Hrvatski tjednik
 

Splitska nadzemna i podzemna vlast: je li samo 'politički nekorektni' Željko Kerum kriv za jedan 'bolan oproštaj'?

Ostavka donedavnog saborskog zastupnika Jerka Rošina i na mjesto dopredsjednika splitskog HDZ-a, objavljena u Slobodnoj Dalmaciji od 13. prosinca, veći dio hrvatske javnosti ostavila je ravnodušnom. Odluka pak županijskog odbora HDZ-a od 28. prosinca da ga se i isključi iz stranke, izazvala je tek nešto više pozornosti.

Na prvi pogled, s razlogom: bio je politički bezbojna osoba, koja se na novinskim stupcima uglavnom pojavljivala kao Sanaderpisac pjesmica, koje je sastavljao, dosađujući se tijekom svoga saborskog mandata, i, naravno, kao vjerni prijatelj 'dragog Ive' (Sanadera) - s njime došao, pa s njim i otišao. Uostalom, tu pupčanu vezu i sam je potvrdio izjavom Nacionalu od 28. prosinca: 'Moje sudjelovanje u politici nakon odlaska Ive Sanadera postalo je besmisleno' (u tekstu s krajnje grotesknim naslovom 'HDZ čeka novog Sanadera', kao da mu i ovaj jedan nije bio dovoljnom razoran!).

Pretpostavlja se kako su nekim ljudima u stranci zasmetale njegove pozitivne izjave vezane uz rad predsjednika Ive Josipovića i očekivanja od novoizabranih ministara te posljednji intervju tjedniku Nacional - ovako je HTV-ov Dnevnik od 28. prosinca pokušao naslutiti HDZ-ove razloge za njegovo isključenje. HDZ-ov ex zastupnik koji simpatizira Josipovića doista je rijetka životinjica, ali sasvim u dosluhu sa samim Sanaderom: nije li i on, nakon svega što je uradio HDZ-u i hrvatskoj državi, ostao dosljedan sebi: za odvjetnike je uzeo soroševce Prodanovića i Slokovićevu, a kao svojim (post)remetinečkim štivom javno maše romanom 'Otac', sada već otvorenog četnika Miljenka Jergovića.

Razlozi pak koje je Rošin naveo, bili su uglavnom formalni ('loša suradnja s Dujom Marasovićem', starim predsjednikom splitskog HDZ-a i novim saborskim zastupnikom sada već najjače - ali oporbene - stranke). Sličnu težinu imaju i 'katastrofalni rezultati HDZ-a u desetojRošinovi razloziRazlozi pak koje je Rošin naveo, bili su uglavnom formalni ('loša suradnja s Dujom Marasovićem', starim predsjednikom splitskog HDZ-a i novim saborskim zastupnikom sada već najjače - ali oporbene - stranke). Sličnu težinu imaju i 'katastrofalni rezultati HDZ-a u desetoj izbornoj jedinici', koje Rošin vezuje uz savez njegove stranke sa slikovitim splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom i njegovom Hrvatskom građanskom strankom (naziva ga 'nožem u leđa' svojoj stranci, iz koje je sada izbačen) izbornoj jedinici', koje Rošin vezuje uz savez njegove stranke sa slikovitim splitskim gradonačelnikom Željkom Kerumom i njegovom Hrvatskom građanskom strankom (naziva ga 'nožem u leđa' svojoj stranci, iz koje je sada izbačen). Da stvar bude zanimljivija, arhitekt Rošin imao je nemali broj projekata, po kojima ga je splitska javnost usko povezivala upravo s Kerumom.

Ovaj pak razlog valja već ozbiljnije uzeti. Naime, lijevo-liberalna (udbomasonska) javnost, koja nakon posljednjih izbora vlada gotovo svim bitnim društvenim ustanovama - na način blizak svojim jugokomunističkim precima - Keruma je pretvorila u svoga 'neprijatelja broj 1'. On im se ukazuje kao 'srbomrzac', 'pederofob'- što su sve smrtni grijesi u sustavu zapadnobalkanske inačice 'političke korektnosti' - a njegova zamisao o spomeniku Franji Tuđmanu na splitskoj Rivi i Isusu Kristu na Marjanu već nalazi mjesta u grotesknoj scenografiji režimskih kazališnih redatelja i u samom Splitu.

