Hrvatski tjednik
 

Akademik Vladimir Ibler objavio znanstveni članak 'Sporazum o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije' u kojem kritički analizira arbitražni sporazum

Ugledni hrvatski i međunarodni stručnjak za međunarodno javno pravo akademik Vladimir Ibler objavio je na pragu 99. obljetnice života u najnovijem broju časopisa 'Rad' (512) Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) znanstveni članak 'Sporazum o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije' u kojem je lucidno podvrgnuo podrobnoj kritičkoj analizi taj sporazum.vladimir ibler

Smatra da arbitražni sporazum u svojoj cjelini 'nipošto ne zaslužuje dobru ocjenu', osim njegov motiv da se spor 'podvrgne sudskom arbitražnom rješenju'.

'Iako, podvlačimo, sa sadržajem Sporazuma ne možemo biti zadovoljni, samu odluku obiju stranaka da sklope Sporazum o podvrgavanju svog spora međunarodnom sudovanju valja ocijeniti kao politički i pravno dobar i korektan put u ostvarenju obostranog interesa', napominje Ibler, koji se od početka nastojanja obiju stranaka da spor riješe diplomatskim sredstvima, zalagao za napuštanje tog načina i za podvrgavanje međunarodnom sudovanju.

Najteži prigovori članku 3. Sporazuma

Od svih prigovora sporazumu najteži je onaj koji je Ibler uputio članku 3. u kojem se određuje Zadaća Arbitražnog suda. Smatra da je već naslov toga članka nedovoljno precizan te pita radi li se zaista o samo jednoj zadaći ili o više njih? Budući da tekst toga članka određuje pod stavkom (1) da će Arbitražni sud utvrditi troje;Politika - pravoIako, podvlačimo, sa sadržajem Sporazuma ne možemo biti zadovoljni, samu odluku obiju stranaka da sklope Sporazum o podvrgavanju svog spora međunarodnom sudovanju valja ocijeniti kao politički i pravno dobar i korektan put u ostvarenju obostranog interesa', napominje Ibler, koji se od početka nastojanja obiju stranaka da spor riješe diplomatskim sredstvima, zalagao za napuštanje tog načina i za podvrgavanje međunarodnom sudovanju a) tijek granice između Hrvatske i Slovenije, b) vezu Slovenije prema otvorenom moru i c) režim za uporabu morskih područja, Ibler upozorava kako je izvan svake sumnje da Sud 'ima izvršiti tri različita, samostalna i odvojena zadatka'.

arbitraza'Jedan će se od zadataka, možda, moći izvršiti, a drugi (ili treći) možda ne će biti moguće izvršiti. U tom će se slučaju jasno pokazati nepreciznost Sporazuma', tvrdi, dodajući kako zadaća Suda 'može biti djelomično ispunjena i djelomično neispunjena'.

Ibler napominje kako je prvi zadatak i jedini kojem nema prigovora, jer je potpuno u skladu s pozitivnim međunarodnim pravom, Konvencijom 82 i sa suvremenom praksom te nema nikakve zapreke da Sud tu graničnu crtu utvrdi – najprije na kopnu, a zatim na moru. Pritom podsjeća kako se na moru ta crta utvrđuje ratione territorii, pravilom koje je u teoriji i u praksi uzdignuto do aksioma te nije poznat niti jedan slučaj napuštanja ili kršenja tog aksioma.

Po Iblerovim riječima nad dijelom Sporazuma koji glasi '(1) Arbitražni sud utvrdit će... (b) vezu Slovenije prema otvorenom moru; (c) režim za uporabu relevantnih morskih područja' svaki se priznati stručnjak međunarodnog prava i Konvencije 82 mora zaustaviti i zamisliti.

'Zaista je teško naći pravu riječ za taj dio teksta Sporazuma. Teško je ne uočiti prozirnost namjere da se olakša udovoljavanje zahtjevima jedne ugovorene stranke na štetu druge ugovorene stranke. A pri tome bi udovoljavanju protupravnim zahtjevima bilo, naravno, nemoguće izbjeći kršenje međunarodnog prava i Konvencije 82.', tvrdi, napominjući kako je pritom nemoguće zanijekati činjenicu da se radi o Sporazumu, međunarodnom ugovoru, u kojem je Hrvatska kompaciscent (jedna od ugovarajućih strana).

