Hrvatski tjednik
 

Gospodarstvo: Promjena na čelu Hrvatske narodne banke

Hrvatska narodna banka ima novog guvernera u osobi Borisa Vujčića koji je zamijenio Željka Rohatinskog. Razlog smjene nije nužna promjena monetarne politike, već je vjerojatno osobne prirode na relaciji Milanović-Rohatinski. Vujčić je dugogodišnji suradnik i najodaniji sljedbenik monetarne politike starog guvernera i, kako sam izjavljuje, ne će biti nikakve promjene u tom smislu. Možemo jedino očekivati mekši pristup u kritikama prema Vladi od onoga što ga je imao Rohatinski. RohatinskiIako dosadašnja politika HNB-a nije jedini uzročnik raspadajućeg stanja hrvatske privrede, ona mu je doprinijela koliko jeObična mjenjačnicaHNB pod ravnanjem Željka Rohatinskog bio je de facto obična mjenjačnica kuna i eura po fiksnom tečaju. Jedini je i sveti cilj bio očuvanje navodne stabilnosti sustava čuvanjem, pa čak i rastom, nerealno jakog tečaja kune, što je za rezultat donijelo smanjenje primarnog novca u optjecaju, golemi porast inozemnog duga, više od stotinu milijarda eura vanjskotrgovinskog deficita i veliku nelikvidnost u zemlji god mogla i može se ocijeniti katastrofalnom.

Sachs i Rohatinski

HNB pod ravnanjem Željka Rohatinskog bio je de facto obična mjenjačnica kuna i eura po fiksnom tečaju. Jedini je i sveti cilj bio očuvanje navodne stabilnosti sustava čuvanjem, pa čak i rastom, nerealno jakog tečaja kune, što je za rezultat donijelo smanjenje primarnog novca u optjecaju, golemi porast inozemnog duga, više od stotinu milijarda eura vanjskotrgovinskog deficita i veliku nelikvidnost u zemlji. HNB je zanemarivao svoju razvojnu ulogu u ekonomiji i ograničio količinu kuna u sustavu koja odgovara količini eura.

Tečaj valute trebao bi u pravilu predstavljati konkurentsku snagu gospodarstva i biti određen odnosom uvoza i izvoza, a u nas je, u stranom interesu, cijelo vrijeme određivan umjetno. Cijena stabilnog tečaja nedostatak je kuna jer je količina kuna vezana uz količinu eura. Kako nove eure ne dobivamo, a stranci pomalo povlače dobit iz zemlje te plaćamo kamate na stare kredite u cilju očuvanja tečaja; kako se, dakle, smanjuje količina eura, HNB povlači količinu kuna u optjecaju i tako guši domaću privredu.

Kada dođe do raspada sustava, strani će mešetari doći s eurima koje tiskaju u neograničenim količinama i jeftino kupiti hrvatske resurse. Stoga Boris Vujčićnimalo ne čude navodne ponude Goldmana Sachsa bivšem guverneru za visoko pozicionirano radno mjesto. Ipak mu mnogo duguju. Vujčić, dakle, živi u paralelnom svijetu s realnom ekonomijom i nastavlja istu politiku plašeći nas kako zagovornici devalvacije kune ne razumiju ekonomiju i nisu svjesni da bi devalvacija dovela do kaosa u inače visoko euriziranom sustavu.

Kako to rade Englezi

Riječ je o klasičnoj zamjeni teza jer, ustvari, nitko racionalan ne zagovara devalvaciju, već aktivaciju razvojne uloge HNB-a. Centralna banka Engleske, primjerice, kupuje državne obveznice novoemitiranim novcem i financira poslovne banke beskamatnim sredstvima, uvjetujući im to kreditiranjem gospodarstva. Uskoro to isto počinje raditi i Europska centralna banka. U nas se kupnja državnih obveznica za financiranje određenih projekata od strane HNB-a smatra herezom, a upravo bi to moglo potaknuti oporavak ekonomije. Hrvatska bi mogla bez velikog udjela stranih sredstava novoemitiranim novcem aktivirati domaće resurse i izgraditi elektrane, brane, kanale za navodnjavanje, pruge i slično. U kratkom roku zbog toga bi kuna ponešto izgubila na vrijednosti, ali dugoročno bi podigli konkurentnost privrede, zaposlili stanovništvo i donijeli novu nadu.

To ne bi bila klasična devalvacija na što pravovjerni monetaristi upozoravaju, već umjereno povećanje količine domaćeg novca koji bi imao podlogu u novostvorenoj vrijednosti. Nije sigurno niti da bi novi novac potaknuo rast inflacije, ali sigurno je da bi smanjio nelikvidnost i unutarnji dug. Pa što ako bi za posljedicu kuna i oslabjela za deset ili dvadeset posto? Ništa strašno, s druge bi strane povećali zaposlenost, a s vremenom i plaće. Novac ne postoji radi samog sebe. Sve se svodi na stvaranje vrijednosti, a monetarna politika mora biti podmazivač, a ne kočničar ekonomskog stroja. Prvi je zadatak supstitucija novacuvoza domaćom proizvodnjom. Prirodne i stručne potencijale za to imamo, ali nemamo odlučne političare na vrhu vlasti koji bi gledali interese svoje domovine i koji bi trebali uskladiti mišljenja i pravilno upotrijebiti resurse i novac u Vladi i HNB-u. Tužno je gledati bespomoćnost ljudi iz naše Vlade pri njihovim najavama o novim investicijama, za koje sredstava nemaju, monetarnu politiku ne smiju mijenjati, a s Kinezima i Rusima ne smiju raditi!

Mali od kužine

U jeku depresije, bilo iz neznanja ili im je tako naređeno, oni vuku najgore moguće poteze. Podižu trošarine na goriva, podižu cijenu domaćeg plina, smanjuju broj zaposlenih u državnim firmama umjesto da im nađu posla, ratuju sa sindikatima, rasprodaju nacionalnu imovinu, odriču se domaće banke, ulaze u vlasništvo Ingre itd. Štednja i kontrakcija ne smije biti odgovor na depresiju. Pogledajmo samo što rade slobodne zemlje poput Poljske, koja jedina u Europi ima zdrav rast, a davno je oslabjela svoju valutu. Hrvatskoj je potrebna ekspanzija u svakom smislu: ekspanzija rada, pozitivnog duha, zaposlenosti.

Međutim, bez ekspanzije novčane mase, ove druge nisu ostvarive, a stabilnost tečaja vrijedi nam kao i stabilno širenje hrđe na nekorištenoj mehanizaciji građevinskih tvrtki koje propadaju. S obzirom da HNB 1. srpnja 2013. postaje tek dijelom europskog sustava središnjih banaka u kojem će sve odluke donositi Vijeće guvernera, u kojemu će Vujčić biti jedan od članova, ili mali od kužine, vremena i nade da sami nešto napravimo u vlastitom interesu sve je manje.


Marijan Jović
Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Ned, 25-10-2020, 06:29:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.