Za današnju vlast Kerum je postao samo oličenje 'vlaja', što je jedan razulareni stereotip, koji ovdašnji i ovodobni vladajući partizani i četnici nesmetano - jer je usmjeren protiv većinskih Hrvata - rabe i razrađuju već više od dvaju desetljeća. Rade to u okviru sustava svoga 'antirasističkog rasizma', kao udarne pesnice spomenute 'političke korektnosti', zbog kojeg ih ni jedna od udruga za tzv. ljudska prava nikad nije pozvala na odgovornost, a niti će.

Ipak, možda više nego u tom pomalo i paničnom Rošinovu ograđivanju od Keruma nalazimo drugi razlog da se pozabavimo najvećim prijateljem 'Dragoga Ive' Remetinečkog, koliko god se on činio blijedim i nevažnim: riječ je, naime, o najavljenom i 'politički nekorektnom' povratku HDZ-a svom tuđmanovskom izvoru. Osjećamo da nam Rošinov sažeti politički portret može pomoći barem malo razjasniti lik i (ne)djelo još uvijek vrlo zagonetnog Sanadera, ali i, još više i važnije, zaći barem korak dalje od ovog našeg političkog 'kazališta lutaka'. Njega nam ovdašnji režimski (glavnostrujaški) - dakle manje-više svi najmoćniji - mediji zadivljujuće uporno žele predstaviti kao jedinu i istinsku političku stvarnost.

(Inteligentniji komentatori, kojih ima, ali su loše raspoređeni, odavno već znaju da je to 'kazalište lutaka' razina koja može zadovoljiti tek političku dječicu; odrasle ljude zanimaju, ne lutke - makar one sjedile u Saboru ili bili 'ugledni' komentatori - već oni koji ih vode na koncima. Tako u Objektivu od 24. listopada Romano Bolković, povodom jedne jalove sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost o vlasništvu u medijima - a na primjeru upravo tih 'vladara iz sjene' Josipa Manolića, Nine Pavića, Stanka Subotića Cane i njihovih bjelosvjetskih 'facilitatora' Haralda von Seefrieda i Gabriela Dielachera, sve povodom zagonetnog vlasništva nad tjednikom Nacional - zaključuje da hrvatska javnost ne zna čiji su ('hrvatski') mediji, da se ta 'zbrka proizvodi namjerno', jer je 'taj programirani kaos pretpostavka i njihova postojanja'. To je zato jer to tako hoće 'pripadnici oligarhije' (po Noamu Chomskom), koji 'kontroliraju privatnu ekonomiju i državu'. Mediji ne služe tome da otkriju istinu, već, obratno, da ju skriju - ili, po Bolkoviću, 'informacijski kaos ima jasnu svrhu: onemogućiti ne samo razumijevanje onoga što se u društvu zbiva, već i shvaćanje onoga cui bono?, za čije se dobro zbiva to što se događa'.)

Rotarijanski 'centri moći'

Ako, dakle, čovjek u konkretnom slučaju Jerka Rošina želi prijeći granicu dopuštenog 'kazališta lutaka' i zaći malo u Splitsjenu iz koje se vlada - naravno, u mjeri u kojoj su nam znanja o njoj dostupna - onda mora poći od ovog: cijelo desetljeće prije nego što ga je Sanader, po mnogima, potpuno nestatutarno katapultirao na najvažnija mjesta u HDZ-u i u Saboru, Rošin je bio jedan od glavnih članova splitskog kluba Rotary i jedan od najmoćnijih ljudi grada Splita.

U hrvatskoj javnosti rotarijanci i njihova subraća lionsovci u medijima - koji su nerijetko i čvrsto u njihovim rukama - predstavljeni su, po uzoru na svoga mega-dobrotvora Georgea Sorosa, kao dobroćudni priređivači koncerata za mlade darovite glazbenike ili humani nabavljači opreme za bolnice, koje bi inače ostale bez nje. Druga i prava njihova strana potpuno je zatajena, barem u medijima, koji drmaju Hrvatskom. Ovom novinaru tu i tamo pristupaju ovdašnji rotarijanci, tvrdeći kako precjenjujem njihovo mjesto u društvu i vlasti. Naravno, ni malo ne precjenjujem, već samo navodim ono što znam i to u pravilu - s obzirom na tajnovitost njihovih pravih poslova, a ne ovih 'za pokazivanje' - iz javno dostupnih izvora.

