Tajni dogovori na račun hrvatskih štediša

Opet su jedan važan sudski proces za hrvatske građane, osobito za štediše propale Ljubljanske banke, naši mediji po starom običaju ignorirali jer je ponovno napravljen ustupak Sloveniji koja još uvijek nije ratificirala pristup Hrvatske Europskoj Uniji. Naime, zagrebački Općinski sud i sutkinja Romana Hukelj, krajem prošlog tjedna odbacili su je tužbu Zagrebačke banke protiv Ljubljanske banke i Nove ljubljanske banke vezanu za isplatu hrvatskih štediša koji potražuju svoju štednju. Kako izvješćuju samo slovenski mediji, Zagrebačka je banka od stranaka koje je tužila zahtijevala isplatu u visini od oko pola milijuna eura i pripadajuće kamate, zajedno gotovo milijun eura.

Ova presuda obuhvaća jednu od 18 tužbi koje je Zagrebačka banka podnijela protiv LB-a i NLB-a pred hrvatskim sudovima na temelju ovlaštenja hrvatskog Ministarstva financija iz 1995. i 2000. godine da u njegovo ime vodi postupke protiv slovenskih banaka. Postupci na sudu vezani su na potraživanja za sredstva koja su na temelju jamstava koja je Hrvatska dala štedišama,18 tužbiOva presuda obuhvaća jednu od 18 tužbi koje je Zagrebačka banka podnijela protiv LB-a i NLB-a pred hrvatskim sudovima na temelju ovlaštenja hrvatskog Ministarstva financija iz 1995. i 2000. godine da u njegovo ime vodi postupke protiv slovenskih banaka nakon raspada Jugoslavije. Dakle država je jamčila štedišama, a onda obvezu prenijela na Zagrebačku banku.

Prema podatcima hrvatskog Ministarstva financija, riječ je o ukupno 544,4 milijuna bivših njemačkih maraka (272 milijuna eura) i pripadajuće kamate od 1. kolovoza 1992. Hrvatska je u javni dug preuzela taj novac štediša bivše LB, ali oko 130 tisuća njih odlučilo se zadržati knjižice, a njihovi ulozi, bez kamata, danas iznose 187 milijuna eura. Središte tadašnjeg spora, prema slovenskim izvorima, preneseni je dio – najveći je tada prenesen na banke koje sada tuže, na Zagrebačku (98 milijuna eura) i na Privrednu banku (66 milijuna eura). Štediše su mogle taj novac podići, ali ga hrvatske banke u talijanskom vlasništvu, uz podršku države, ne žele isplatiti.

Todorić i Agrokor

I veze koje se javljaju u priči, čiji rep seže u povijest, viju se čak prema daleko najmoćnijem hrvatskom gospodarskom igraču – Agrokoru Ivice Todorića. Kada je riječ o rješavanju duga, Ljubljanska banka poteže pitanje dugovanja hrvatskih poduzeća prema njoj. Među poduzećima koja duguju LB i ona su koja su danas dio Agrokora. Takvo je i Pik Belje koje je kupio Agrokor. Pik Bjelovar koji je dugovao LB, djelomično je propao, a djelomično ga je preuzeo Todorićev imperij. Prema neslužbenim informacijama, dug Pik Belja prema LB iznosi s kamatama čak 31,8 milijuna eura.

Međutim, događaj oko LB odgovara i talijanskim vlasnicama Zagrebačke i Privredne banke Unicredit koje time zatvaraju dio tržišta. Privredna je banka u vlasništvu Intese San Paolo, a Zagrebačka Unicredita. Ta je talijanska banka tijesno povezana s Agrokorom jer bi se putem nje trebalo financirali potencijalno hrvatsko preuzimanje slovenskog Mercatora. Agrokor je istodobno prema Unicreditu iznimno kreditno ispostavljen. Nova je ljubljanska banka u priči o prodaji Mercatora isto tako iznimno važan igrač. Što znači da bi u pozadini i kod toga pitanja na stol mogli doći čak i – štediše LB.

Linićeve intervencije

Vrlo često u događanjima s Ljubljanskom bankom pojavljuje se već punih deset godina i ime ministra Slavka Linića. Svoje intervencije u sudskom procesu o LB nije nikada skrivao. I sada Linić, uz Radimira Čačića, najutjecajniji član Milanovićeve Vlade, požuruje s izjavom da ne postoji nikakva obveza hrvatske Vlade za rješavanje spora s LB u okviru sukcesije.

Za Sloveniju su ovlaštenja hrvatske Vlade Zagrebačkoj banci i PBZ-u sporna. Naime, Ljubljana ustrajava u tomu da je spor o LB pitanje sukcesije koje je posljedica raspada bivše zajedničke države, što je nakon niza godina odbijanja Hrvatska prihvatila 2010. godine prema dogovoru bivših premijera Boruta Pahora i Jadranke Kosor. Njih su se dvoje dogovorili da će se Ljubljana i Zagreb kod rješavanja pitanja štediša bivše LB držati dogovora o sukcesiji iz 2001. godine i rješenje tražiti pod okriljem baselske Banke za međunarodna poravnanja. Ta dogovorena obveza, skrivana od hrvatske javnosti, proizlazi i iz zadnjega izvješća o napretku Hrvatske na putu u EU.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i njezin slovenski kolega Karl Erjavec na nedavnom susretu u Dubrovniku dogovorili su da će države pokušati naći rješenje pomoću dvojice financijskih stručnjaka. Isprva je započelo tajanstvenim zaključkom Milanovićeve Vlade kojim je ista podržala tužbe Zagrebačke banke i Privredne banke protiv LB i NLB koje su, doduše, vuku već godinama.

Taj je zaključak kasnije povučen iz nepoznatih razloga, ali poznavatelji tvrde da je Zagreb ponizno popustio da ne ugrozi slovenska ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora za priključenje EU, najavljene za sljedeću godinu.

Tomislav Držić
Hrvatski list