Hrvatski tjednik
 

Prije godinu dana, 15. travnja, jedan strani sud, zahvaljujući izdaji hrvatske politike, osudio bez dokaza generala Gotovinu na 24, a generala Markača na 18 godina zatvora

BPraktički godinu dana nakon prvostupanjske presude, Žalbeno vijeće Haaškoga suda sazvalo je usmenu raspravu u predmetu Gotovina – Markač za 14. svibnja, objavio je u prošloga tjedna Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). Prema rasporedu rada, na ročištu će u prijepodnevnom terminu žalbu obrazložitigotovina markacobrana generala Ante Gotovine, a u poslijepodnevnom dijelu ročišta obrana generala Mladena Markača. Obje će obrane imati po sat i pol za svoje izlaganje, a isto vrijeme dodijeljeno je i tužiteljima za odgovor na žalbe. Nakon tužitelja, obrane dvojice generala, ako žele, odgovorit će na izlaganje tužitelja, a svaka je dobila po pola sata. Žalbeno vijeće predvidjelo je i mogućnost da se generali Gotovina i Markač osobno obrate sucima na kraju ročišta i za to su odvojili po 10 minuta. Bivši zapovjednik Operativne zone Split general Gotovina i bivši zapovjednik specijalne policije general Markač 15. su travnja prošle godine osuđeni na 24 odnosno 18 godina zatvora zbog zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje nad srpskim civilima koji su živjeli na okupiranim područjima Hrvatske. Žalbeno vijeće još nije objavilo je li odlučilo o zahtjevu obrane generala Gotovine za uvođenjem novih dokaza u žalbenom dijelu postupka. Obrana generala Gotovine zatražila je 4. studenoga da se u žalbenom dijelu postupka uvede 25 novih dokaza, među kojima su i zapisnici sjednica Vrhovnog savjeta obrane koje su se održavale u Beogradu u vrijeme Oluje, američka diplomatska bilješka objavljena putem WikiLeaksa te ekspertna izvješća američkih časnika. Ti se dokazi tiču okolnosti odlaska srpskih civila prije Oluje, u tijeku nje i nakon nje, karaktera topničkih napada HV-a tijekom Oluje i Gotovininih ovlasti u vezi s javnim nastupima.

Čekajući najavljenu raspravu i drugostupanjsku odluku, generali Gotovina i Markač provode vrijeme u pritvoru Haaškoga kninsuda. Otkad je u pritvoru, od prosinca 2005., general Gotovina ni na trenutak nije izišao na slobodu. General Markač svojedobno je puštan na privremenu slobodu, no kako su ga novinari petokolonaši u Hrvatskoj vidjeli da je vrijeme provodio i u lovu dok je bio na privremenoj slobodi, te o tomu izvijestili javnost, brzo je povučen u pritvor i od tada niti su mu davali niti je tražio takvu pogodnost. Po našim izvorima, general Markač dobro se drži, ali je bolestan te ga uskoro očekuje možda i operacija u Haagu. General Gotovina na svoj način je osmislio vrijeme u pritvoru. Najviše se bavi čitanjem i slikanjem portreta. Trenutačno radi na portretu akademika i književnika Ivana Aralice. Fotografije Ivana Aralice poslane su mu prije nekoliko mjeseci te nema sumnje da će u haaškome pritvoru nepravedno zatvoreni hrvatski general napraviti još jedan portret i još jednom potvrditi svoj likovni dar o kojemu se nije ni znalo dok nije zatvoren. Gotovina je već portretirao generala Slobodana Praljka, zatim blaženog Ivana Mertza, Pabla Picassa, a ima još niz djela koja se danas nalaze na različitim adresama, kod njega, kod supruge mu, najbližih mu prijatelja, a Praljkov portret dao je samome generalu. Neki krugovi u Hrvatskoj već dulje se bave mišlju da sva Gotovinina djela skupe na jedno mjesto i da se organizira izložba. No sam general tome se zasad usprotivio.

Godina dana haaške presude koja je u stanje šoka bacila hrvatski narod, a usrećila jugonostalgičare, čelnike srpske zajednice, razne petokolonaše u medijima i druge protuhrvatske krugove u Hrvatskoj bit će obilježena prosvjednim mimohodom kroz središte Zagreba koji organizira Hrvatska čista stranka prava, u subotu 14. travnja od Trga kralja Tomislava do Trga bana J. Jelačića, u 11 sati. Može se reći da je to godina hrvatske tuge i opravdanog bijesa prema Haaškome sudu, godina nečuvene haaške sramote i nepravde te godina u kojoj je tom presudom postala svima jasna politička izdaja upravljačkih struktura u RH u posljednjih 12 godina.

Prije godinu dana ovi su uglednici govorili u Hrvatskome listu o ishodu haaškoga procesa protiv Gotovine i Markača. Što danas kažu?

Boris Ljubičić, umjetnik: Nije točno da povijest pišu pobjednici, najsvjetlije lice u Haagu je!