Za drugi zadatak koji sadrži ominoznu riječ 'veza' (junction to), Ibler pita što bi svaki priznati stručnjak međunarodnog prava trebao razumjeti pod tom riječju u rečenici '(b) vezu Slovenije prema otvorenom moru'?kosor

Bi li se iz te rečenice možda trebalo doznati da Slovenija nema vezu s otvorenim morem? Kako da si poznavatelj međunarodnog prava mora objasni ovu zaista nerazumljivu (unintelligibile) rečenicu? Kako si autori Sporazuma zamišljaju da bi Sud 'utvrdio' vezu i na čemu bi se to temeljilo? I nije li možda razumljiva – iako neopravdana – bojazan da ta zagonetna 'veza' na neki još nepoznati način treba omogućiti smanjenje teritorijalnog mora Hrvatske? Da se ovakve zle slutnje uopće mogu pojaviti, odgovornost snose zaista nedorečeni, neodređeni i besmisleni dijelovi članka 3. Sporazuma, smatra Ibler, koji drži da i treći zadatak ('Arbitražni sud utvrdit će... (c) režim za uporabu relevantnih morskih područja') također od Suda traži da utvrdi nešto očigledno besmisleno (apsurdno). Po njegovim riječima 'režim' postoji i sadržan je u Konvenciji 82, koja je nastala dugogodišnjim nastojanjem UNCLOS-a III i odredila je režime "za uporabu relevantnih morskih područja'.

Ibler smatra kako Hrvatska mora Sporazum poštovati i bona fide izvršiti, spor podvrgnuti rješenju Arbitražnog suda i izvršiti i njegov pravorijek. Tom se stavu još može dodati i politička ocjena, kako dodaje, uvjerenje da mu nema alternative, pogotovo ne takve koja ne bi povrijedila međunarodno pravo.

Sud treba smatrati nepostojećim nerazumne dijelove Sporazuma

Pozitivan stav prema Sporazumu u cjelini, kako upozorava autor članka, nije nikako moguće primijeniti i prema već citiranim zadatcima Arbitražnog suda (b i c) u dijelu članka 3. Sporazuma jer taj dio teksta predstavlja primjer za ona svojstva nekogracandrnugovornog teksta za koja Bečka konvencija o pravu međunarodnih ugovora u svom engleskom izvorniku rabi izraze: ambiguous, obcure, apsurd, unreasonable (dvosmislen, nejasan, besmislen, nerazuman). Taj dio članka 3. napisan je kao da ne postoji sustav međunarodnog prava mora te zbogKako je počelo?Hrvatsko-slovenski granični spor, kako podsjeća Ibler, izazvan je i nastao je 1993. dvama zahtjevima Republike Slovenije upućenim Republici Hrvatskoj i sadržan je u slovenskoj verbalnoj noti od 7. travnja 1993. Prvim zahtjevom Slovenija traži da Hrvatska cijeli akvatorij Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) prizna kao dio slovenskoga državnog područja, a drugim zahtjevom traži da se slovensko teritorijalno more izvan Piranskog zaljeva dotakne otvorenog mora svoje potpune nerazumljivosti on, kako tvrdi Ibler, ne može biti razumna i prihvatljiva podloga ni za kakvo 'utvrđivanje' (čl. 3. Sporazuma). No unatoč tomu, Ibler tvrdi da Arbitražni sud treba suditi i donijeti presudu. Pritom postavlja pitanje što da uradi Sud ako većina njegovih članova spomenuti dio članka 3. Sporazuma ne razumije?

'Ovdje zastupamo stajalište da u takvom slučaju Arbitražni sud to mjesto, odnosno taj dio članka 3., ima smatrati nepostojećim. Ako se zaista ne može razumno protumačiti nejasna mjesta i otkriti jasan smisao odnosnog teksta, indicirano je obratiti se općoj teoriji prava, poznatim i u praksi provjerenim pravnim sentencijama i precedentima. Nigdje pozitivno pravo, a ni teorija prava, ne zahtijeva ispunjenje i izvršenje nerazumljivoga. Ultra posse nemo obligatur. Impossibilum nulla obligatio est (Nitko nije dužan ispuniti nemoguću činidbu)', tvrdi Ibler, citirajući izreku klasičnog rimskog pravnika Celza (Celsus) koja je kao načelo preuzeta u suvremene obvezno-pravne sustave.

Smatra, međutim, da je opravdano očekivati da će Arbitražni sud, unatoč tomu, primjenjujući pravila i načela međunarodnog pozitivnog prava, običajnog i kodificiranog prava uspješno utvrditi granicu na kopnu i na moru između Hrvatske i Slovenije.