Istinu o njima,Rotary klubU hrvatskoj javnosti rotarijanci i njihova subraća lionsovci u medijima - koji su nerijetko i čvrsto u njihovim rukama - predstavljeni su, po uzoru na svoga mega-dobrotvora Georgea Sorosa, kao dobroćudni priređivači koncerata za mlade darovite glazbenike ili humani nabavljači opreme za bolnice, koje bi inače ostale bez nje. Druga i prava njihova strana potpuno je zatajena, barem u medijima, koji drmaju Hrvatskom zanimljivo je i znakovito, čak lakše naći u susjednim državama. 'Priznajem: Rotary klubovi jesu centri moći!', priznala je još davnog 3. studenoga 2001. godine beogradskoj Ilustrovanoj politici Kaća Lazarević, suvlasnica beogradske agencija za nekretnine 'Alka' i članica rotarijanskog kluba 'Singidunum', navodeći sve političare, direktore JAT-a i EI-ja, koji mu pripadaju. Na istom mjestu spominje se i tamo općepoznata stvar da su ovi klubovi 'predvorja masonstva'.

Koliko je ovom novinaru poznato, tajnoviti rotarijanci kod nas su se medijski razbaškarili samo jednom: u vrijeme kad je Lista Velog mista, osnovana 2005. godine - zapravo, manje-više splitski Rotary - došla na vlast, zajedno sa sanaderiziranim HDZ-om, u drugom po veličini hrvatskom gradu. Najmoćniji čovjek u njoj bio je i jamačno ostao Juroslav Buljubašić, brodovlasnik i čovjek o kome je Nacional od 23. travnja 2007. godine pisao da je 'najbogatiji Splićanin i Dalmatinac, te jedan od pedeset najbogatijih Hrvata u Hrvatskoj', da je vlasnik desetak poduzeća, te da 'piza' 49 milijuna eura. Njegovo bogatstvo, kao i ono još jednog od najbogatijih Dalmatinaca, lionsovca Branka Roglića, već je javno dovođeno u usku rodbinsku vezu s Markom Roglićem, moćnim udbašem iz šezdesetih godina i tadašnjim direktorom 'Union Dalmacije' i INA Toursa. Iz Nacionala saznajemo također i da je Buljubašić devedesetih godina bio 'Tuđmanov kritičar, ali i siva eminencija, čovjek iz sjene, ne samo gospodarstva, nego i politike'.

Pet godina ranije, 16. listopada 2002. godine, isti list napisao je da je Buljubašić 'nadstranačka' osoba, ali i da mu je 'najbliža politička opcija ona koju zagovara predsjednik Mesić', da je 'kultno ime splitske poslovne, a iz sjene, čak i političke scene', te da mu 'poslovne veze izlaze izvan granica Republike Hrvatske', a partner mu je i sam George Soros, odnosno njegov fond SEAF Hrvatska. Po Nacionalu, 'junak je hrvatskog kapitalizma' i 'osobni prijatelj Ive Sanadera i Stipe Mesića'.

'Stranka moći i novca'

Najbitnije pak stvari o sebi Rošin je rekao u intervjuu splitskom orjunaškom novinaru Miloradu Bibiću pod naslovom 'Dabogda ti kuću slika Rošin' (Slobodna Dalmacija, 2. rujna 2006. godine). Naslov je ovako intoniran, budući da je Rošin u to vrijeme radio na poslovima sprječavanja bespravne izgradnje.

- U splitskom sam Rotaryju od 1995. godine - rekao je Rošin. - Ima priča da smo elitisti, neki crkveni krugovi smatraju Kerumnas - masonima!?

Uskličnik znači da je možda riječ o čudnoj tvrdnji, koja je uzbudila Rošina, a možda bi trebala i čitatelje. Upitnik pak znači da je to možda i netočno. Ali, Rošin ništa nije opovrgnuo, već veselo nastavio dalje.

- Ima li među nama masona? - upitao se. - A možda ih ima i u Crkvi!

Rotarijanac je, dakle, više od desetljeća, a je li mason: 'možda'!

Iz istog intervjua saznali smo i da je 'jedan rotarijanac zaslužan za to da sam postao kolumnist Slobodne', te da je to višedesetljetni i sadašnji glavni urednik ovog lista Kruno Kljaković. 'On i Srđan Kovačić nagovorili su me na jednoj večeri da počnem pisati za Slobodnu...onu kolumnu 'Što mi bi'.

