DabroAnte Dabro, rođen u Hrvatskoj 1938., počeo je rezbariti kao pastir. Njegova je nadarenost zapažena prvi put tijekom njegovog djetinjstva, kad je izrezbario golubicu tako precizno da je njegova mačka skočila na nju. Studirao je kod Antuna Augustinčića u Zagrebu. Uslijed neslaganja s komunizmom u Jugoslaviji, od 1957. živi u Australiji, gdje je postao jedan od najistaknutijih kipara. Izlagao je u mnogim europskim gradovima, i njegov se rad posebice visoko cijeni u Londonu. Među njegovim najvažnijim djelima su Spomenik australskoj kraljevskoj mornarici (pogledati i ovdje i ovdje , spomenik je otkrila kraljica Elizabeta II. 1986, i smješten je pokraj Australskog parlamenta u Canberri), spomenik La Pérouse u Parizu (izgrađen u počast francuskog istraživača i pomorskog časnika iz 18. stoljeća Jean-François de Galoupa, grofa La Pérousea, naručen od strane Francuskog ministarstva vanjskih poslova i smješten oko 200 metara od Eiffelovog tornja).
Add a comment        
 

 
NemonOscar Nemon (1906.-1985.), istaknuti kipar i medaljar, rodio se u hrvatskom gradu Osijeku s židovskim korijenima (Oscar Neumann). Maturirao je u Osijeku, i 1923. je preselio u Beč. Inspirirao ga je veliki hrvatski kipar Ivan Meštrović , koji ga je i podupirao. 1931. je Nemon uživo napravio portret Sigmunda Freuda, za kojeg je Freud rekao da je «vrlo dobra i začuđujuće životna slika mene». Nakon kratkog boravka u Parizu, dobivši stipendiju od svog rodnog grada Osijeka, otišao je u Bruxelles 1925. kako bi studirao na Academie des beaux arts (Akademija lijepih umjetnosti). Ostao je u vezi s Osijekom, i za grad je napravio spomenik «Lipanjske žrtve», kao sjećanje ne ubojstvo trojice hrvatskih članova Parlamenta tadašnje Jugoslavije u Beogradu 1928., među kojima je bio i Stjepan Radić . U Bruxellesu je napravio poprsje kralja Alberta I., kraljice Astrid i Augustea Vermeyelena, uglednog povjesničara Flamanske slikarske škole.
Add a comment        
 

 
AugustinčićJedan od simbola Ujedinjenih naroda, kojeg svatko poznaje, jest Jahačica (Spomenik mira), skulptura koju je stvorio Antun Augustinčić (1900.-1979.). Dana je kao dar UN, i smještena je ispred glavne zgrade u New Yorku. Postolje spomenika načinjeno je od mramora s hrvatskog otoka Brača . Spomenik mira ima 10 metara visoko postolje, a skulptura jahačice visoka je 5,5 metara. Drugi prekrasan kip jahača kojeg je stvorio Augustinčić predstavlja poljskog maršala Josefa Pilsudskog.
Add a comment        
 

 
MeštrovićU umjetnosti našeg vremena vjerojatno je najslavnije ime kipar Ivan Meštrović (1883.-1962.), koji je stvorio remek-djela od kojih su mnoga posvećena povijesti njegove domovine. Možete ih vidjeti u Meštrovićevim galerijama u Splitu i glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu. Njegove se skulpture mogu vidjeti u Londonu (Tate Gallery), Firenci (Uffizi), Torinu, Rimu, Pragu (Hradčani), Budimpešti, Chicagu (Čikaški Indijanci, Grand Central Park, vidjeti razglednicu iz 1939. i dvije fotografije), South Bendu (Indiana, SAD), Rochesteru (Minnesota, SAD), Baton Rougeu (Lousiana, SAD), itd. Isklesao je i spomenik najznačajnijeg slovačkog pisca Martina Kukučina (Matej Bencur) u Punta Arenasu (Patagonija, Argentina). Matej Bencur je proveo dio svog života u Hrvatskoj, na otoku Braču, i napisao je knjigu o životu hrvatskih iseljenika u Južnu Ameriku.
Add a comment        
 

 
BeramNa istarskom poluotoku možete vidjeti ljupke crkve koje je na prekrasan način ukrasio Vincent iz Kastva (15. stoljeće). Posebno su zanimljive njegove freske u samostanskoj crkvi Sv. Marije pokraj Berama. Na slici možete vidjeti Vincentov «Ples smrti», fresku koja pokazuje jednakost svih u smrti. Drugi istarski slikar čije se freske mogu vidjeti u Istri, uključujući i slovenski dio Istre, je Ivan iz Kastva. Zbog nekog razloga Slovenci ga nazivaju Janez, što je slovenska inačica imena Ivan. Po ljepoti malih srednjevjekovnih gradova i prirode, Istra je jedinstvena u Europi.
Add a comment        
Pon, 14-10-2019, 14:05:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.