- Detalji
Glavni urednik lista Kruno Kljaković je pak na svjedočenju rekao da Dežulovićev tekst nije vidio prije objavljivanja, već tek poslije te da od dežurnih urednika 'nije tražio posebno objašnjenje' - drugim riječima i on je sam stao uz svoga 'velikana'. Sam velikan je, na karakteristično ciničan način - svjestan da je već četvrt stoljeća od samog nastanka hrvatske države praktički zaštićen od moćnih stranaca - kazao da je petnaestak puta ponovio izraz 'gnjide' jer je htio pokazati 'bogatstvo hrvatskog jezika'. (J. Čelan, HT)
- Detalji
Ono što posljednji objavljeni rezultati anketa pokazuju jest činjenica da i te agencije okreću leđa predsjedniku Vlade i SDP-a Zoranu Milanoviću. U njega sve manje ljudi i inače ima povjerenje. Ne samo da je izgubio potporu javnosti nego i od svojih partnera u vlasti, ali i od stranačkih kolega pa mnogi poznati SDP-ovci s njim već godinama ne komuniciraju, o čemu smo nedavno i pisali. Stanje je u zemlji poražavajuće, iz dana u dan sve gore, a premijer Milanović osim besmislenih fraza ne nudi ništa. (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Povjesničar dr. Stjepan Razum između ostalog kaže: "Jasenovac kao mjesto masovnoga pokolja u režiji ustaša izmišljen je radi ostvarenja Velike Srbije, pod krinkom Jugoslavije. Vlastitu okrutnost partizanski su pobjednici naknadno surovo pripisali svojim poraženim neprijateljima. Nijedan logički misleći hrvatski čovjek ne može prihvatiti takvu manipulaciju, i to na vlastitu štetu, a za ostvarenje političkih ciljeva nama susjednoga naroda." (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Premda neke velike komunističke indoktrinacije nije bilo, slavio se NOB i Tito na jedan prilično sentimentalni način, dok o onome što nas čeka kad se vratimo u domovinu nije bilo ni riječi. Moja obitelj bila je šokirana smrtnom presudom našemu stricu fra Frani Boriću, franjevcu koji nikome nikad nije nešto krivo načinio. Jedina njegova "krivnja" bila je što partizanima nije htio dati svoju lovačku pušku, dobro znajući da će njome ubijati nevine ljude. (G. Borić, HT)
- Detalji
Pritisnut stenogramima VSO, Lilić je 2003. u Haagu potvrdio tužiteljstvu da je SR i Vojska Jugoslavije upravljala srpskim vojskama tzv. 'Vojskom Republike Srpske Krajine' i tzv. Vojskom Republike Srpske te da je Milošević financijski i vojno imao potpun nadzor nad hrvatskim i bosanskim Srbima. Potvrdio je i da je u sklopu Vojske Jugoslavije, pod zapovijedanjem 'kapetana Dragana Vasiljkovića', provođena obuka dragovoljaca za tzv. 'Republiku Srpsku Krajinu' i tzv. Republiku Srpsku. (J. Buljan, HT)
- Detalji
Sve govori da su moguće nove optužnice, a prvi na udaru mogli bi se naći neki službenici zagrebačkoga, varaždinskog i osječkog centra Udbe, koji su sudjelovali u ubojstvima Ante Kostića 1981. i Đure Zagajskog 1983. u Münchenu. U slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića, istraga bi mogla krenuti prema "zlatnoj djeci", Vanji Špiljku i Miši Brozu, kao inspiratorima toga ubojstva. A koliko mi je poznato, istraga se vodi i protiv nekih pojedinaca u Hrvatskoj koji su opstruirali istragu i sudske postupke u Njemačkoj. (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Prošloga četvrtka izišao je petstoti broj Hrvatskog tjednika. U ovom jubilarnom petstotom broju objavljen je niz reakcija uglednih osoba iz našega kulturnog, političkog i javnog života o važnosti Hrvatskog tjednika za medijsku scenu. Nastavljamo s objavljivanjem reakcija, od kojih u ovome nastavku izdvajamo onu Josipa Jovića: "Tjednik nije a priori sklon ni jednoj političkoj opciji ili stranci, već slijedi vlastita politička i profesionalna uvjerenja i s te je pozicije kritičan prema svima, prirodno uvijek više prema onima koji trenutačno obnašaju vlast". (hkv)
