Hrvatski tjednik
 

I ono malo pravne države bačeno u vjetar

Nakon stečaja tekstilnog poduzeća «Kamensko» i podnesene kaznene prijave protiv Antuna Crljenjaka, direktora te velike i poznate hrvatske tvornice, ali i ostalih u predmetu Kamensko, policija i Državno odvjetništvo po službenoj su dužnosti već morali pokrenuti istragu. No do danas još uvijek ništa. Nakon obilnog Kamenskomedijskog praćenja štrajka radnica te tvornice koje nisu mjesecima primale plaću, a niti su im uplaćivani doprinosi, došlo se do izuzetno zanimljivih spoznaja, ali i do vrućeg kestena koji, čini se, Mladen Bajić izbjegava primiti u ruke.

Recept za pretvaranje tisuću kuna u milijun kuna

Čim je nakon štrajka pokrenuta istraga pojavila su se imena poznata i iz dosadašnjih afera, medijskog magnata Ninoslava Pavića i kontroverznog poduzetnika Miroslava Kutle, poslovnih partnera iz početka 90-ih. Poznato je od tada da je u pretvorbi i privatizaciji u Hrvatskoj Ninoslav Pavić sudjelovao uglavnom s kapitalom Miroslava Kutle, ali i da između njih dvojice postoje sporovi u pogledu povrata duga. Zna se i to da Miroslav Kutle od Ninoslava Pavića nije želio udjele u trgovačkim društvima do kojih je Pavić došao na sumnjiv način, nego tražio samo čisti novac ili čiste nekretnine.

U sklopu njihovih međusobnih Poznata imenaČim je nakon štrajka pokrenuta istraga pojavila su se imena poznata i iz dosadašnjih afera, medijskog magnata Ninoslava Pavića i kontroverznog poduzetnika Miroslava Kutle, poslovnih partnera iz početka 90-ihpotraživanja i razmirica skovan je paklenski plan kako bi se došlo do vrijednih nekretnina u zagrebačkoj Reljkovićevoj 8 gdje se nalaze pogoni i nekretnine poduzeća «Kamensko».

Kada je Antun Crljenjak postao direktor «Kamenskog», mediji su ga predstavili kao jednog od glavnih Kutlinih operativaca. Dotad je Crljenjak bio vlasnik poduzeća «Dalta d.d.». Prema rezultatima policijske istrage, čije dokumente posjeduje Hrvatski list, već u osnivanju tog dioničkog društva pojavile su se devijacije. Naime, policija je osnivačice poduzeća Jadranku Jakšić, Ivanku Luketić i Višnju Misiraču pozvala na obavijesni razgovor, a one su u iskazu rekle da u temeljni kapital poduzeća nisu uložili vlastiti novac niti da su sudjelovali u osnivanju poduzeća, već da su sve radile na zahtjev Zlatka i Hrvoja Gašparinca, a uz pravnu pomoć poznatog odvjetnika Marijana Hanžekovića.

Milijunska povećanja bezvrijednog poduzeća

Vrlo brzo po osnivanju dioničkog društva «Dalta d.d.», Antun Crljenjak postao je vlasnik svih 120 dionica nominalne vrijednosti tisuću kuna, prema kojima je vrijednost poduzeća bilo 120 tisuća kuna. Nakon toga angažiran je poznati Ninoslav Pavićhrvatski voćar i popularni voditelj na radio «Sljemenu» prof. Ivo Krpina sa zadaćom da napravi jedan elaborat dugotrajnih nasada jabuka. Na temelju tog elaborata vrijednost dioničkog društva «Dalta» narasla je na astronomskih 24,1 milijun kuna, naravno, ali i dalje bez nasada i jabuka, već samo s bezvrijedne tri stranice elaborata, kako je to poslije policiji izjavio i sam prof. Krpina. Kada su te smicalice formalno odrađene, dionice «Dalte» prodane su vlasnicima trinaest poduzeća.

Kako bi se tragovi konačnih namjera prikrili, dionice je trebalo prodati dalje. Kupilo ih je poduzeće „Vilinske poljane" u vlasništvu Davora Vlajčevića, po procjeni policije, također Kutlina poslovnog partnera. Prilikom te kupovine vrijednost «Dalte» je sa 24,1 milijun kuna uvećana na 29,7 milijuna kuna. Potom slijedi daljnja prodaja «Daltinih» dionica poduzeću «COM-COM d.o.o.», koje je u vlasništvu Ninoslava Pavića i to za uvećanu cijenu za nezamislivih 33,6 milijuna kuna.

