Herman Dalmatin

Hrvatski studenti studirali su ne mnogim europskim sveučilištima, počevši od ranog srednjeg vijeka. Tako je primjerice Herman Dalmatin (1110.-1154.) bio prvi naš student koji je slušao predavanja na slavnom sveučilištu Thierry de Chartres u Parizu u tridesetim godinama 12. stoljeća. Rođen je, po vlastitim riječima, u srcu Istre, i stvorio je oko 20 izvornih djela i prijevoda, doprinoseći u velikoj mjeri filozofiji i egzaktnim znanostima u Europi. Mnogo je putovao, i pored latinskog i grčkog, savršeno je vladao arapskim jezikom.

Preveo je mnoge važne knjige s arapskog na latinski, Euklidove Elemente, Al-Kwarizmijeve Tablice (koje sadrže rad Adelarda od Batha o obojici od tih klasika), Sahl ibn Bishrovo (arapski znanstvenik židovskog podrijetla iz 9. stoljeća) djelo Sextus astronomicae liber (Šest astronomskih knjiga), Abu-Ma'asharovo djelo Uvod u astronomiju, upoznavajući na taj način zapadni svijet s Aristotelovom mišlju, te posebice najstariji latinski prijevod Ptolomejeve Planisphere (objavljen u Toulouseu 1143.; djelo poznato u islamskoj literaturi kao `Almagest'). Herman je napisao astrološko-kozmološku raspravu De essentiis (Béziers, 1143.). Sa svojim engleskim prijateljem Robertom od Kettona radio je na prijevodu Kur'ana. Hermanovi prijevodi s arapskog predstavljaju nezaobilazni dio takozvanog `korpusa Toledo' tekstova o Islamu. Njegov je glavni cilj bio oduprijeti se Islamu, ali ne silom kao što su to činili križari, već razumijevanjem i ljubavlju. Kao što znamo, arapska je kultura bila most preko kojeg je duhovno nasljeđe starih Grka došlo na Zapad.

croatianhistory.net
preveo: D.J.L.