- Detalji
Vlada, ako želimo da nam 2015. bude bolja, već sada bi trebala imati neke konkretne, suvisle, cjelovite mjere da se to preokrene. Budući da tih mjera nema, možemo samo očekivati čudo, ili da se nešto radikalno pozitivno dogodi u našemu okruženju u čemu ćemo i mi participirati. S jedne strane, mala je vjerojatnost da će se dogoditi čudo, s druge strane, sve nam zemlje konkuriraju. (HT)
- Detalji
Prošloga četvrtka izišao je petstoti broj Hrvatskog tjednika. U ovom jubilarnom petstotom broju objavljen je niz reakcija uglednih osoba iz našega kulturnog, političkog i javnog života o važnosti Hrvatskog tjednika za medijsku scenu. Nastavljamo s objavljivanjem reakcija, od kojih u ovome nastavku izdvajamo onu Ivan Miklenića: "Kao i svaki list imao je u svojih 500 brojeva boljih i lošijih priloga, no to ne umanjuje zasluge lista što je omogućio da do izražaja dođu mnogi autori koji inače ne bi imali otvorenoga medijskog prostora i što su otvorene i tretirane brojne teme koje bi bez Hrvatskoga tjednika ostale u zapećku". (hkv)
- Detalji
Danas je najveći hrvatski problem i najbolja slika ekonomske stvarnost smanjenje stočnoga fonda za 70 000 jedinki ili oko 10 posto u samo godinu dana te smanjenje proizvodnje mlijeka od 30 posto u istom razdoblju. Jedina smo država u Uniji koja uvozi mlijeko. Zaboraviti treba, dakle, strance, njihove želje, naloge i mišljenja i čitanje The Economista mode radi. Pogledajmo se u zrcalo i priznajmo sebi vlastite nedostatke, okrenimo se radu i štednji, a ne traženju od države da riješi sve naše probleme. (M. Jović, HT)
- Detalji
Prošloga četvrtka izišao je petstoti broj Hrvatskog tjednika, na čemu i mi čestitamo uredništvu toga lista. U ovom jubilarnom petstotom broju objavljen je niz reakcija uglednih osoba iz našega kulturnog, političkog i javnog života o važnosti Hrvatskog tjednika za medijsku scenu, a koje ćemo prenijeti u nekoliko nastavaka. Krenimo od akademika Slobodana Novaka: "Kad otvaram Hrvatski tjednik, sjetim se često Preradovićeve poruke iz zadarske Zore dalmatinske: 'Bit će dȃna!'. Jer , na žalost, osim časnih iznimaka, (portala HKV-a, Vijenca, Hrvatskoga slova, i neovisne televizije) vodeća glasila u nas i takozvana 'Hrvatska' televizija, dovikuju samo 'Bit će para!', ma i pod cijenu sluganskoga podrepašenja, ksenomanije i defetizma."(mm)
- Detalji
Politika se ljudima u Hrvatskoj zgadila, ali to nije problem ljudi nego političara koji su učinili sve da im se politika zgadi i to najprimitivnijim shvaćanjem i prakticiranjem politike kao sredstva za osobne, a ne za opće interese. Stječe se dojam da su to učinili programirano, kako bi pasivizirali najveći dio biračkoga tijela, a onda prepustili da na izborima sve odluči samo članstvo pojedinih stranaka, čime se u Hrvatskoj politička utakmica svodi na „okršaj“ između dvaju hranidbenih lanaca, HDZ-ova i SDP-ova. (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Možda će netko pomisliti kako nam je dosta zastrašivanja Rusijom, u Europi rat nije moguć, ukrajinska kriza uskoro će biti prošlost, u globaliziranom svijetu važnije je trgovati nego ratovati, i tome slično. Sigurno da u tim mislima ima istine, ali povijest nas uči da su prijetnje ratom uvijek u početku bile bezazlene da bi se ubrzo pretvorile u gorku stvarnost. Tako je bilo prije sto godina nakon atentata u Sarajevu i godine 1939. nakon njemačkoga preuzimanja Sudeta. (G. Borić, HT)
