Akademik August Kovačec: Sve civilizirane zemlje imaju slično Vijeće

Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) izrazio je žaljenje što je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika ukinuto odlukom bez dijaloga, pa i obrazloženja, te smatra da bi najrazumnije bilo opozvati tu odluku i popraviti štetu.

Razred za filološke znanosti 18. lipnja raspravljao je o tajnom, nenajavljenom i neobrazloženom ukidanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika koje je bilo osnovano 2005. pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa.

Tajnik toga razreda, poznati hrvatski leksikograf i sveučilišni profesor akademik August Kovačec napominje kako slično Vijeće imaju Slovenija, Slovačka, Poljska, Ukrajina, Rusija, Srbija (od slavenskih zemalja; Češka i Bugarska imaju to riješeno tehnički drukčije), kao i gotovo sve civilizirane zapadnoeuropske zemlje.

'Takvu instituciju nema Bjelorusija (diktatura) i Makedonija (rastrgana etničkim sukobom između Makedonaca i Albanaca). Koja je svrha gurati Hrvatsku u tu skupinuBez objašnjenjaU svezi s tim necivilizacijskim i antidemokratskim činom u kojem je do punog izražaja došla nasilnost i samovoljnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, Razred za filološke znanosti u znaku prosvjeda donio je Izjavu u kojoj se na početku podsjeća da je ministar Željko Jovanović raspustio Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika 8. svibnja 2012. obaviješću bez objašnjenja pita se akademik Kovačec.

Nedemokratski čin

U svezi s tim necivilizacijskim i antidemokratskim činom u kojem je do punog izražaja došla nasilnost i samovoljnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića, Razred za filološke znanosti u znaku prosvjeda donio je Izjavu u kojoj se na početku podsjeća da je ministar Željko Jovanović raspustio Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika 8. svibnja 2012. obaviješću bez objašnjenja.

Podsjeća se da je Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika bilo osnovano 14. travnja 2005. i da mu je predsjedavao akademik Radoslav Katičić, kao filolog i kroatist nesporna ugleda u zemlji i svijetu, član niza akademija znanosti u Europi: hrvatske, austrijske, norveške, bosanskohercegovačke, Academiae Europeae, i najstarije Accademia dei Lincei u Rimu.

U nastavku se napominje kako su za članove bili delegirani jezikoslovci predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, filozofskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Puli, Zadru i Splitu, Učiteljske akademije (Pedagoškoga fakulteta) u Zagrebu, Hrvatskih studija, Matice hrvatske, Leksikografskoga zavoda i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje na prijedlog svojih ustanova. Sastav mu je, dakle, bio reprezentativan, demokratski predložen i članovi mu nisu bili istomišljenici. Ipak je Vijeću uspijevalo u proteklim godinama održati 27 sjednica, sustavno razložiti i složiti se oko mnogih ključnih pitanja o odnosu standardnoga jezika prema jezičnoj baštini i prema narječjima, prema svojoj književnojezičnoj osnovici – kako se ona u dosadašnjoj lingvistici nije razumijevala.

'Iz zaključaka je Vijeća bitno shvatiti kako se hrvatski književni jezik razvio na osnovici najstarijega književnoga jezika, tzv. slovinskoga jezika, koja se potom stilizirala na svim trima osnovnim hrvatskim narječjima. Napokon je u 19. stoljeću izabrana štokavska stilizacija kao najraširenija među govornicima i u književnosti za zajedničku svima. Najvažnije je znati da je za hrvatski književni ili standardni jezik uvijek bilo presudno da očuva neprekinutu vezu sa svojom mnogostoljetnom književnom tradicijom s jedne strane, a s jezičnim bogatstvom svojih dijalekata s druge. Jedno i drugo treba se sustavno i dosljedno uklapati u suvremenu novoštokavsku stilizaciju. Kako se ne radi o osnovici, nego o stilizaciji, dijalekatski je purizam neosnovan', navodi se u Izjavi.

Razred za filološke znanosti upozorava u Izjavi da je Vijeće uspjelo raspraviti i mnoge aktualne nedoumice, pravopisne i gramatičke, o sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi, o pisanju dugih afrikata, pisanju imena i riječi stranoga podrijetla, o nepostojanim samoglasnicima itd.; odgovarati na pitanja o nepoštovanju hrvatskoga jezika kao službenoga u Hrvatskoj, davati savjete o jezičnoj kulturi; donositi niz zaključaka u svezi s daljnjim normiranjem jezika; potaći neke projekte bitne za hrvatski jezik u procesu integracije Hrvatske u Europsku Uniju, kao što je projekt izrade stručnoga nazivlja (Struna). Rad je Vijeća bio nepristran, pristup redovito sustavan i obuhvatan, a zaključci znanstveno utemeljeni, konstruktivni i vrlo korisni svima zainteresiranima, ocjena je Razreda za filološke znanosti koji podsjeća da su zaključci Vijeća i zapisnici sa sjednica dostupni na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te da bi ih bilo vrijedno objaviti i u posebnoj publikaciji jer imaju trajnu vrijednost.

Nedostatak dijaloga

'Iako Ministarstvo ističe da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti znanstveni instituti i visokoškolske ustanove, a ne Vijeće, čini se da nije objektivno obaviješteno o tomu da je njegovo Vijeće na reprezentativan i demokratski način okupljalo predstavnike upravo tih ustanova, po potrebi ih koordiniralo, ali je ujedno, za razliku od pojedinačnih ustanova, predstavljalo i središnje tijelo s potrebnim autoritetom predsjednika i svojih članova koje je moglo biti od velike pomoći i jeziku, i zemlji, i nadležnomu ministarstvu. Sada takva tijela i takve pomoći ne će biti, a svakako bi teško bilo sastaviti drugo s tako uglednim predsjednikom i tako reprezentativnim sastavom.

Žalimo da je Vijeće ukinuto odlukom bez dijaloga, pa i obrazloženja. Smatramo da bi najrazumnije bilo opozvati odluku i popraviti štetu. Svakako smatramo da plodove dosadašnjega rada Vijeća treba plodno iskoristiti u našoj filologiji, jezikoslovlju i normativistici', kaže se u Izjavi.

Marko Curać
Hrvatski list