Kako su obojica visoki splitski dužnosnici još iz vremena jugokomunizma - Kovačić je čak bio predsjednik Izvršnog vijeća splitske općine - činjenica da svi oni skupa, sada, naravno, kao rotarijanci, blaguju i međusobno namještaju poslove s HDZ-ovim saborskim zastupnikom, jasno govori o naravi sadašnje vladajuće klase u Hrvatskoj.

(Evo zgodnog i cijelo desetljeće i pol starog navoda, koji svjedoči o tomu da su SDP i barem vrhovi HDZ-a zapravo samo ono što je politolog Anđelko Milardović svojedobno nazvao 'lijevim i desnim krilom Saveza komunista':

- U Hrvatskoj caruje 'Stranka moći i novca' - kazao je u Slobodnoj Dalmaciji još davnog 17. svibnja 1996. godine Drago Krpina, jedan od tadašnjih stupova Tuđmanova HDZ-a. - Pripadnici ove zasad nevidljive družine raspoređeni su po svim strankama, njihova domovina je novac, a stranačke knjižice samo su im paravan... U hrvatskoj 'lupeškoj populaciji' hadezeovci su u manjini, a većina današnjih moćnika podrijetlom je 'od jučer'.)

Ali da se vratimo Rošinu: 21. srpnja 2007. godine novinar Slobodne Dalmacije Damir Petranović, koji je očito djelovao kao neke vrsta glasnogovornika tih krugova, jasno i glasno je napisao kako 'Splitom vladaju Buljo i Rošin' (Buljo je, dakako, 'ime od milja' za Buljubašića).

Još prije toga, 3. listopada 2006. godine Slobodna Dalmacija napisala je u naslovu opširnog teksta kako 'Rotary drma građevinom, dok su Lionsi moćniji u kulturi'. Iz popisa - koji je uključivao i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, i drugog 'najbogatijeg Dalmatinca' Branka Roglića, građevinskog poduzetnika Zvonka Kotarca, novinare Kljakovića, BajićGalla, Mirkovića i Kudrjavceva, te niz drugih, bilo je jasno da je u ovim 'klubovima' usredotočena gotovo sva vlast ovoga grada.

Kad je ta paramasonska družina, u suradnji sa sanaderiziranim HDZ-om došla na čelo grada u drugoj polovici prošlog desetljeća, rezultati su bili katastrofalni. 'Velo Misto nije čisto', pisao je novinar Damir Petranović u Slobodnoj Dalmaciji od 26. svibnja 2007. godine. Jedan od primjera njihova rada bila je obnova splitske Rive, na koju je potrošeno 80 milijuna gradskih kuna, koju je većina Splićana dočekala 'na nož'. Ali još važnije: poslove i novac među sobom su podijelili upravo rotarijanci!

- Milijun eura vrijednu rasvjetu postavljala je tvrtka 'Rađa rasvjeta' Tihomila Rađe (također rotarijanca, op. D.B.) - pisao je Petranović. - Rađa je - slučajno, dakako - i direktor Buljubašićeve tvrtke SEM 1986.

Jedan od razloga zbog kojih su Splićani kasnije s velikom većinom za gradonačelnika izabrali Željka Keruma bile su upravo ovakve zloporabe rotarijanske braće. Kerum ih je u nekoliko intervjua nazvao 'kokošarima' i to mu je, među ostalim, donijelo izbornu pobjedu.

Ta udruga, za koju je i sam Petranović naveo da 'konce poteže iz sjene', radišna je i živahna je i danas, a da to javnost iznimno malo uočava: kad je rotarijanac Milan Štrljić, nakon dvaju mandata na čelu splitskog Hrvatskog narodnog kazališta, odlukom Željka Keruma ostao bez trećeg, njegov nasljednik Duško Mucalo (nerotarijanac) bio je u Slobodnoj Dalmaciji, kojom drma glavni urednik i rotarijanac Krunoslav Kljaković, izložen nezapamćenoj višegodišnjoj medijskoj kanonadi.

Zato su bili vrlo uspješni u nedavnoj borbi za mjesto čelnika 'Hajdukova' nadzornog odbora: iako je klub u vlasništvu grada, dakle, 'Kerumov', proguran je zagrebački liječnik splitskih korijena Josip Paladino, također rotarijanac.

Na vrhu cijele piramide 'sedam veličanstvenih koji vladaju Splitom', sve do njegova spektakularnog 'pada', opet je prema Slobodnoj Dalmaciji od 13. prosinca 2006. godine, najveličanstveniji - Ivo Sanader. Kakav je njegov položaj u ovoj masonoidnoj strukturi, službeno je nepoznato, ali jamačno je 'obrnuto sukladan' onom njegovih niže plasiranih prijatelja i "braće".