Hrvatska je i dalje u pasivnoj poziciji u kojoj je i stajala. Prepustila je to tzv. pravosuđu i bit će ono što to nekorektno pravosuđe odluči. Hrvatska se pokorila svome putu u Europsku Uniju i više ne misli na sebe. Radio sam naslovnicu knjige o generalu Gotovini koju je napisao Mladen Pavković, posebnost je da na koricama knjige nema ni jednoga slova i da ima dvije presvlake, jednu za južnu, a drugu za sjevernu varijantu Hrvatske. Tako na južnoj varijanti ima više sive, a na sjevernoj višebog i hrvatizelene boje, to se odnosi na maskirnu odjeću koju sam oformio iz ponavljanja oblika Hrvatske i u nju je ugrađen Gotovinin lik. Mislio sam da se naprave takvi plakati po Hrvatskoj, nitko ih nitko ne može zabraniti jer na njima ništa ne piše, a svi znamo tko je to i zašto je to. Ne smijemo zaboraviti da je pojam Bog i Hrvati doslovno postao Haag i Hrvati, to građani moraju shvatiti. Presuda će se možda u maloj mjeri promijeniti, ne vjerujem da bi sud to nešto drastično mijenjao. Naravno da priželjkujem nešto drugo, ali nisam dobar prognozer. Teza da povijest pišu pobjednici nije točna, povijest se već sada piše, a najsvjetlije lice nalazi se u Haagu. O tome se ovdje radi. Mi smo zbog te tobožnje povijesti pustili to lice, a nismo trebali. Kako ćemo sada nekoga proglasiti velikanom Domovinskoga rata ako njega optužimo?! To je apsurd.

Ksenija Prohaska, glumica: Stanje u društvu nije isprika da se zaboravi na naše generale

Na Uskrs sam razmišljala o našim generalima, pokušala sam preko prijatelja pronaći način da čestitam Uskrs generalu Gotovini, da zna da nije zaboravljen. Tužna sam jer se ništa ne pokreće, ne događa, kao da su generali zaboravljeni, a to me strašno ljuti. Ne znam radi li se uopće na tome da im se pomogne jer ova situacija nije normalna. Stanje u društvu je loše, u Prosvjed Haag 01usporedbi s drugima smo i solidni, recesija je u cijelom svijetu, ali ona, ni u kojem slučaju, ni na koji način, ne može biti isprika da se zaboravi na naše generale u Haagu. Neke se situacije ne smiju nikada zaboraviti, kao što se ne smije zaboraviti ni ono što su naši generali učinili za nas. Svi moramo dati nekakav doprinos za njih, ja, eto, čekam nekakav skup potpore da im još jednom pokažemo kako ima onih koji misle na njih i koji nikada ne će zaboraviti njihovu nesebičnu žrtvu.

Arsen Dedić, glazbenik: Žao mi je generala, želim da se vrate svojim kućama!

Antipolitičan sam, generalno me zanima samo sloboda. Uvijek kažem da tuđa sloboda seže do moje. Neka bude svatko što god hoće, ali neka ne ugrožava moju slobodu. Nisam homo politicus, ima ljudi koji švercaju politikom, domoljubljem, vlašću, erotikom,... među takve ne pripadam. Svoga se mišljenja ne odričem i ne mijenjam ga. Akademski sam težak, moji su bili težaci. Već mi je zlo od toga koliko se na televiziji govori da je obitelj prije svega. Pa naravno da jest. Imam svoju obitelj, moje hrvatskanajdraže unuke oko kojih mi se vrti cijeli svijet i to je sve što me zanima. Naravno tu su i prijatelji, među njima je i moj dugogodišnji veliki prijatelj general Slobodan Praljak, koji se odlično drži iako ga uskoro očekuje haaška presuda. To je veliki i hrabar čovjek koji nikome ništa nažao nije učinio. Kao što sam toliko puta kazao, vjerujem u njegovu nevinost. Žao mi je ostalih generala, nadam se da će se i njima ostvariti želja da se vrate svojim kućama.

Dragan Despot, glumac: Prešli smo preko toga, bojim se da smo pali na ispitu!

Hrvatska nije nimalo bolja od one kakva je bila prije godinu dana. Mi smo narod sklon amnezijama, tako da samo oni emotivno bliski ljudi osjećaju istim intenzitetom sve ono što se događa s generalima. Nisu svi zaboravili na generale, opća javnost jest, okrenula se nekoj borbi za bolje sutra, prešli smo preko toga i bojim se da smo tu pali na ispitu. Želim vjerovati da će se neke stvari promijeniti, ali na osnovi iskustva Haaškoga suda nisam optimističan jer sam shvatio kako to funkcionira. Argumenti i dokazi nisu presudni u toj političkoj činjenici. Zato se bojim što će uopće biti.

Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Sri, 30-09-2020, 07:51:24

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.