Hrvatski tjednik
 

Plan je da i s oko 20 posto glasova Jadranka Kosor ostane predsjednica stranke

Unutarstranačka borba za HDZ nastavlja se svom žestinom, a nagli nagovještaj aktualne predsjednice stranke Jadranke Kosor da se novi predsjednik bira po načelu 'jedan član, jedan glas' dodatno je raspirio strasti i tu bitku podigao na višu razinu. U načelu, to je najdemokratičnija metoda biranja predsjednika protiv koje nitko ne bi trebao imati bilo što, međutim budući da ona dolazi usred kampanje i znači promjenu pravila igre, takav KosorKosoričin plan nije se očito dogodio zbog demokratskog senzibiliteta predlagateljice, nego zbog njezine makijavelističke pobude da pošto- poto bude izabrana za predsjednicu stranke, odnosno da sačuva sadašnju predsjedničku poziciju u HDZ-u.

Vjeruje se da je to izvorno ideja njezina najbliskijeg suradnika Vladimira Šeksa, bez obzira što je Jadranka Kosor u svojim izjavama to zanijekala. No teško da će aktualna predsjednica Jadranka Kosor za 'novi plan' dobiti potporu Nacionalnoga vijeća stranke, u kojemu se čini da uopće nema većinu pristaša, tijela koje je već odlučilo da predsjednika stranke i ostale visoke dužnosti bira oko Šeksova idejaVjeruje se da je to izvorno ideja njezina najbliskijeg suradnika Vladimira Šeksa, bez obzira što je Jadranka Kosor u svojim izjavama to zanijekala2.200 izaslanika na stranačkom saboru 20. svibnja. U skladu s tom odlukom, u tijeku je održavanje unutarstranačkih izbora na nižim razinama, na razinama gradskih, općinskih i županijskih organizacija na kojima se biraju izaslanici Sabora HDZ-a.

Spas u drobljenju glasova

Shvativši da na ovaj način ne će osigurati pobjedu na saboru stranke, Jadranka Kosor, odnosno Vladimir Šeks, odlučili su se za ovu promjenu pravila. Predlažu da se 20. svibnja na saboru HDZ-a izaberu potpredsjednici HDZ-a, a sam predsjednik da se izabere naknadno, do 1. srpnja, po načelu 'jedan član, jedan glas'. To znači da bi nakon Sabora u sjedištima gradskih ili županijskih organizacija HDZ-a bili održani izbori, članovi HDZ-a bi na listiću zaokružili svoga favorita, jednog od šest Šekskandidata za predsjednika HDZ-a, a onda bi se na razini cijele Hrvatske zbrojili glasovi i objavili rezultati. Logika Jadranke Kosor je sljedeća: ja bih mogla dobiti oko 20 i nešto posto glasova, a ostala petorica po 10 ili 15 posto, svi manje od mene, prema tome ja bih postala predsjednica stranke.

Svjesna, dakle, da je potonula među članstvom, gospođa Kosor još se jedino uzda u razjedinjenost članstva u potpori postojećim kandidatima. U pozadini ovog Kosoričina obrata je, dakle, pokušaj manipulacije, na što su silovito reagirali ostali protukandidati. Za dr. Darka Milinovića to je potez očajnice i gubitnice, za Tomislava Karamarka to je isto kao kad gubitnik u tijeku utakmice pokušava promijeniti pravila igre. Dr. Milivoj Kujundžić poručio je kako je očito da Jadranka Kosor shvaća i državu i stranku kao igračku te ju je pozvao da istoga dana podnese ostavku, što je ona naravno odbila. Slično su reagirali i drugi protukandidati, Ivan Domagoj Milošević i dr. Drago Prgomet. No svi su oni uvjereni da njezin prijedlog ne će uopće proći, a čak i da prođe, ona jednostavno nema šanse na izborima. Može se čak dogoditi da doživi i veći poraz, smatraju, računajući da je članstvo stranke, osim ovisnih pojedinaca, mahom protiv gospođe Kosor.