Prije toga Pavićevo je poduzeće «COM-COM CREATIV d.o.o.» sa svoga računa na račun poduzeća «COM-COM d.o.o.» prebacilo iznos od 26,5 milijuna kuna. Policija je zbog toga istraživala pravnu osnovu te transakcije u suradnji s poreznom upravom. Kada je poduzeće «Vilinske poljane» dobilo novac od Pavićeva poduzeća «COM-COM d.o.o.», Davor Vlajčević transferirao ga je Antunu Crljenjaku i onim vlasnicima 13 poduzeća koji su prije «Vilinskih poljana» bili vlasnici dionica poduzeća «Dalta». Veliki je dio tog novca u obliku zadužbine predan poduzeću «Kamensko» tako da se u slučaju nemogućnosti povrata zajmodavcu omogućuje zabilježba u zemljišnim knjigama.

Ninoslav Pavić postao je, prema dostupnim službenim istražnim zapisima i zemljišnim knjigama, 50-postotni suvlasnik «Vilinskih poljana» u vrijednosti preko 7 milijuna kuna.

Misteriozni partneri povećavaju vrijednost

Nakon što je poduzeće «Kamensko» otišlo u stečaj, tada se pojavljuju još dva misteriozna partnera, poduzeća «Lokacija d.o.o.» i «Gallina upravljanje d.o.o», te zajedno s „Vilinskim poljanama d.o.o.» podnose prijavu da im se prizna izlučno pravo na vrijedne nekretnine «Kamenskog». Vrijednost tih nekretnina u Reljkovićevoj ulici prema skromnoj procjeni stručnjaka iznosi oko 120 milijuna kuna. Riječ je bloku između dviju ulica, zapravo o građevinskom zemljištu u samom središtu Zagreba.

Do ovih i drugih zastrašujućih saznanja o kriminalnoj pretvorbi i pljački došla je policija tijekom istrage slučaja «Kamensko», pokrenutoj nakon što su hrabre radnice krenule u dugi štrajk. Predmet je policija zatim proslijedila glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Tada je Ninoslav Pavić završio na navodnom liječenju u bolnici Rebro.

Policija, hrvatska javnost, a posebno radnice «Kamenskog» koje su ostale bez posla i naknada, očekuju da se protiv Oliver Grbićsvih vinovnika ovih malverzacija otvore istrage, da ih se kao i ostale osumnjičenike, poput Crljenjaka i Vlajčevića, uhiti i privede u Remetinec. Baveći se mogućim razlozima zašto se to ne čini i zašto kod državnog odvjetnika Mladena Bajića svi hrvatski građani nemaju isti status, došlo se do mogućeg odgovora. Policijski istražitelji, prateći trag novca, naišli su na činjenice da je iste godine kada je Ninoslav Pavić kupovao dionice «Dalte» prije toga još jednom hrvatskom magnatu Ivici Todoriću prodao udjele u poduzeću «mStart telekomunikacije» za 43,65 milijuna kuna. Formalno objašnjenje za tu prodaju, rečeno je tijekom istrage policiji, odnosno za te transakcije je da toliko vrijede ideje jer su toliko vrijedni projekti tog poduzeća, koje bi se tek trebalo baviti telekomunikacijama. Da bi se slučaj «Kamensko» nastavio i do kraja istražio, valjalo bi pokucati i na vrata Kulmerovih dvora u Zagrebu gdje živi vlasnik «Konzuma» i «Agrokora» Ivica Todorić.

DORH Mladena Bajića uvodi dvostruke kriterije

Zanimljivo je da je 23. studenoga 2011., na dan kada suZlobna namjeraUzme li se u obzir da je cijela ova zlobna namjera osmišljena samo s jednim ciljem kako bi Ninoslav Pavić svojem kompanjonu Miroslavu Kutli vratio stare dugove i da su ovoj namjeri podjednako sudjelovali Pavićevi i Kutlini ljudi, ne treba ići dalje nego konstatirati da će Ranko Ostojić vrlo vjerojatno u ovom slučaju zajedno s Mladenom Bajićem odugovlačiti i opstruirati ovaj predmet nakon kratkotrajnog privođenja na slobodu pušteni direktori Antun Crljenjak i Davor Vlajčević, Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv obojice podnio kaznenu prijavu i na taj način prstom praktički upro na DORH, odnosno Mladena Bajića, zbog kojih u ovom slučaju za sada pravna država trpi i čime, čini se, DORH uvodi dvostruke kriterije za hrvatske građane.

