Na Saboru HDZ-a u svibnju dva bloka: sanaderovci protiv antisanaderovaca!

Kao što je do sredine prošloga tjedna odlučno zagovarala da se predsjednik HDZ-a bira po načelu „jedan član – jedan glas", aktualna predsjednica stranke Jadranka Kosor isto je tako odlučno odustala od vlastite zamisli shvativši da u Predsjedništvu stranke nema dovoljno istomišljenika. Da imalo razumije odnose u sadašnjem HDZ-u i opće raspoloženje koje joj nije sklono, znala bi da je njezina ideja, usred unutarstranačke kampanje, osuđena na propast pa s njome ne bi ni izašla u javnost. Spoznaja da ima sve manje pristaša, bila je za gospođu Kosor vjerojatno novi poraz u stranci, premda je na kraju sve ispalo tako da ne bude ni njezin ni bilo čiji poraz.

Ne će se mijenjati pravila, dakle predsjednika HDZ-a birat će oko 2.200 izaslanika na stranačkome saboru 20 svibnja, ali će se nakon toga promijeniti Statut stranke i uvesti pravilo da predsjednika biraju svi članovi. Koliko je uistinu članova, danas nitko pouzdano ne zna. Svi barataju podatkom od oko 220.000 HDZ-ovaca, ali zadnja revizija članstva rađena je prije desetak godina. U međuvremenu mnogi su otišli, napustili stranku, brojni stariji su vjerojatno preminuli, a članarinu plaća tek simboličan broj njih. Ista pravilaNe će se mijenjati pravila, dakle predsjednika HDZ-a birat će oko 2.200 izaslanika na stranačkome saboru 20 svibnja, ali će se nakon toga promijeniti Statut stranke i uvesti pravilo da predsjednika biraju svi članoviZa sređivanje stanja u tom smislu potrebno je mnogo više od dva mjeseca koliko je planirala predsjednica Kosor predlažući da predsjednika biraju svi članovi u roku od dva mjeseca nakon Sabora HDZ-a u svibnju.

Šest kandidata

Kao što je poznato, šest je kandidata za predsjednika stranke. Kandidature službeno moraju predati do 5. svibnja, odnosno petnaest dana prije samoga stranačkog skupa, pri čemu nije isključeno da se pojavi još neko ime u utrci za predsjednika, ali i da netko od postojećih odustane od kandidature. Zanimljivost trenutačnog stanja kampanje sadržana je u činjenici da mediji, članstvo ili politički krugovi niti jednoga od njih šestero ne predstavljaju sa sigurnošću kao sigurnog pobjednika.

Jedino lijevo orijentirani mediji nastoje pod svaku cijenu eliminirati šanse trojici kandidata – dr. Milanu Kujundžiću, dr. Dragi Prgometu i Tomislavu Karamarku, ali ne na temelju nekakvih istraživanja, nego ih kao nepodobne procjenjuju na temelju isključivo vlastite ljevičarske političke platforme ili pak, što je vjerojatnije, iz spoznaje da upravo njih trojicu članstvo najviše prihvaća pa im u startu žele manipulacijom i utjecajem na javno mnijenje oduzeti šanse. Bivši predsjednik Stjepan Mesić u intervjuu slovenskim medijima izrazio je uvjerenje da će pobijediti Jadranka Kosor, no to je njegova želja zasnovana na višegodišnjoj bliskosti s aktualnom predsjednicom stranke. Jadranka Kosor i Stjepan Mesić usko su surađivali posljednjih godina, do te mjere da je premijerka Kosor konzultirala Mesića pri imenovanju novih ministara.

Nekoliko struja

U vrhu sadašnjeg HDZ-a nekoliko je struja, odnosno frakcija. Postoje tzv. Sanaderovi ljudi, prije svih Jerko Rošin i Luka Bebić te još neki. Oni vjeruju da će se bivši predsjednik dr. Ivo Sanader izvući neokrznut iz sadašnjih sudskih procesa i da će se trijumfalno vratiti i ponovno preuzeti HDZ. Žestoko su protiv Jadranke Kosor u aktualnom unutarstranačkom nadmetanju i čini se da se priklanjaju dr. Darku Milinoviću. Dr. Milinović oko sebe također okuplja bivše Sanaderove ljude koji su se iz lukrativnih pobuda odrekli dr. Ive Sanadera, ali bi mu se sutra i vratili ako bi se stvorile takve okolnosti, uključujući možda i samoga Milinovića. No kako je to malo izgledno, Milinović provodi vrlo ambicioznu kampanju za samoga sebe primjenjujući tipični Sanaderov stil.

