Hrvatski tjednik
 

 Djedovim stopama: Svetlana Broz, manipulatorica i falsifikatorica

U povodu prošlotjedne zagrebačke premijere kontroverznog filma 'Neđo od Ljubuškog', zagrebački HTV u programu 'Dobro jutro Hrvatska' DJHugostio je autoricu Svetlanu Broz, Titovu unuku, i Amera Bahtijara, novinara portala 'Tačno.net'. Osim što su u HTV-ovu programu predstavili svoju filmsku krivotvorinu, pogrdno su govorili o Hrvatima iz BiH, posebno o Ljubušacima, nazivajući ih fašistima koji su progonili Bošnjake za vrijeme posljednjeg rata, zatim da je Neđo Galić bio njihov spasitelj. Zaključili su, dakako, da je Ljubuški grad slučaj.

Unatoč svim kontroverzama i upozorenjima da su podatci lažni, film želi postati bošnjački, ali i međunarodni hit. Premda najavljivan kao promotor, Žarko Puhovski nije se pojavio prošlog tjedna na zagrebačkoj promociji filma. Organizatori se o tomu nisu očitovali, međutim doznajemo da svestrani profesor zbog toliko očitih falsifikata u njemu nije htio izgubiti dobar glas.

Manipulatorica i zlostavljačica

Još prije mjesec dana, a nakon premijere u Ljubuškom, doznalo se da je film financiran od Predsjedništva BiH, Subnora BiH i određenih međunarodnih financijera, a Svetlana Brozsve za idejni projekt Željka Komšića i Jure Galića, te SDP-ova 'spin majstora' Amera Bahtijara, kojemu je godinama omiljeni novinarski materijal fašizacija Hrvata u BiH.

Bez obzira što je redateljica filma Svetlana Broz bila samo njihov izvršitelj, uskoro se nakon prosvjeda hrvatskih braniteljskih udruga javio i njezin sin Ivan Golubović, praunuk Josipa Broza Tita. U izjavi za sarajevsku Slobodnu Bosnu ispričao je osobna traumatična iskustva o tomu da je njegova majka svjesno u tom skandaloznom filmu, nekadašnjeg suradnika Udbe i KOS-a pokušala promovirati u borca za građanska prava, te da je ona manipulatorica i zlostavljačica koja je fizički maltretirala svoju djecu, ali i pištoljem prijetila svome ocu Žarku Brozu. Pojasnio je i njezine financijske malverzacije.

No ono protiv čega svakako treba javno ustati velikobošnjačka je eksploatacija pokojnog Neđe Galića. Naime, bošnjački ga mediji predstavljaju kao hrvatskog Schindlera koji je spasio stotine ljubuških Bošnjaka od smrti. Pritom spomenuti producenti i autori filma zaboravljaju da na teritoriju Hercegovine nema niti jedne masovne grobnice, u Ljubuškom za vrijeme rata nije ubijen ni jedan Bošnjak, a o suživotu s Hrvatima i o tzv. nacizmu Ljubušaka zaboravili su upitati ljubuške Muslimane.

Naplaćivao spašavanje Muslimana

LjubuškiU filmu glavna glumica i antifašistica Štefica Galić cijeli Ljubuški predstavlja kao jedan veliki koncentracijski logor toga vremena, izbjegavajući reći da su osim njezina supruga Neđe, i mnogi Ljubušaci sudjelovali u pomaganju Bošnjacima, i materijalno i fizički, te da je cijeli Ljubuški znao što Neđo čini, ali i da je to dobro naplaćivao.U filmu glavna glumica i antifašistica Štefica Galić cijeli Ljubuški predstavlja kao jedan veliki koncentracijski logor toga vremena, izbjegavajući reći da su osim njezina supruga Neđe, i mnogi Ljubušaci sudjelovali u pomaganju Bošnjacima, i materijalno i fizički, te da je cijeli Ljubuški znao što Neđo čini, ali i da je to dobro naplaćivao. Osim Neđe, doduše, potvrde su sređivali i drugi Ljubušaci, a ni njima niti Neđi život zbog toga nikada nije bio ugrožen, čime i pada u vodu pokušaj da se od Neđe posmrtno stvara dobročinitelja i heroja.

U to ratno vrijeme svi su znali tko je Neđo Galić i da je uvijek bio za Jugoslaviju i Tita kojemu je i pješice išao na grob u Beograd zbog čega nije bio omiljen među Ljubušacima, a da je tadašnja politika HVO-a bila da se ljubuški Bošnjaci protjeraju i više nikad ne vrate na svoja ognjišta, ne bi im Neđo mogao pomoći te bi i on sam završio u zatvoru. I branitelji Ljubuškog drže da sam pristup i iskazi koji su prikazani na filmu Svetlane Broz potiču mržnju i unose nemir među lokalno stanovništvo.