Da je aktualnoj predsjednici uistinu do demokracije u HDZ-u, ona je s tim prijedlogom mogla nastupiti dosad bezbroj puta otkad je na čelu HDZ-a. Prva prigoda joj je bila 2009. kada ju je Ivo Sanader, odlazeći neobjašnjivo iz Vlade i s dužnosti predsjednika HDZ-a, imenovao svojom nasljednicom. No Jadranki Kosor nije padalo napamet takvo što nego je na Saboru HDZ-a izabrana aklamacijom kao jedina kandidatkinja, u stilu sjevernokorejske politike što je kasnije postalo predmetom sprdnje i izrugivanja svih političkih krugova i medija u Hrvatskoj. Dakle čak ni izaslanici na tom Saboru nisu birali osrednjom demokratskom procedurom Jadranku Kosor, a kamoli da se prišlo načelu 'jedan član, jedan glas'. No ako je već tada pristala na taj operetni politički model, mogla je demokratizaciju stranke predložiti na stranačkom saboru održanom prije nedavnih parlamentarnih izbora, a nakon debakla na tim izborima mogla je nastupiti s tim prijedlogom u provedbi unutarstranačkih izbora, dakle na samom početku. No tada se toga nije sjetila, Sanadernego sada u polovici kampanje. U tom smislu, riječ je o najnovijoj podvali dvojca Šeks-Kosor s ciljem da se onemogući drugima kandidatima preuzimanje stranke.

U pitanju je ipak nešto daleko važnije. Riječ je, zapravo, o pokušaju da se spriječi preporod stranke koja je svih ovih dvadeset i nešto godina bila najvažnija politička stranka u Hrvata, stranka koja je dovela do samostalne hrvatske države, ali i stranka koju je njezin bivši predsjednik Ivo Sanader praktički uništio promijenivši joj temeljito svjetonazorski, ideološki i programski identitet, svevši je na blijedu kopiju SDP-a i HNS-a, i takvu ju ostavio svojoj nasljednici Jadranki Kosor, a ona je nakon njega samo nastavila taj proces detuđmanizacije i dekroatizacije HDZ-a. Kao i Sanaderu, i njoj je namijenjena ta uloga i to mnogi članovi HDZ-a iz oportunističkih ili pragmatičnih razloga dugo nisu bili spremni priznati, a mnogi nisu još ni danas.

Uništenje HDZ-a zakulisni je projekt koji se događa već 12 godina jer je kao pokret i stranka bio prejak i preduboko ukorijenjen u hrvatskom narodu i kao takav prijetnja lijevim političkim strankama i političkim krugovima koji su od Hrvatske pošto-poto htjeli napraviti u političkom i gospodarskom smislu koloniju, u čemu su na žalost velikim dijelom do danas i uspjeli upravo destrukcijom HDZ-a. Uostalom, takav plan nisu ni skrivali Ivica Račan, Stjepan Mesić i drugi, samo što su neko vrijeme početkom 2000. vjerovali da se to može učiniti odlukom, potezom pera ili dekretom, ali kad su shvatili da se ne 'pušta lako ono što se krvlju stvara', pristali su na dugoročni proces poništavanja unutarnjom destabilizacijom.