Treća struja u vrhu HDZ-a ona je koju okuplja aktualna predsjednica Jadranka Kosor, a podupiru je prije svih Vladimir Šeks, Branko Bačić, Josip Đakić i još neki. Kosorica se u svojoj kampanji po stilu komunikacije i odnosu prema protukandidatima ne razlikuje bitno od Ive Sanadera pa se može prilično pouzdano ustvrditi da je tzv. sanaderizam u srži političke pojave spomenutih triju frakcija, dakle i Sanaderovih pristaša i pristaša Darka Milinovića i Jadranke Kosor. To je, svjetonazorski i ideološki gledano, politika bliska bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću, čiju potporu ima Jadranka Kosor, i dr. Ivi Josipoviću, čiju potporu traži i ima dr. Darko Milinović. Premda posljednjih dana frcaju iskre između Jadranke Kosor i dr. Darka Milinovića, one su sasvim pragmatične naravi, između njih dvoja veća je sličnost nego što na prvi pogled izgleda. Stoga neki analitičari i dobri poznavatelji unutarstranačkih odnosa u HDZ-u ne isključuju mogućnost da dođe čak i do ujedinjenja Kosoričinih i Milinovićevih pristaša pred sami Sabora HDZ-a kako bi isticanjem jednog kandidata onemogućili nekome od preostale Dva blokaS obzirom na takve odnose u stranci, vjerojatno smo pred razdobljem u kojemu će se male skupine oblikovati u dvije velike, u dva bloka, jedan sa sanaderovcima i jedan s antisanaderovcimačetvorice da postane predsjednik stranke.

U drugoj skupini kandidata, svjetonazorski znatno bližoj članstvu HDZ-a i uopće izvornom identitetu HDZ-a, su Karamarko, Kujundžić i Prgomet, dok kandidat Ivan Domagoj Milošević ne pripada ni jednoj od tih skupina, on je „negdje između njih dviju". Oni iza sebe nemaju teret pripadanja komunističkoj prošlosti i zloglasnoj komunističkoj partiji, a jedan od njih, Tomislav Karamarko jedini je i prvi, kao ministar unutarnjih poslova, otvorio pitanje nekažnjenih komunističkih masovnih zločina nad Hrvatima. Time je Karamarko stekao veći broj pristaša unutar konzervativne hrvatske većine.

Dva bloka

Na razrješavanju tog bolnog pitanja Karamarko i dalje, premda nije ministar, inzistira pa je u jednom od svojih rijetkih nastupa u zadnje vrijeme komentirao najave da bi Hrvatski sabor mogao prestati s pokroviteljstvom bleiburške komemoracije riječima da „drugovi mogu činiti što hoće neko vrijeme, ali zacijelo ne sve vrijeme i da će hrvatski narod uvijek komemorirati bleiburšku tragediju". U očima mnogih HDZ-ovaca, Karamarko ima teret svojedobne suradnje sa Stjepanom Mesićem. Međutim, osjeća se da bi mu to članstvo oprostilo kada bi javno priznao da je Mesić bio njegova zabluda. Uostalom, i prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman imao je zablude u pogledu Mesića koji je danas, u očima spomenute konzervativne hrvatske većine, simbol izdaje i prijevare. Budući da provodi intenzivnu kampanju već mjesecima, dr. Milan Kujundžić zacijelo je stekao prilično veliku potporu među HDZ-ovcima na terenu, a određenu vjerojatno i dr. Drago Prgomet.

S obzirom na takve odnose u stranci, vjerojatno smo pred razdobljem u kojemu će se male skupine oblikovati u dvije velike, u dva bloka, jedan sa sanaderovcima i jedan s antisanaderovcima. Pristaše Ive Sanadera, Jadranke Kosor i Darka Milinovića protiv pristaša dr. Milana Kujundžića, Tomislava Karamarka i Drage Prgometa. Na plan ovih prvih, druga će trojica vjerojatno odgovoriti svojim planom, dakle da se neposredno prije Sabora dogovore međusobno i da jedan od njih trojice bude kandidat za predsjednika, a ostala dvojica za potpredsjednike stranke. Ono što je posve izvjesno jest činjenica da prava uzbuđenja u HDZ-u tek slijede.

Ivica Marijačić
Hrvatski list