- Detalji
Istina je da podosta toga što je izrečeno u spomenutome serijalu nije nešto posebice novo, ali jednako je tako još veća istina da upravo to poznato, što znači već posve staro, do danas u Republici Hrvatskoj nije doživjelo očekivanu i društveno nepodijeljenu ljudsku, moralnu i civilizacijsku osudu. A da se u tome kontekstu priupitamo kako tek stojimo s pravnim sankcioniranjem toga poznatog? (Z. Begonja, HT)
- Detalji
Nakon što je raspisao izbore za izbor hrvatskih zastupnika u Europski parlament, predsjednik je Josipović izjavio da očekuje u kampanji više europskih tema. Nadajmo se kako će i sam poslušati taj svoj glas i konačno se ostaviti nedemokratskoga i totalitarnoga nasljeđa, bilo da je riječ o autentičnome tumačenju EUN-a ili simbolu komunizma – crvenoj zvijezdi petokraki. (M. Curać, HT)
- Detalji
Časopis 'Jezik' ostaje pri normativnim i pravopisnim načelima koje je ustrojilo Vijeće za normu hrvatskoga književnog jezika i koji su zaživjeli u izdanjima Hrvatskoga (školskoga) pravopisa Babić-Finke-Moguša, Babić-Ham-Moguša i Babić-Moguša. Tako piše prof. dr. Sanda Ham u Riječi glavne urednice na početku najnovijega broja 'Jezika', časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika. (M. Curać, HT)
- Detalji
Gotovina je dugo živio u Francuskoj gdje je mogao spoznati da se tamošnja ljevica i desnica, kao i posvuda u uređenim demokratskim zemljama koje imaju osjećaj samopoštovanja, ne razlikuju kad su u pitanju ključni nacionalni interesi. U Hrvatskoj, na žalost, nije tako. Hrvatska ljevica dobrano je inficirana jugonostalgičarskim i komunističkim sentimentima koji uvijek imaju potrebu obračunavati se s idejom hrvatske samobitnosti. (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Novinar Ed Vulliamy naveo je u britanskom dnevniku Guardian 1996., opisujući srpsku ofenzivu na Bihać 1994. i podatke koje je osigurala CIA-e, sljedeće: '... Stigla je kontroverzna naredba Michaela Rosea SAS-u: 'Suzdržite se, nemojte označavati ciljeve kako biste neutralizirali zračne napade. Pilotima NATO snaga ništa nisu pokazali: zrakoplovi su doletjeli i odletjeli. Bila je to vrlo tajna privatna naredba, koju su čuli Amerikanci'. (J. Buljan, HT)
- Detalji
Pokretanjem kaznenoga postupka protiv Jakovčića u Istri novi glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan otvorio bi Pandorinu kutiju neviđene sprege lokalne politike, policije, pravosuđa, gospodarstva, međunarodnoga obavještajnog i kriminalnog podzemlja koja je posljednjih petnaestak godina na najvećem hrvatskom poluotoku uspostavila odnose koji su na Siciliji vladali u 19. stoljeću. (N. Mogorović, HT)
- Detalji
Ostaje otvoreno pitanje je li se u nas moralo tako drastično udariti baš na broj akutnih postelja? Trebali su ljudi u Ministarstvu, koji inače primaju plaću za to, barem pogledati poznate podatke, 'sjesti za stol' i dogovoriti se o smanjenju broja postelja na odjelima gdje je popunjenost zaista mala, primjerice na dermatologiji, dječjoj kirurgiji, oftalmologiji, i doći do barem 13-ak tisuća (teško izdrživih) postelja. (J. Lukenda, HT)
- Detalji
Socijalno-tržišno gospodarstvo nikako ne smije služiti isključivo interesu kapitala, pogotovo ne onoga krupnog, jer se takvo gospodarstvo ne može zvati socijalnim. Velike nejednakosti u raspodjeli dobara narušavaju društvenu koheziju, produbljuju već ionako prevelike socijalne razlike koje u nas postoje i nisu ono za što se narodnjačko-demokršćanski pristup gospodarstvu zalaže. (Ž. Reiner, HT)