Tragične posljedice Sanaderove i Kosoričine vladavine

Zato je, uostalom, na kriminalan način na čelo stranke doveden Ivo Sanader, lažni katolik i lažni HDZ-ovac, koji je po zapovijedi stranih krugova, očito ucijenjen, morao otići i koji je morao imenovati svoju nasljednicu Jadranku Kosor. Sukob koji se kasnije dogodio na relaciji Ivo Sanader – Jadranka Kosor samo je sukob taština, ne i politički ili ideološki sukob. Sanader je odradio svoju dionicu, tj. izručio hrvatske generale stranome sudu i najurio ostatke tuđmanizma iz stranke, a Jadranka Kosor nastavila je progoniti hrvatske branitelje po domaćim sudovima i boriti se protiv kriminala i korupcije, ali samo unutar HDZ-a kao stranke ili sustava izvršne vlasti kojim je vladala ta stranka. Bila bi to čudovišna i mazohistička autodestrukcija kada ne bismo imali na umu da to i jest zapravo bio cilj. Konačni rezultat njihove izborivladavine u tezi je kako je Hrvatska nastala na ratnom zločinu i kriminalu, a nije isključeno da će u perspektivi teza doživjeti preobražaj i prerasti u pitanje ima li država koja je nastala na ratnom zločinu i kriminalu pravo na postojanje. U provedbi svojih dionica i Sanader i Kosor uspješno su se služili lažnim paravanima domoljublja, vjere i tobožnje skrbi za branitelje i Domovinski rat.

Naravno, dobivali su puni pljesak međunarodne zajednice i ljevičarskih medija i političkih krugova čiju su politiku jedino i provodili. To što je u njihovo doba na tisuće branitelja počinilo samoubojstva, to što su notorni agresori instalirani u institucije vlasti, to što se preokrenula povijest te je laž postala istinom i obratno, to što su rehabilitirani ne samo komunizam, nego i četništvo, to što se raspadalo i rasprodavano nacionalno blago stranim moćnicima – to su bile krvave i tragične posljedice njihove vladavine s Politička prošlostJadranka Kosor, u djetinjstvu prezimena Vlaisavljević, posljednja je polaznica kumrovečke partijske škole Josipa Broza Tita, fanatična komunistkinja koja je cijeli život odgajana i živjela s tim uvjerenjima. Početkom 90-ih nakratko je navodno pristupila UJDI-ju (Ujedinjenoj jugoslavenskoj demokratskoj inicijativi)kojima se suočavao puk, a ne otuđena i odnarođena tzv. elita. Ostanak Jadranke Kosor na čelu stranke značio bi nastavak takve politike. HDZ doduše nije više stranka na vlasti, ali posljednjih 12 godina, od kojih je osam bio, kao da, zapravo, i nije bio. Kao da ljevičarske stranke nisu ni bile oporbene jer su upravo Sanader i Jadranka Kosor provodili njihovu politiku. U tome je istinska tragedija i HDZ-a i Hrvatske. Velik je interes tih krugova izvan HDZ-a, u zemlji i inozemstvu, da Jadranka Kosor i dalje ostane na čelu HDZ-a, da ga ostavi ovakvim kakav jest, dakle umrtvljena stranka koja samo fingira zaštitu nacionalnih interesa, a po mogućnosti da ga do kraja dokrajči na način da ga do te mjere destruira i namijeni mu sudbinu pravaškog drobljenja, što će se, nema sumnje, dogoditi pobijedi li Jadranka Kosor na unutarstranačkim izborima. Jadranka Kosor očito je pomno odabrana da obavi i tu dionicu. Ljevica može mirno spavati.

Frustrirajuće djetinjstvo

Jadranka Kosor, u djetinjstvu prezimena Vlaisavljević, posljednja je polaznica kumrovečke partijske škole Josipa Broza Tita, fanatična komunistkinja koja je cijeli život odgajana i živjela s tim uvjerenjima. Početkom 90-ih nakratko je navodno pristupila UJDI-ju (Ujedinjenoj jugoslavenskoj demokratskoj inicijativi), zatim je vodila na Hrvatskom radiju emisiju o prognanicima s kojom je postala poznata u javnosti, a prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman pozvao ju je u HDZ, kažu samo zato da ne bi djelovala protiv njega i HDZ-a. Ona, jedva skrivene velike ambicioznosti, prihvatila je tu ponudu i od tada počinje njezina politička karijera. Iza sebe nema posebnih afera. Mediji su posljednjih godina napravili slučaj oko njezina dobivanja stana zato što su u tom stanu prije živjela braća Drobac, koristeći se tim slučajem kao potkrjepom svojim omiljenim tezama o progonu Srba. No braća Drobac dobila su drugi stan koji im po kvadraturi pripada, a osim toga, nije Kosor uselila nakon njih u stan, nego joj je tek kasnije dodijeljen te se uselila nakon stanovanja jednog invalida DR-a.