Kome treba grad slučaj

Tko je zapravo bio Neđo Galić? Stariji stanovnici Ljubuškog sjećaju se da je prije rata imao fotografski dućan pored tadašnjeg SUP-a, dok su ga drugi pamtili kao Ljubuškičlana obitelji zloglasnog partizana Jure Galića. Na početku rata fotografirao je pripadnike HOS-a, čije su slike kasnije pronađene u prostorijama JNA u Banjoj Luci. Pronađeni su i neki dokumenti koji dokazuju da je dostavljao SUP-u prije rata fotografije koje su trebale optuživati Hrvate zbog nacionalnih simbola. HVO ga je jednom za vrijeme rata priveo zbog kontaktiranja putem radiostanice sa Srbima i Muslimanima projugoslavenske orijentacije.

Za vrijeme rata u Ljubuškom bilo je oko 1500 Muslimana. Nitko od njih nije stradao niti je bio zatvaran kako to navodi film Svetlane Broz. Većina ih je napustila Ljubuški u dogovoru s tadašnjom vlasti, jer su se tada u Ljubuški slijevale kolone izbjeglica iz srednje Bosne koje su protjerali Bošnjaci. Mnogo ih je ostalo i danas svjedoče da nisu imali problema. Sva im je imovina sačuvana i vraćena kad su se vratili iz Norveške poslije rata. Čak im je plaćen najam za poslovne prostore kojima su se Hrvati koristili dok su oni bili u Norveškoj. Niti jedna od četiriju džamija nije bila u ratnim danima oštećena, a imovina je sačuvana.

Zbog toga posebno je zanimljivo zašto baš Amir Bahtijar i Svetlana Broz žele od Ljubuškog napraviti grad slučaj premda je prije toga proglašen najtolerantnijim gradom BiH, a općina najdemokratskijom u BiH. Konačno svi izbjeglice, osobito oni iz skandinavskih zemalja (Norveška ambasada sudionik je pri premijerama filma) vratili su se već davno u svoje kuće, a s njima su se doselile i tri mudžahedinske obitelji što nije slučaj, primjerice, u Varešu.

Psihički oporavak glavne glumice

MuslimaniZa vrijeme rata u Ljubuškom bilo je oko 1500 Muslimana. Nitko od njih nije stradao niti je bio zatvaran kako to navodi film Svetlane Broz. Većina ih je napustila Ljubuški u dogovoru s tadašnjom vlasti, jer su se tada u Ljubuški slijevale kolone izbjeglica iz srednje Bosne koje su protjerali Bošnjaci. Mnogo ih je ostalo i danas svjedoče da nisu imali problema.Mediji BiH posebnu su pozornost posvetili ženskom sukobu koji se prije nekoliko tjedana nakon premijere filma dogodio na ulici Ljubuškog. Naime, potukle su se Štefica Galić (49), udovica Neđe Galića i Vera Dedić (56). Galićeva, glavna glumica u filmu Brozove, nakon verbalnog sukoba i prigovora Dedićeve na neke izmišljotine u filmu, pljusnula je udovicu, nakon čega su se obje počupale. Mediji su čitav sukob napuhali, tako da je iz Sarajeva stigao posebni tim kako bi to istražio.

Sve je završilo prekršajnim prijavama za remećenje javnog reda i mira. No nije na tome ostalo. Portal 'Tačno.net' čija je Galićeva glavna urednica, već drugi dan objavio je da su ju napali ljubuški fašisti i pretukli te da će se fizički možda oporaviti, ali se ne zna hoće li se ikad više psihički.

Mitomanska grižnja savjesti

Najzanimljivije je ipak da se danas HRT, tek nakon Kukuriku smjena kadrova postavlja se kao glasnogovornik Svetlane Broz i njezina filmskog antihrvatskog falsifikata Štefica Galićustupajući joj mjesto u jednom od gledanijih programa, premda je već javno u Hrvatskoj i BiH obznanjeno da je film krivotvorina i vrvi neistinama, da nije ništa drugo nego jeftini pokušaj fašizacije grada koji nikad nije nikome nanio zlo.

Možda je film samo grižnja savjesti Svetlane Broz zbog suočavanja sa zločinima vlastitih predaka dok se otvaraju jame njezina djeda. Zašto se kao humanitarka koja zloupotrebljava svoj rad nije zauzimala za sve žrtve od Grabovice, Trusine, do Stipića livada, Uzdola, Bugojna, Travnika, već je izabrala Ljubuški, mjesto gdje se stoljećima tolerantno i dostojanstveno živjelo, kako bi pokušala rehabilitirati ideologiju svoga djeda te nastaviti mitomanijsku jugokomunističku i velikosrpsku 'historiografiju'.

Marijo Šimović i Tomislav Držić

Hrvatski tjednik

Čet, 23-01-2020, 20:47:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.