- Detalji
U što se pretvorilo Sarajevo, najbolje je osvjetlao primjer zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, Hercegovca sa zagrebačkom adresom, čovjeka koji navodno nastoji svima biti prijatelj iako to niti u teoriji nitko još nije uspio. Ali možda Bandiću pođe za rukom. Od nekoga tko je bio dobrodošao na Baščaršiju i ćevape, gotovo kao Stipe Mesić, odjednom je Hercegovac postao najveći neprijatelj države Bosne i Bošnjaka. Samo zato što se drznuo reći kako su Hrvati u Bosni i Hercegovini u podređenome položaju. (D. Tolić, HT)
- Detalji
Kada bi se išlo u potragu za originalnim radovima, vjerojatno bi se došlo do „fascinantnih" otkrića o diplomskim radnjama mnogih uvaženih hrvatskih dužnosnika. U ovakvom rasporedu medijske moći i utjecaja u Hrvatskoj, Vasina diplomska radnja postala je na par dana problem broj jedan, a bez odjeka je ostala tvrdnja odvjetnika Željka Olujića da, primjerice, ministrica Vesna Pusić nema maturu, ili da je današnji veleposlanik u Parizu Ivo Goldstein upisao postdiplomski studij dok još uopće nije imao diplomu. (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Iako je Zakon zabranio gotovinske zajmove uz, primjerice, kamatnu topu od 20 posto mjesečno, razne sumnjive tvrtke i dalje nude zajmove, ovaj put bez kamatne stope, ali uz enormne naknade za informiranje pa tako za gotovinski kredit od 1.500 kn nema kamatne stope, ali troškovi tog kredita su veći od 400 kn mjesečno, ili 27 posto. (D. Markušić, HT)
- Detalji
Moćna predstojnica Centra za istraživanje medija i komunikacije sa zagrebačkog FPZ-a Zrinka Peruško, također zdušna protutuđmanovska i Soroseva bojovnica iz devedesetih, u svojoj studiji široko reklamira tvrdnju američkoga Freedom Housea da je najviše medijske slobode bilo – u Račanovo vrijeme, od 2000. do 2004. godine. Ne objašnjava kako je ta i kasnija slična „sloboda" dovela Hrvatsku do današnje titule 'smeća' ('garbage'), kojom je počašćena s tih istih angloameričkih strana. (J. Čelan, HT)
- Detalji
Prije točno 70 godina pripadnici njemačke SS divizije „Prinz Eugen" počinili su jedan od najstrašnijih zločina nad Hrvatima na području NDH u II. svj. ratu. U podmosorskim i podkamešničkim selima u strašnome su pokolju ubili najmanje 1 526 osoba bez razlike na spol i dob, od najmanje djece do stogodišnjih staraca. Taj se događaj dostojanstveno obilježio u Donjem Docu, Otoku i Trilju te selima na njihovu području. (I. Kozlica, HT)
- Detalji
Još prije par godina, drsko je odbila primiti izaslanstvo žena silovanih u Vukovaru, a onda, kako bi ostala dosljedna u svojoj psihopatologiji, poručila im je, rugajući se zapravo njihovoj sudbini, da se pridruže aktivistima gej parade u Splitu. Uvijek je na te stradale žene gledala s prijezirom i mržnjom. Sada hrli u Sarajevo tobože solidarizirati se sa silovanim Bošnjakinjama. Ali ne zato što je njoj žao žrtava, nego zato što su tamo Angelina Jolie i britanski ministar vanjskih poslova iz ostala gospoda iz moćnoga svijeta. (I. Marijačić, HT)
- Detalji
Zajednički nastupi Davora Ive Stiera, HDZ-ova eurozastupnika i njegovog SDP-ovog kolege Tonina Picula oko rješavanja BiH pitanja u EP, razljutili su čelnike njihovih stranaka koji su ih kaznili slabijim pozicijama na ovogodišnjim listama za EP. Iako Stier i Picula tvrde kako njihove ovogodišnje, niže pozicije nemaju ništa s time što njih dvojica usko surađuju u EP-u, čini se kako tako ne misle i ostali. Stier je i ranije imao nesuglasica s Karamarkom, a čelnik HDZ-a još ga je u siječnju smijenio s mjesta međunarodnog tajnika HDZ-a. (HT)