Nije, dakle, skandal u onomu što su mediji pokušali napraviti, nego je skandal u činjenici da je gospođi Kosor dodijeljen MORH-ov stan iako ona nije bila djelatnica MORH-a, a uz to znatno je veće kvadrature, no što joj pripada s obzirom na broj članova obitelji. U biografiji Jadranke Kosor mnogo je tzv. rupa, odnosno nepoznatih ili skrivanih pojedinosti. Ona je dijete Mirka Kosora, rodom iz okolice Oklaja kod Drniša, i Zore Vlaisavljević. Otac se rastavio od hdzmajke. Navodno je bio u rodnom kraju kada je stigao brzojav njegove žene u kojemu je pisalo: 'Nemoj se vraćati, našla sam drugoga!' Neki su desni krugovi prošlih godina tvrdili da Jadranka Kosor uopće nije hrvatske nacionalnosti, no oni koji su pokušali istraživati taj dio života, drže da ona jest Hrvatica i da joj je otac uistinu Mirko Kosor, što se vidi i po vanjskim tjelesnim obilježjima nje i ostalih članova obitelji. Ono što je čudno u cijeloj njezinoj obiteljskoj priči jest činjenica da za Jadranku Kosor ne žele čuti ni njezin otac, ni njezin polubrat, ni njezina polusestra. Otac je, naime, u braku s novom ženom dobio sina i kćer.

Nisu se vidjeli tridesetak godina, niti danas žele ili imaju bilo kakav kontakt s njom. Upitana o tomu, u jednom nastupu na HTV-u nije željela ništa reći, tek je pustila suzu. Za tvrdnju desnih krugova da je otac Mirko Kosor shvatio kako Jadranka Kosor nije njegovo dijete, odnosno da je začeto u ljubavnoj vezi njegove žene i njezina ljubavnika, pa ih je obje potjerao, nema dokaza. Frustrirajuća biografija iz djetinjstva nije, naravno, nešto što bi bio grijeh Jadranke Kosor. Ona se kasnije probijala kroz život, mijenjala je muževe, a iz braka s jednim od njih ima sina. Kao što ni članovi njezine šire obitelji ne žele čuti za nju, danas to ne žele ni njezini bivši muževi. Ostaje tajna u čemu i kod koga je problem - u svima njima ili u Jadranki Kosor. Ivica Radoš, danas slobodni novinar, koji je u Večernjem listu objavio feljton o Jadranki Kosor, i uzaludno pokušao razgovarati s članovima njezine obitelji jer su mu praktički zalupili vratima, ističe svoj dojam da je ona iznimno ambiciozna osoba, ali u biti apolitična. Drugim riječima, ima snažnu volju za moć, ali bez ideologije nakon što je odbacila komunizam njegovom propašću 90-ih.

To možda objašnjava i činjenicu da ona danas želi strastveno ostati na čelu HDZ-a. Njezina ambicija je, dakako, posve legitimna, no ovdje je riječ o sudbini HDZ-a, a posredno ili neposredno o sudbini hrvatske države, s obzirom na brojčanu snagu HDZ-a. Može li, naime, bivša komunistkinja, UJDI-jevka i višestruka brakolomka, po svemu neuspješna političarka, biti na čelu jedne stranke koja želi biti dominantna i demokršćanska politička snaga u Hrvata? O tomu će, u svakom slučaju, odlučiti članovi stranke ili izaslanici na saboru HDZ-a.

Ivica Marijačić
Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Čet, 26-11-2020, 21:41:31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.