Tom prilikom rekao je da će ponovno 'uputiti poziv da se taj sporazum (ugovor) prihvati, a onda preuzeti odgovornost za stvari i rješavati ih'. Nakon takve premijerove izjave svi su zaključili kako se u njegovoj glavi dogodio obrat te da će predložiti ratifikaciju toga ugovora običnom većinom zastupnika. Posebno je to bilo očito i zbog toga što je tom prigodom predbacio HDZ-u da je sporazum o arbitraži (sa Slovenijom) poslao na ratifikaciju običnom većinom, premda se radi, kako je napomenuo, o sporazumu prema kojem 'arbitraža može odrediti granicu u prilično širokom obuhvatu i mi nemamo na to utjecaja'.

Falsifikat

Postavlja se pitanje, nakon takve izjave, pere li premijer ruke od ishoda toga spora ili misli, ako je bih-hrvatska-granica-moretada napravljena pogrješka, da ju treba ponoviti. Treba podsjetiti da je današnji predsjednik države, tada jedini s liste zastupnika SDP-a, bio protiv toga sporazuma. On danas, međutim, poziva da se utvrdi gdje je bila granica na području Neuma 1991., što premijer na sve načine izbjegava i želi uputiti ugovor na ratifikaciju, a da se prije toga ne utvrdi je li tekst ugovora sukladan popratnoj dokumentaciji. Čemu onda ratifikacija? Ugovor se u tekstualnom dijelu, naime, poziva na nepromjenjivost međunarodnih priznatih granica i Mišljenje br. 3 Arbitražnog povjerenstva Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, a one su u popratnim zemljovidima, kod Neuma, po svemu sudeći, povučene na osnovi falsifikata iz 1974., na štetu Hrvatske, što uporno dokazuju više od jednog desetljeća trojica dubrovački stručnjaka – Nenad Vekarić, Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić, pa i u najnovijoj knjizi Prijevara ili zabluda?

Gubi se ukupno 110.100 četvornih metara

GubitakNiko Kapetanić smireno otkriva da ugovorom koji se hoće na brzinu ratificirati, Hrvatska gubi više od 100.000 četvornih metara kopna (na Rtu repa Kleka, Malom i Velikom Školju) te više od 10.000.000 četvornih metara mora u Malostonskome zaljevu. To znači da Hrvatska daje 10.100.000 četvornih metara svoga državnog teritorija za 78.000 četvornih metara područja uz rijeku Unu, što se nedavno plasiralo u medijima kako bi se ublažila hrvatska povika na postupak ratifikacije.Problem granice na području poluotoka Kleka (2012.). Unatoč tomu što su pravni pri.jpgstručnjaci, udruge i lokalna samouprava protiv ratifikacije ugovora dok se ne provede njegova stručna ekspertiza, s obzirom da je zbog istih razloga dva puta odgađana njegova ratifikacija (1999. i 2005.), premijer Milanović bez navođenja argumenata tvrdi da se 'radi o hrvatskim interesima' te da se tomu pruža 'uporan, grčevit otpor', da se želi živjeti 'u stanju nereda i neuređenih granica'. Uz to bezobzirno tvrdi kako se neki 'užasavaju stanja mira, reda i poretka'. Koliko paušalnih optužaba, koliko teških riječi bez jednog dokaza?! Ali, zato Niko Kapetanić smireno otkriva da ugovorom koji se hoće na brzinu ratificirati, Hrvatska gubi više od 100.000 četvornih metara kopna (na Rtu repa Kleka, Malom i Velikom Školju) te više od 10.000.000 četvornih metara mora u Malostonskome zaljevu. To znači da Hrvatska daje 10.100.000 četvornih metara svoga državnog teritorija za 78.000 četvornih metara područja uz rijeku Unu, što se nedavno plasiralo u medijima kako bi se ublažila hrvatska povika na postupak ratifikacije.

Reći će netko dobra trgovina u korist Hrvatske. Je li to taj hrvatski interes o kojem govori premijer? I budući da stručnjaci za međunarodno pravo (Ibler, Rudolf, Vidas), HHO i lokalna samouprava drže da taj ugovor treba u Hrvatskome saboru ratificirati dvotrećinskom većinom, bilo bi dobro znati zašto premijer i njegovi medijski prišipetlje pozivajući se na stavak 1. članka 139. Ustava (NN 41/01.) i smatraju da je za ratifikaciju potrebna obična većina, kad taj članak to ne regulira, nego samo konstatira da Hrvatski sabor potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona, međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Pitanje ratifikacije međunarodnih ugovora, kad je riječ o promjeni granice, trebali bi znati, regulira članak 8., odnosno članak 83. Ustava Republike Hrvatske (2010.). Ti članci jasno kažu da se granice u Republici Hrvatskoj mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora (članak 8.) i da o tome Hrvatski sabor donosi odluku dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika (članak 83.).

Potrebna je 2/3 većina

Dakle budući da nije riječ, kako se želi podvaliti, niti o uređenju, a niti utvrđivanju (?) granice, već o perfidnoj i opasnoj promjeni Badinterove granice, potrebna Saborje dvotrećinska većina zastupnika. Državna granica nije nekakvo stranačko pitanje. Nije riječ o nekakvim stranačkim granicama, nego o državnim granicama koje se tiču svih hrvatskih građana. Zato bi trebalo podsjetiti na latinsku izreku koja kaže da se u krupnim pitanjima traži mišljenje mnogih. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić ima pravo kad upozorava da je nedopustivo političko manipuliranje s hrvatskim državnim teritorijem. 'Ozbiljnost tematike zahtijeva iznimnu odgovornost ne samo političara nego cjelokupne društvene i znanstvene javnosti, kao i domoljubnu svijest zastupnika u Hrvatskome saboru. Sve to poziva na mudrost odgovornih u konkretnome pitanju o granici na području poluotoka Kleka i na odlučnost da se ne donosi politička odluka kojom bi Hrvatskoj bio oduzet dio njezina teritorija', priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije nakon susreta (21. rujna) kardinala Bozanića i ravnatelja Hrvatskoga državnog arhiva Stjepana Ćosića koji je kardinalu darovao knjigu Zabluda ili prijevara? Problem granice na području poluotoka Kleka.

Mark Curać

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Pet, 18-09-2020, 13:26:46

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.