Narav ovoga amalgama koji vlada Hrvatskom, pa tako i Splitom, zgodno je početkom prošlog desetljeća sažeo istaknuti hrvatski povjesničar Ivan Mužić u svome eseju 'Tuđman i masonstvo':

- Nekadanji komunisti, posebno oni iz Udbe i KOS-a, prihvatili su kao prirodne saveznike u zauzimanju i podjeli vlasti masone iz inozemstva i masonske kandidate iz zemlje.

Jedan od najistaknutijih hrvatskih politologa dr. Tomislav Sunić dopunio je to na stranicama Hrvatskog lista 27. rujna 2007. godine, navodeći francuskog autora Guya Hocquenghema:

- Bivši marksisti samo su izmijenili retoriku, ali je njihov globalistički anacionalni duh i dalje tu. 'Sišli su s Maovih planina u Rotary club' (ovako, naime, glasi naslov Hocquenghemove knjige).

HDZ-ov poraz 'po narudžbi'

Što bi, dakle, u svjetlu svega ovoga, mogla značiti Rošinova ostavka, a potom i izbacivanje iz HDZ-a, što je, po nama hdzmanje određena HDZ-ovom koalicijom s Kerumom, a više njegovim najavljenim povratkom tuđmanizmu?

Na prvoj razini, najprije to da je ovom dragocjenom splitskom kadru, pače i 'vladaru grada' (prema onom naslovu 'Splitom vladaju Buljo i Rošin'), mnogo važnija 'stranka' koja se zove Rotary club, od naizgled još uvijek najjače hrvatske stranke koja se zove HDZ. To onda mnogo govori o strukturi stranačke vlasti u Hrvatskoj - a i (zapadni) svijet tu je negdje: cijelo to nadigravanje SDP, HDZ, HNS, HSP...sve je to 'kazalište lutaka' za djecu, jer stvarna vlast je negdje drugdje.

I druga, možda i malčice fantastična pretpostavka: izbori su završili, SDP kao po nekoj narudžbi pobijedio - kao i uvijek do sada na početku desetljeća - pa će moći zaposjesti još neku instituciju i središte moći, ako je slučajno ostala još neka 'čuka' koju nisu zauzeli tijekom svoje kratke i potom duge vlasti Sanaderova HDZ-a, koja je bila daleko esdepejskija od Račanove. Sanader je pušten na slobodu, neki njegov (masonoidni ?) prijatelj iz austrijske vlasti još ranije pružio mu je punu potporu, na sudu će ga braniti soroševci, u zatvoru se i nakon njega zabavlja četničkim knjigama... Jarnjak je također oslobođen sumnje, slučaj sa stranačkim 'crnim fondovima' prelazi u oblast uvjetnih sudskih presuda, a HDZ je - baš kako i kada treba - srušen s vlasti: sad će biti lako provesti sve što (europski i svjetski) gazde traže, od rezanja standarda narodu do poželjnog ishoda na referendumu za EU. A Sanaderu - kako vam ovo zvuči ?! - možda ne će biti dokazano ništa i on će se nesmetano vratiti svojim poslovima. I novcu, koji je valjda smjestio negdje na sigurno.

Ovo je, dakle, moguća, pače i vjerojatna (zavjerenička) inačica prošlih i predstojećih događaja.

Istina, na kraju postoji i mala nada za nešto treće, o čemu svjedoči i Rošinovo isključenje - naime to da su Miro Tuđman, Ivan Aralica, Zdravko Tomac i oni mnogi obični 'mali' domoljubi u pravu, te da se HDZ vraća svojim tuđmanovskim korijenima.

U tom slučaju i 'Dragi Ivo' - nakon što odradi svoj dug zajednici - i njegov vjerni prijatelj Jerko Rošin mogu mirno nastaviti svoje masonoidne 'duhovne vježbe' i redovne tjedne 'humanitarne' sjedeljke u splitskom hotelu 'Park', lijepo ušuškani u ono što su ostavili sa strane za 'ne daj, Bože', ali daleko -što dalje - od svake hrvatske vlasti...

Domagoj Barić
Hrvatski list

Hrvatski list

Hrvatski tjednik

Pon, 26-10-2020, 17:22:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.