Hrvatski tjednik
 

 

Krivotvorenje povijesti

Svake se godine sve teže nositi s povijesnim interpretacijama sudionika okupljanja u Brezovici pokraj Siska, na kojem predstavnici projugoslavenskog i prokomunističkog dijela hrvatskog društva 22. lipnja obilježavaju svoj Dan antifašističke borbe. Ove godine glavni su govornici bili predsjednik vlade Zoran Milanović koji je, primjerice, rekao da su partizani ostvarili temelje slobode i ljudskih prava, iako su pri tome doduše počinili i brojne zločine, što i nije bilo neobično jer je to bilo vrijeme nižih standarda, pa su i druge zemlje članice antihitlerovske koalicije poubijale stotine tisuće civila, što je tada bilo opravdano, a predsjednik države Ivo Josipović da smo danas demokratska zemlja zahvaljujući partizanima teTitoda su partizani bili tijekom rata ono što su devedesetih bili naši branitelji.

Tvrdnje se logici i zdravom razumu otimlju do mjere da bi vjerojatno bilo besmisleno pokušati govornike i njihove pristaše uvjeravati kako je notorna činjenica da su upravo komunistički režimi kršili sva ljudska prava te da ni u čemu nemaju dodirnih točaka s demokracijom. Bespredmetno bi vjerojatno bilo i pokušati podsjećati da su jugoslavenski partizani nakon ulaska u Vukovar u travnju Zdrav razumTvrdnje se logici i zdravom razumu otimlju do mjere da bi vjerojatno bilo besmisleno pokušati govornike i njihove pristaše uvjeravati kako je notorna činjenica da su upravo komunistički režimi kršili sva ljudska prava te da ni u čemu nemaju dodirnih točaka s demokracijom1945. ubili više ljudi negoli su njihovi srpski pandani to uspjeli nakon ulaska 1991. Ili pitati do kojeg broja ubijenih Titu pripada abolicija temeljem tadašnjih nižih standarda! I vrijedi li ona i za druge vladare? Također, u kojim su zemljama antihitlerovske koalicije pobijene stotine tisuća civila osim u onima u kojima su na vlasti bili komunisti.

Obrnuta logika

Mora se međutim reći da je predsjednik Ivo Josipović u Brezovici ipak spomenuo i nešto razložno, i to kada je rekao da Hrvatska treba jedinstveno poimanje svoje povijesti dvadesetog stoljeća – iako ideja i nije njegova budući da je riječ o sve češće Teznospominjanoj zahtjevnosti europskih političkih i znanstvenih elita o potrebi ujedinjene europske povijesti. Takva zahtjevnost svakako predstavlja viši stupanj kulture sjećanja te može doprinijeti nutarnjem miru ljudi, a i miru te napretku društava. Stoga je o njoj – o pomirenju dviju hrvatskih „priča" – nedavno, 9. lipnja, raspravljala i Komisija HBK-a i BKBiH-a za hrvatski martirologij, kojoj predsjeda gospićko – senjski biskup dr. Mile Bogović.

Različite političke interpretacije dijelova nacionalne povijesti postoje u svim društvima, no na osobit način pogađaju zemlje koje su bile izložene dugogodišnjim komunističkim režimima, u kojima su ideološke propagande bile jake, a slobodni razgovori nemogući. Razmimoilaženja se odnose na pitanja sudjelovanja u totalitarnoj vlasti, osobito na suradnju s tajnim službama koje su progonile i ubijale oponente, no i na mnoge druge okolnosti. Mađarima i Slovacima teško se suočiti s činjenicom da su ubijali Židove jednako intenzivno kao i Nijemci, Česima i Poljacima da su prognali i opljačkali milijune Nijemaca, Rusima da nemaju pravo slaviti Staljinove progone neruskih naroda, Latvijcima iJosipovićEstoncima da nisu samo žrtve sovjetske okupacije, već i počinitelji u holokaustu.

Da, bilo bi za Hrvatsku dobro približiti se obrascu nacionalne povijesti 20. stoljeća u koji bi mogla povjerovati većina ljudi. Slušamo li međutim Milanovića i Josipovića, još jednom uočavamo da je crta razdora duboka te da ju je u ovom trenutku teško prevladati – pa bili i sami spremni na ovaj ili onaj korak. Priča o dobrim partizanima i dobrom Titu bila je odiozna i uvrjedljiva u diktaturi, a sada ju je moguće percipirati samo još kao vrstu zle namjere radi ostvarenja nepoštenih interesa. Hrvatska sada stvarno žurno traži pamet, odlučnost i otvorenu riječ na desnici! Dok ih ne doživimo, nitko od nas ne smije odustati jer je sigurno da je Tito bio zločinac, a da partizani nisu bili uzori hrvatskim braniteljima. Milanović i Josipović neka zapravo govore što im je drago – pa i u Rumunjskoj ljevičari slave Ceausescua! Mi ćemo sigurno uspjeti! A Hrvatska će vremenom ipak uspjeti naći cjelovitu sliku svoje prave povijesti.

Maja Runje
Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Ned, 25-10-2020, 06:34:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.