- Detalji
Po optužnici, bivši ravnatelj VSOA-e general Darko Grdić pribavio je nepripadajuću materijalnu korist u iznosu od 1.584.000,00 kn te za taj iznos oštetio državni proračun. General Ognjen Preost, zamjenik ravnatelja VSOA-e, sebi je osigurao nepripadujuću materijalnu korist u iznosu od 3.047.000,00 kn, Zdeslav Ivanković 182.000,00 kn, Denis Lukinić 199.000,00 kn i Tibor-Mijo Kuljanić najmanje 70.000,00 kn. Svi zajedno oštetili su državni proračun za 5.082.200,00 kn. (T. Jelić, HT)
- Detalji
Milanović je, čini se, zbog slučaja privatizacije Croatia osiguranja iznimno nervozan. Njegov ured još je 17.veljače temeljito upoznat s kaznenom prijavom. Uz popratni dopis, uručena mu je i preslik kaznene prijave sa svim argumentima i dokumentima na oko 100 stranica. Ali to što Milanović u uredu ima ljude koji su odaniji njegovom „stranačkom neprijatelju" Slavku Liniću nego njemu, njegov problem. Svima je, naime, poznato da iza ovako štetne privatizacije Croatia osiguranja stoji ministar financija Slavko Linić. (T. Jelić, HT)
- Detalji
Rusija u EU izvozi više od dva milijuna barela nafte dnevno i gubitak toga tržišta predstavljao bi težak udarac Rusiji čak i kada bi Kina u potpunosti stala uz Rusiju i kupovala samo njezinu naftu. Kina to, iako bi možda i željela, ne smije napraviti ukoliko želi zadržati zapadno tržište za plasman svojih proizvoda, tako da će kineske kalkulacije dobro doći SAD-u kod pritiska na Rusiju. EU bez Rusije teško uz današnje transportne kapacitete može podmirivati svoje potrebe za naftom i plinom. (M. Jović, HT)
- Detalji
U Japundžetu Aralica književno zahvaća žepački kraj za vrijeme nedavnog rata u Bosni i Hrvatskoj. Glavni lik je djevojčica Stana Antolović kojoj Srbi ubijaju majku, a ona s bakom Martom prelazi rijeku Bosnu na teritorij pod kontrolom hrvatskih snaga, gdje njezin otac prešao već ranije i pridružio se Hrvatskom vijeću obrane. Stani nikako nije jasno zašto se na tom rizičnom bijegu baka ne odriče japundžeta, ogrtača od valjane vune, ušivenog u postavu ženskog kaputa. (D. Pešorda, HT)
- Detalji
Mogli smo tako ovih dana pročitati kako je, doduše, istina da i SDP-ovci, kao i pripadnici drugih stranaka na vlasti, kradu, ali to nije isto kao i krađa HDZ-ovaca. Tuđman i Sanader pljačkali su namjerno i planski te rušili državu, a Kalem, Merzel, Šegon i ostali, misli valjda autor, sasvim slučajno i mimo plana. Pljačke HDZ-a i SDP-a su, zaključuje autor, nebo i zemlja. U hrvatskome anarhičnom novinstvu svašta je moguće doživjeti, ali takve psihičke i moralne debalanse pojedinih autora zaista rijetko srećemo. (I. Marijačić, HT)
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
Pretraži hkv.hr
PRETPLATA
Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!
Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!
Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,
170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.
Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!
Podatci u računima
Žiro-račun: 2500009-1101384007
Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22
KONTAKTI
KONTAKTI
Telefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277
Fax:
+385 (0)23/309-180
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Preporučite članke
Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!
Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest
Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.