Kada je, naime, policijski vrh od DORH-a zatražio otvaranje službene istrage i mjeru pritvora za Crljenjaka i Vlajčevića, DORH je to odbio jer bi se tada očito moralo isto napraviti i s Ninoslavom Pavićem. Tada je došlo do kompromisnog rješenja da ravnatelj policije i županijska državna odvjetnica odrede članove za zajednički tim za obradu u ovom predmetu. Također je zaključeno da je nužno u taj tim uključiti i djelatnike Ministarstva financija i drugih državnih tijela koji nadziru financijske transakcije.

Temeljni postulat pravne države glasi da svi građani pred zakonom moraju biti jednaki. Vodeći se tim postulatom, dojučerašnja saborska većina (HDZ, HSS, SDSS) imala je valjan razlog za razrješenje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, no prvaci te saborske većine uglavnom su bili ucjenjivi od glavnog državnog odvjetnika i nisu tako postupili. Tadašnja saborska manjina, a sadašnja većina (SDP, HNS, IDS i HSU) nije glasovala za treći mandat glavnom državnom odvjetniku. Slijedom toga očekivati je da će glavni državni odvjetnik tijekom 2012. biti razriješen svoje dužnosti. U raspravi o njegovu razrješenju nedvojbeno „slučaj Kamensko" mora biti najzanimljiviji.

Smjena ravnatelja policije Grbića, putokaz za dogovor s Pavićem

Jedno je u ovoj skandaloznoj smicalici važno istaknuti, a to je da je policija u ovom slučaju savjesno i odgovorno obavila svoj posao, kao što je i evidentno da DORH ne prihvaćajući otvaranje istrage i mjere pritvora za navedenu osumnjičenu gospodu odugovlači i bježi od ovog predmeta. O kakvim se ucjenama, nagodbama i prolongiranjima radi, DORHteško je odgonetnuti. Činjenica da je novi ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić odmah nakon prisege u Saboru smijenio glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, a to je temelj za više nego visok stupanj sumnje da je to odradio u dogovoru sa Ninoslavom Pavićem kako bi slučaj «Kamensko» otišao u zaborav i postao nikada dovršeni spis za njihova mandata. Podsjetimo, Ranko Ostojić godinama je bio direktor «Slobodne Dalmacije» koju je Ninoslav Pavić kupio u vrijeme najveće moći Ive Sanadera.

Obveze iz tog kupoprodajnog ugovora i danas su predmet istrage policijskih i pravosudnih tijela. Uzme li se u obzir da je cijela ova zlobna namjera osmišljena samo s jednim ciljem kako bi Ninoslav Pavić svojem kompanjonu Miroslavu Kutli vratio stare dugove i da su ovoj namjeri podjednako sudjelovali Pavićevi i Kutlini ljudi, ne treba ići dalje nego konstatirati da će Ranko Ostojić vrlo vjerojatno u ovom slučaju zajedno s Mladenom Bajićem odugovlačiti i opstruirati ovaj predmet.

Izdavač Ninoslav Pavić može im zahvaliti tako što će u svojim izdanjima hvaliti njihovu politiku. S tim u svezi, sve je prije nego slučajno što tajni rezultati DORH-ovih istraga najprije završavaju u rukama EPH-ovih novinara i na stranicama njihovih izdanja.

Sadašnja garnitura HDZ-ovih zastupnika u Saboru o vitalnim političkim pitanjima moći će još manje slobodno raspravljati jer je najveći dio njih ucjenjiv, a plodovi njihova rada i nerada dostupni su novim ministrima. Uslijedit će novi truli kompromis po uvriježenom načelu: „Nemojte vi nas, ne ćemo mi vas!" Plod takvog truloga kompromisa odumiranje je i ono malo pravne države u koju smo vjerovali i kojoj smo se nadali.

Tomislav Jelić
Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Ned, 25-10-2020, 06:23:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.