Bartol Gyurgieuvits

 

ĐurđevićBartol Gyurgieuvits (Bartol Đurđević) (1506.-1566.), rođen je u Turopolju pokraj Zagreba. Četrnaest godina proveo je kao rob u Turskom carstvu. Nakon što je uspio pobjeći u Europu, objavio je brojna djela o Turcima. Među njima je i De Turcarum ritu et caeremoniis (O turskim običajima i ceremonijama) (djelo je napisao pod imenom Bartholomeus Georgievits), koje je objavljeno u Amsterdamu 1544. U tom je djelu između ostalog opisao značajke glazbe islamskog društva. Bio je među prvima u Europi koji se bavio islamskom glazbom, i djelo mu je prevedeno na sedam jezika. Uistinu je bilo popularno diljem Europe: djelo je doživjelo 77 (!) izdanja.

croatianhistory.net
preveo D.J.L.

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 jedan od zaboravljenihdtuckar 2008-10-31 10:13
doista je užitak saznati o iznimnih HRVATIMA, što su u minulim stoljećima, svojim znanjem, trudom, sposobnostima, gradili mozaik današnje Europe. Zaborav im je "zahvalnost", na Europu i njeno ignorantsko neznanje i odnos spram Hrvatske, smo navikli, no tragično je da HRVATSKI obrazovni sustav, pretrpan svime i svačime, mlađim naraštajima ne ostavlja niti trag o predcima što su nas zadužili. No, kako to i očekivati, kada nam se promovira i ekranima JAVNE TV paradira, današnji "idol" mladeži, Joca Amsterdamac, Beogradski "kooperant, naših dečki" (suvremenih businessmana).
Vrijednosti, moralne, ljudske, poslovne, novinarske.. u Hrvatskoj, potpuno su devalvirane, "estradni duh" tzv. klubova za mladež tipa "Ludnica", svojim nazivom idealno oslikavaju stanje DUHA u Hrvata! Zapravo, danas, u skladu s dnevnim vijestima, Hrvatski građanin VULGARIS,morao bi prihavtiti slogan "Svi smo mi Mirjana Pukanić", aludirajući na metodu i mjesto kojom nas državni poglavari "vode u bolju budućnost".
Na kraju, što nam preostaje, nego konzumirati malo droge da nam pogled na svijet bude "ljubičastiji" !
Tragično, koliko su HRVATI, zaokupljeni svakidašnjicom i preživljavanjem , zaboravili predke, što su stoljećima GRADILI i STVARALI nacionalna bogatsva, krvareći protiv svih mogućih vojski i osvajača, sve do Domovinskog rata, da bi jedna grupica neodgovornih političara, za osobne probitke, "rasprodala" sve što vrijedi, ili potpisivala sporazume o poklanjanju teritorija onome tko zatraži... I još bi po takvima trebali imenovati ulice u glavnom gradu, kada još nismo uspjeli ukloniti nazivlje ulica po onom što je špijunirao za bar 3 strane sile na račun vlastite (Hm, da li je Hrvatska njegova domovina, ili možda Beč?) domovine !
Prijavi Administratoru
#2 Nikola Matija IlijanovićJusuf 2008-10-31 14:35
Nikola Matija Ilijanović (Nicolaus Matthias de Illyanovich) proveo je kao zarobljenik u Osmanskom carstvu preko dvadeset godina. Nakon bijega napisao je sjećanja na svoj boravak u zarobljeništvu, a nalaze se u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici pod signaturom 31. Aa. 81: Relatio status Ottomaizicae domus, quae officialium constitutionem serviendique conditionem con cernit. ("Izvješće o stanju osmanskog dvora s obzirom na sastav službenika i uvjete za izbor u službu"). Izdano je u Beču, godine 1679. (Viennae Austriae, Typis Johannis Christophori Cosmerovai, S. C. M. Typographi Aulici, 1679).

Djelo Matije Ilijanovića na svjetlo dana je iznio magistar povijesnih znanosti i latinist mr. Boris Nikšić (to mu je bio magistraski rad) u izdanju Hrvatskog instituta vza povijest pod naslovom:
Osmansko carstvo 17. stoljeća očima bivšeg zarobljenika : opis osmanskog dvora i države Nikole Matije Iljanovića.
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnji komentari

Tko je na vezi?

  • Delić
  • 1 korisnik
  • 24 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal