Hrvatski tjednik
 

Razgovor s nezavisnim analitičarom Sulejmanom Tabakovićem

Sulejman Tabaković predsjednik je udruge Kulin ban koja zastupa obespravljene dioničare niza kriminalno-pretvorenih poduzeća. O kriminalnoj pretvorbi banaka i poduzeća piše na svome blogu, podnosi kaznene prijave, istupa u malobrojnim medijima koji nisu pod nadzorom kriminalno pretvorenih banaka. Radi u državnoj upravi neprekidno od 1987., po zanimanju je pravnik i nema dvojbe da o temama o kojima piše i govori nije u potpunosti upućen. Svoje tvrdnje potkrjepljuje nizom upozorenja na propuste u zakonima, podnosi kaznene prijave koje i danas leže u ladicama DORH-a i ističe da je niz institucija u Hrvatskoj u službi malobrojnih koji su opljačkali hrvatske građane tijekom rata, a na štetu građana i njihovih ljudskih izabamaterijalnih prava.

Pretvorba i privatizacija napravljena u vrijeme rata bila je velika prijevara naroda. Kada je ona osmišljena i koji ljudi su na čelu tog projekta?

Odgovor na ovo pitanje dosta je složen i može se reći da je u sferi procjene mogućih krivaca uz preciziranje događanja koji su doveli do ovakve tranzicije društvenog vlasništva, dakle vlasništva svih građana koji su živjeli na području Republike Hrvatske u privatno vlasništvo. Provedbom pretvorbe u doba rata iskazana je namjera prijevare građana, bolje rečeno pljačke tih građana. Zašto to kažem? Zato što je nakon zajedničkog sinergijskog učinka jedinstva građana iskazanog na referendumu za osamostaljene Hrvatske, ratnih događanja 1991. godine, došlo do izmjene zakona u kojima se jednom značajnom broju građana oduzelo pravo na državljanstvo retroaktivno. Naime, izmjenom zakona 1992. godine svim građanima koji nisu imali prijavljeno prebivalište u MUP-u pet godina unazad, od 8.10. 1991. godine ne priznaje se državljanstvo Republike Hrvatske. Retroaktivno niti jedan zakon ne donosi se s ovako značajnim posljedicama!

Tako je veliki broj građana oduzimanjem prava na domovnicu ostao bez vlasništva na dionicama poduzeća koja su stvarali desetljećima, plaćali poreze, prireze, uplaćivali mirovinsko, zdravstveno, socijalno, dobivali stanove iz radnoga odnosa, štedjeli u bankama u RH. Dakle oduzeto im je sve što su stvorili i stvarali desetljećima i morali su napustiti RH ili se prijaviti kao izbjeglice? Oduzeta su im stanarska prava, štednju u bankama nisu mogli podići, uplaćena sredstva u fondovima za njih su nepostojeća. Četvrta Ženevska konvencija o zaštiti građanskih osoba u doba rata iz 1949. godine kao i Nurnberški principi, posebno VI: podstavak b. ovakva ponašanja karakterizira kao ratni zločin pljačke civilnoga stanovništva i on ne zastarijeva. Prema ovom ponašanju, mogu se osumnjičiti svi iz civilne vlasti koji su predlagali, izglasavali i provodili ovakve zakone.

Zakon o pretvorbi društvenoga vlasništva donesen je 1991. godine, a u njemu se banke izostavljaju iz pretvorbe vlasništva poduzeća? Banke su pbzprema Ustavu SRH osnovane od strane poduzeća. Dakle poduzeća su bili vlasnici banaka. Odredbom u Zakonu o pretvorbi da će se banke pretvarati po posebnim zakonima izvršena je strašna prijevara i pljačka! Ovom trećom alinejom prvog članka Zakona legalna pretvorba, a kasnije i privatizacija banaka ne postoje, a sve što se dalje radilo samo je fingiranje zakonskog ponašanja, a u stvari je pljačka građana.

Zakon nikada nije donesen

Kako su pretvorene i privatizirane banke u Hrvatskoj, ako nije bilo Zakona o pretvorbi i privatizaciji banaka, a postojeći zakon eksplicite je rekao da će se za privatizaciju banaka donijeti poseban zakon, a nikada nije donesen? Kako je i kojim zakonom napravljena najveća prijevara naroda i čija je Vlada to predložila?

Točno ste to primijetili: zakon o pretvorbi banaka ne postoji u zakonodavstvu RH, a banke su prešle u vlasništvo menadžmenta i kreatora iz vlasti koji su de facto i de iure opljačkali vlasnike banaka, dakle poduzeća i njihove dioničare, odnosno građane Hrvatske kojima je priznato pravo državljanstva. Hrvatska je kao država priznata 15. siječnja 1992. godine i postala međunarodno pravni i politički subjekt svih političkih i financijski asocijacija. Te 1992. godine VS UN-a donijelo je Rezoluciju 757 o zamrzavanju imovine SRJ kao i zamrzavanju sve imovine i aktivnosti Narodne banke Jugoslavije. Šok nastupa 18. studenog 1993. godine: Vlada na čijem je čelu Nikica Valentić predlaže Hrvatskome saboru donošenje hnbZakona o načinu i uvjetima podmirivanja obveza po kreditima međunarodnih financijskih organizacija odobrenih korisnicima iz RH kao posljedicu preuzetih obveza Jugoslavenske Narodne banke, odnosno davanja jamstava SFRJ.

Tim su zakonom HNB i poslovne banke, koje, ponavljam, nisu pretvorene, svoje vlasnike, poduzeća i njihove vlasnike dioničare, opljačkale do kosti. A rat je još trajao! Drskost vlasti i banaka bila je strašna! Dakle banke su čak i pojedine otplaćene kredite, podignute 1988. godine od strane interesantnih hotelski poduzeća koja su te kredite već otplatili, revalorizirale iste te kredite, izračunale visinu novih rata i visine neotplaćenih kredita. Ovakvim ponašanjem menadžmenta banaka, uz asistenciju vlasti i zaštitu pravosuđa, banke su postale vlasnici tih hotela. Čisti protupravni blud! To bi bilo isto kao da ja tvrdim, a institucije mi daju potvrdu, da sam ja biološki otac svome ocu! A rat još traje! Zakoni se donose kao na traci, pravosuđe ne štiti vlasnike, banke preuzimaju vlasništvo svojih vlasnika i tako menadžment i kreatori ovoga modela pljačke postaju vlasnici bankarskog sustava cjelokupne novčane aktive i na kraju Hrvatske.

Tko su vlasnici najvećih hrvatskih banaka, ZABE i PBZ-a?

Vlasnici ZABE i PBZ-a i dalje su osnivači tih banaka jer nitko ne može dokazati kojim su zakonom banke pretvorene i privatizirane. U jednom dokumentu iz 2005. to potvrđuje i guverner HNB-a Željko Rohatinski obraćajući se zastupnicima u Hrvatskom saboru, a na njihovo isto ovako postavljeno pitanje. Guverner Rohatinski tvrdi u tom dokumentu da banke nikada nisu pretvorene niti privatizirane, nego da su devedesetih godina preoblikovane. Otkad se i kojim zakonom vlasništvo u Hrvatskoj stječe preoblikovanjem? Takvog zakona nema, a vlasnici banaka, odnosno poduzeća opljačkana su. Sadašnji likovi koji figuriraju kao predstavnici vlasnika, koji tvrde da su banke prodane strancima i da su oni njihovi zaposlenici,Rohatinskikonkludentnim su činima pokazali da to nisu. Mislim na svojedobnu prijetnju Ive Sanadera, dok je obnašao mjesto predsjednika Vlade, koji je zaprijetio bankama da će, ako budu dizale kamatne stope, pokrenuti reviziju o tome kako su banke prodane, stečene i tko su vlasnici? Kamatna stopa nije se dizala i najavljeni stampedo kamata otpao je. Dakle niti Zakon o HNB-uBivši guverneri kao i sadašnji Rohatinski suodgovorni su za navedena dijela jer je položaj i djelokrug HNB-a određen Ustavom i Zakonom o HNB-u. Njih se ne može ekskulpiratije bila niti postoji ustavna ili zakonska mogućnost preoblikovanjem stjecanja vlasništva nad bankama. Postavlja se pitanje tko je taj tko bi mogao prodati banke. Banke su mogle prodati samo vlasnici, dakle poduzeća. Hipotetski, ako je netko prodao banke strancima, onda je ta družina ostvarila biće kaznenog dijela iz članka 137 KZ-a na štetu Hrvatske i dovela je hrvatsku državu u zavisan odnos prema pojedincima ili institucijama drugih država. Takvo je kazneno djelo iz poglavlja kaznenih djela protiv RH i uz kaznu od najmanje 3 godine do najviše 45 godina. Ovdje se, pak, prije radi o ratnom zločinu pljačke civilnog stanovništva kao što sam i naveo. Poništenje i preuzimanje cjelokupnog potencijala banaka od strane opljačkanih građana jedino je zakonito, a što je u skladu s Ustavom i Kaznenim zakonom o nezastarijevanju kaznenih dijela iz pretvorbe i privatizacije.

Rohatinski i HNB

Kako tumačite ulogu Hrvatske narodne banke i guvernera Rohatinskog?

Bivši guverneri kao i sadašnji Rohatinski suodgovorni su za navedena dijela jer je položaj i djelokrug HNB-a određen Ustavom i Zakonom o HNB-u. Njih se ne moženovacekskulpirati.

Na čelu skupština Zagrebačke banke bili su istaknuti ljudi kao, primjerice, odvjetnik Marijan Hanžeković, zatim akademik Jakša Barbić... Kakve to akademske građane odgaja hrvatska akademska zajednica?

Da, postoji dokument na kojemu se Marijan Hanžeković vodi kao predsjednik Nadzornog odbora. Čega, pitam se?! Takve funkcije banke nisu imale, a nisu bile niti su sada dionička društva de iure, a ni de facto! Jer postupak za takvo što ne postoji. Zanimljivo je da je akademik Barbić predsjednik skupštine nepostojeće pretvorene banke, nepostojećeg dioničarskog vlasništva. Zašto? Akademik Barbić autor je Zakona o trgovačkim društvima, kao i Zakona o pretvorbi i privatizaciji pa je morao znati da banke u pretvorbi nisu ušle u temeljni kapital pretvaranih poduzeća i da je to čista pljačka svih sudionika u pretvorbi i privatizaciji. Postoji 26 točaka koje potvrđuju moje stanovište, ali o tome drugom prilikom.

Zakon o reviziji i pretvorbi i privatizaciji ukinut je koncem 2006. godine uz obrazloženje da nije bilo zahtjeva za pretvorbu. Je li istina da ste vi ste više od 25 godina u državnoj upravi?

Ne, niti je točno niti odgovara činjenicama. Podneseni su zahtjevi, a Hrvatski je sabor 2003. i 2005. godine donio Zaključke u kojima je zatražio poništenja pretvorbe i privatizacije kao i način provođenja, ali je Vlada s institucijama odbila provođenje. Hrvatska je ratificirala Ugovor o sukcesiji sa svim aneksima, pa tako i za ANEX G koji je stupio n snagu 3.6. 2004. godine i koji poništava pretvorbu i privatizaciju te procese vraća na 31.12. 1990. godinu kao i institucije koje su dužne to provesti. Zaključak: tijela vlasti i korumpirani pljačkaši iz pretvorbe i privatizacije nastavili su štititi ratni zločin pljačke civila za vrijeme rata i nakon rata.

Udruga Kulin ban je, koliko je poznato, i sudu u Strasbourgu podnijela tužbu za ratni zločin prema civilnom stanovništvu. Na čemu temeljite svoju tužbu?

Udruga Kulin Ban za zaštitu ljudskihsudprava i nezakonito razvlaštenih dioničara podnijela je u ime svojih članova i članova 800 udruga malih dioničara zahtjev za poništenje pljačke TDR-a, TDZ-a, Name i Autobusnog kolodvora pojedinačne eleborirane zahtjeve kao i zahtjev za poništenje svih pretvorbi i privatizacija. Na kraju smo podnijeli i tužbu sudu u Strasbourgu znajući da moramo za svakoga pojedinačno dostaviti financijski elaborat. Nismo kao udruga imali novca za plaćanje elaborata pa smo odbijeni pred sudom jer nismo imali za sve opljačkane građane pojedinačne elaborate. Zahtjevi pred našim institucijama podneseni su 2006. godine za vrijeme važenja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. I dalje su procesno aktivni, ali nitko od institucija nije odgovorio niti da su zaprimili te zahtjeve te su oni još bez odgovora.

Hoće li takve tužbe imati reperkusije na poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna ljudska prava te Poglavlje 24 – Pravda, u Ugovoru o pristupanju RH u EU i kakve?

Upravo ova tema pod nadzorom je EU institucija koje su donijele Rezoluciju 1708, 28. siječnja 2010. godine, u kojoj nas upozoravaju za neprovođenje preuzetih obveza iz kopenhaških kriterija, aquis communautaire, za rješenje pitanja vlasništva pravnih i fizičkih osoba, to jest stečenih prava kao i uređenje tih instituta. Bez sređivanja katastra, gruntovnica koje su temelj pljačke i malverzacija, s pravosuđem koje štiti kriminal iz pretvorbe i privatizacije i bez poništenja pljačke banaka, nema ulaska u EU.

Tomislav Jelić
Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Pet, 18-10-2019, 12:19:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.