'Sporazum ne sadrži ništa što bi Arbitražnom sudu onemogućilo i što bi ga spriječilo da izrekne pravorijek u skladu s pozitivnim međunarodnim pravom i savješću arbitara', zaključna je Iblerova misao. U znanstvenom članku (prihvaćenom za tisak 16. ožujka 2011.) Ibler kritizira i odredbu o povjerljivosti postupka. Napominje kako nije jasno koji bi to razlog mogao opravdati da se cijeli postupak vodi 'povjerljivo'.

'Ako se pod tim razumijeva ne dopustiti javnosti i medijima pristup i praćenje suđenja tijekom trajanja postupka, to ne bi bilosavudrijau skladu sa suvremenim međunarodnim pravom', smatra Ibler.

Kad je nastao hrvatsko-slovenski granični spor?

Hrvatsko-slovenski granični spor, kako podsjeća Ibler, izazvan je i nastao je 1993. dvama zahtjevima Republike Slovenije upućenim Republici Hrvatskoj i sadržan je u slovenskoj verbalnoj noti od 7. travnja 1993. Prvim zahtjevom Slovenija traži da Hrvatska cijeli akvatorij Savudrijske vale (Piranskog zaljeva) prizna kao dio slovenskoga državnog područja, a drugim zahtjevom traži da se slovensko teritorijalno more izvan Piranskog zaljeva dotakne otvorenog mora. Republika Hrvatska oba je zahtjeva odbila i smatra ih teritorijalnim pretenzijama, jasno uperenim protiv teritorijalnog integriteta državnog područja Hrvatske. Ibler upozorava kako su obje stranke u sporu, po nekoliko puta jednostrano pismenim i usmenim izjavama prije i poslije 25. lipnja 1991. kad je počela njihova formalna i faktična samostalnost i nezavisnost, jasno deklarirale da nemaju nikakvih teritorijalnih pretenzija prema susjednoj državi.

Znanstvenom članku priložen je integralni tekst Sporazuma kako bi čitatelji mogli ispitati i provjeravati opravdanost primjedaba. Osim toga priložen je tekst Memoranduma slovenske vlade o Piranskome zaljevu iz 1993. i autorov Non-paper koji je uručio na neformalnom sastanku u Kostanjevici 1994. članovima slovenske ekspertne skupine.

Znanstvene članke o arbitražnom sporazumu u Hrvatskoj dosad su objavili Davorin Rudolf ml., profesor sa splitskog Pravnog fakulteta i profesor emeritus Vladimir Đuro Degan u časopisu 'Poredbeno pomorsko pravo' (broj 164/2010.) Jadranskog zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

 Životopis akademika Vladimira Iblera

Vladimir Ibler (1913.) započeo je 1947. sveučilišnu karijeru na zagrebačkom Pravnom fakultetu u zvanju asistenta za predmet Međunarodno javno pravo i Diplomatska povijest. Godine 1965. postao je redoviti profesor, a u vrijeme obilježavanja 300. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, 1969./'70., izabran je za dekana Fakulteta. Od 1991. redoviti je član HAZU. Kao gostujući profesor predavao je na Sveučilištu u Kielu te održavao pojedinačna predavanja u Torontu, Mainzu i Muenchenu. Bio je član diplomatskog izaslanstva na Generalnoj konferenciji Uneska u Parizu 1951., na diplomatskoj konferenciji za kodifikaciju međunarodnoga ugovornog prava u Beču 1968. i na Trećoj konferenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS III) od 1973. do 1982. Od strane hrvatske vlade imenovan je članom Diplomatske hrvatsko-slovenske komisije za uređenje graničnih pitanja 1995. i Mješovite hrvatsko-slovenske komisije za rješavanje graničnog spora pred međunarodnim pravosudnim tijelom (2007. – 2009.) te Mješovite diplomatske komisije za uređenje graničnih pitanja između Republike Hrvatske i SRJ 1996. Objavio je knjige Diplomatska historija 1814. –1871. (1960.), Sloboda mora (1965.), Međunarodni odnosi (1971.), Rječnik međunarodnog javnog prava (1972.), Međunarodno pravo mora i Hrvatska (2001.) i Koliko vrijedi međunarodno pravo? (2006.).

Marko Curać
Hrvatski list

Hrvatski list

 

Hrvatski tjednik

Čet, 22-10-2020, 08:10:51

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.