Krivotvorenje povijesti
Svake se godine sve teže nositi s povijesnim interpretacijama sudionika okupljanja u Brezovici pokraj Siska, na kojem predstavnici projugoslavenskog i prokomunističkog dijela hrvatskog društva 22. lipnja obilježavaju svoj Dan antifašističke borbe. Ove godine glavni su govornici bili predsjednik vlade Zoran Milanović koji je, primjerice, rekao da su partizani ostvarili temelje slobode i ljudskih prava, iako su pri tome doduše počinili i brojne zločine, što i nije bilo neobično jer je to bilo vrijeme nižih standarda, pa su i druge zemlje članice antihitlerovske koalicije poubijale stotine tisuće civila, što je tada bilo opravdano, a predsjednik države Ivo Josipović da smo danas demokratska zemlja zahvaljujući partizanima te da su partizani bili tijekom rata ono što su devedesetih bili naši branitelji.
Tvrdnje se logici i zdravom razumu otimlju do mjere da bi vjerojatno bilo besmisleno pokušati govornike i njihove pristaše uvjeravati kako je notorna činjenica da su upravo komunistički režimi kršili sva ljudska prava te da ni u čemu nemaju dodirnih točaka s demokracijom. Bespredmetno bi vjerojatno bilo i pokušati podsjećati da su jugoslavenski partizani nakon ulaska u Vukovar u travnju Zdrav razumTvrdnje se logici i zdravom razumu otimlju do mjere da bi vjerojatno bilo besmisleno pokušati govornike i njihove pristaše uvjeravati kako je notorna činjenica da su upravo komunistički režimi kršili sva ljudska prava te da ni u čemu nemaju dodirnih točaka s demokracijom1945. ubili više ljudi negoli su njihovi srpski pandani to uspjeli nakon ulaska 1991. Ili pitati do kojeg broja ubijenih Titu pripada abolicija temeljem tadašnjih nižih standarda! I vrijedi li ona i za druge vladare? Također, u kojim su zemljama antihitlerovske koalicije pobijene stotine tisuća civila osim u onima u kojima su na vlasti bili komunisti.
Obrnuta logika
Mora se međutim reći da je predsjednik Ivo Josipović u Brezovici ipak spomenuo i nešto razložno, i to kada je rekao da Hrvatska treba jedinstveno poimanje svoje povijesti dvadesetog stoljeća – iako ideja i nije njegova budući da je riječ o sve češće spominjanoj zahtjevnosti europskih političkih i znanstvenih elita o potrebi ujedinjene europske povijesti. Takva zahtjevnost svakako predstavlja viši stupanj kulture sjećanja te može doprinijeti nutarnjem miru ljudi, a i miru te napretku društava. Stoga je o njoj – o pomirenju dviju hrvatskih „priča" – nedavno, 9. lipnja, raspravljala i Komisija HBK-a i BKBiH-a za hrvatski martirologij, kojoj predsjeda gospićko – senjski biskup dr. Mile Bogović.
Različite političke interpretacije dijelova nacionalne povijesti postoje u svim društvima, no na osobit način pogađaju zemlje koje su bile izložene dugogodišnjim komunističkim režimima, u kojima su ideološke propagande bile jake, a slobodni razgovori nemogući. Razmimoilaženja se odnose na pitanja sudjelovanja u totalitarnoj vlasti, osobito na suradnju s tajnim službama koje su progonile i ubijale oponente, no i na mnoge druge okolnosti. Mađarima i Slovacima teško se suočiti s činjenicom da su ubijali Židove jednako intenzivno kao i Nijemci, Česima i Poljacima da su prognali i opljačkali milijune Nijemaca, Rusima da nemaju pravo slaviti Staljinove progone neruskih naroda, Latvijcima i Estoncima da nisu samo žrtve sovjetske okupacije, već i počinitelji u holokaustu.
Da, bilo bi za Hrvatsku dobro približiti se obrascu nacionalne povijesti 20. stoljeća u koji bi mogla povjerovati većina ljudi. Slušamo li međutim Milanovića i Josipovića, još jednom uočavamo da je crta razdora duboka te da ju je u ovom trenutku teško prevladati – pa bili i sami spremni na ovaj ili onaj korak. Priča o dobrim partizanima i dobrom Titu bila je odiozna i uvrjedljiva u diktaturi, a sada ju je moguće percipirati samo još kao vrstu zle namjere radi ostvarenja nepoštenih interesa. Hrvatska sada stvarno žurno traži pamet, odlučnost i otvorenu riječ na desnici! Dok ih ne doživimo, nitko od nas ne smije odustati jer je sigurno da je Tito bio zločinac, a da partizani nisu bili uzori hrvatskim braniteljima. Milanović i Josipović neka zapravo govore što im je drago – pa i u Rumunjskoj ljevičari slave Ceausescua! Mi ćemo sigurno uspjeti! A Hrvatska će vremenom ipak uspjeti naći cjelovitu sliku svoje prave povijesti.
Maja Runje
Hrvatski list