Više od 1.700 grobišta, u 90 posto slučajeva počinitelji komunističke vlasti, a u 4 posto ustaše, četnici, Talijani, Nijemci

Nova knjiga prof. Josipa Jurčevića 'Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina', predstavljena prije nekoliko dana u Zagrebu, donosi nastanak i status prikrivenih stratišta i grobišta iz završnog razdoblja Drugog svjetskog rata i poraća, zbirne pokazatelje prikrivenih stratišta i grobišta, kao i njihov popis. U knjizi su evidentirana sva grobišta u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji. Prema riječima prof. Jurčevića, ima ih više od 1700, u Sloveniji približno 600, Hrvatskoj 850, BiH 90, i u Srbiji nešto više od 180.

'U knjizi se nalazi popis grobišta, sve je poredano po županijama, abecedi, općinama, označeni su lokaliteti, nalaze li se u njima civili ili vojnici, koje su nacionalnosti, kada je nastalo određeno stratište i grobište, odnosno je li to bilo 1941., '42., '43., '44., ili 1945. prije ili poslije Obustavljen posaoOno što u ovoj priči zastrašuje, jest podatak kako je od 850 grobišta tek njih 24 djelomično ili potpuno otkopano i istraživano, i to prije 2000. godine. Prema Jurčevićevim riječima, posao je nakon toga obustavljen, mali broj grobišta obilježile su državne institucije, a za njih stotinjak to je učinio Hrvatski domobran9. svibnja, odnosno nakon 1945. Važno je spomenuti da su sva ta grobišta evidentirana prema službenim podatcima državnih komisija i raznih drugih tijela i imaju visok stupanj pouzdanosti. Riječ je o službenim evidencijama Hrvatske, BiH i Srbije, čija je Komisija krenula s istraživanjem 2010. godine i već tada otkrila tih 180 grobnica', riječi su prof. Jurčevića, koji već godinama istražuje zločine tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Jurčević ističe kako su oko 89 posto zločina počinile jugoslavenske komunističke vlasti, osam posto još uvijek je neutvrđeno, ali, kaže, najveći postotak toga ipak će otići na komunističke zločine, dok ostalih 3-4 posto otpada na zločine koje su počinili četnici, vlasti NDH, Nijemci ili Talijani.

Jurčević kaže kako je većina grobišta pronađena nakon završetka Drugog svjetskog rata, što je i objasnio u uvodnom dijelu knjige. 'Drugi svjetski rat u svijetu je službeno završio 2. rujna, u Europi 9. svibnja, ali kad gledamo pojedine lokalitete i države, to zapravo nije tako. Drugi svjetski rat u Dubrovniku završio je u drugoj polovici listopada 1944., pa sjetimo se da je Daksa iz listopada', dodaje Jurčević.

Ono što u ovoj priči zastrašuje, jest podatak kako je od 850 grobišta tek njih 24 djelomično ili potpuno otkopano i istraživano, i to prije 2000. godine. Prema Jurčevićevim riječima, posao je nakon toga obustavljen, mali broj grobišta obilježile su državne institucije, a za njih stotinjak to je učinio Hrvatski domobran. 'U Sloveniji se pokrenulo pitanje obilježavanja grobišta, ali iz ideoloških je razloga obustavljeno. Zvono je bilo predloženo kao znak obilježavanja, ali političke struje u parlamentu odlučile su da se tek trebaju dogovoriti, što se čini godinama', govori Jurčević o stanju svijesti prema komunističkim zločinima. Podsjeća da su istraživanja u Sloveniji također blokirana i to nakon Hude jame, koja je od svih otkopanih grobišta daleko najstrašnija jer se radilo o tisućama ljudi koji su bili hermetički zatvoreni, kod kojih su pojedini dijelovi tijela bili očuvani, polovica ne, što je izazvalo toliku jezu da se počela mijenjati cijela slika o komunizmu u Sloveniji. Jurčević govori kako su nakon toga naslijeđene vlasti iz komunizma gotovo do kraja blokirale rad u Sloveniji.

Netko je u Saboru 2007. postavio pitanje državnom odvjetniku Mladenu Bajiću zašto se sudi hrvatskim braniteljima, a nitko nije odgovarao za zločine u Drugom svjetskom ratu i nakon njega. Bajić je tada naručio projekt istraživanja, da se utvrde grobišta i stratišta, poimenično žrtve i njihovi počinitelji, kako pojedinci, tako i institucije. Nakon dugo natezanja postao sam glavni voditelj. Uslijedile su opstrukcije tako da sam uspio doći do ove brojke od 1517 grobišta i stratišta, dok je brojka 180 izvješće srbijanske komisije za 2010. godinu. Kad je projekt po narudžbi DORH-a završen, a moram reći da je odrađena samo trećina posla jer je bilo blokiranja, 2009. predano je izvješće DORH-u. Kako nije bilo nikakve reakcije od strane DORH-a, odlučio sam objaviti podatke', govori Jurčević o nastanku svoje najnovije knjige 'Prikrivena stratišta i grobišta jugoslavenskih komunističkih zločina', na čijem je predstavljanju u Zagrebu bilo više od 500 ljudi.

Andrea Černivec
Hrvatski list