ruzanagrobu

 

Mirko Bogović

(1816. – 1893.)

NA GROBU ŽRTVAH

29. srpnja 1845. padših

Oj narode, što mi tužan stojiš
pokraj groba tvojih mučenikâ,
gdje se viju vijenci lovorikâ,
tužan stojiš, slabe nade gojiš?

Još se valjda neprestano bojiš
budućnosti tamnih groznih slikâ
zar u sebi od kreposti dikâ:
uma i srca tako malo brojiš?

Pamti dobro, što pjesnici slove:
„Svaki narod svome zavičaju
raj sagradi najprije kroz grobove!“ —

Zato ne plač' više, znaj, k tvom raju
budućnosti, slavne žrtve ove
tebi jasna vrata otvaraju!

 

Tomislav Durbešić

(1928. – 2001.)

MOLITVA SVIJEĆA NOĆU 4. SVIBNJA 1991.

Bože moj, ako jesi,
a noćas moraš, moraš biti,
pođi sa mnom ulicama starim, gradskim,
hodaj sa mnom poput djeda mog
putovima, stazama, poljima horvatskim,
drži me čvrsto za uzdrhtalu ruku,
budi opet stari, dobri Bog,
djetinjstva mog, doma mog
da budem u blagosti jači, utjeha ovom starom
puku...

I gle, odjednom, uskrsnu Bog.
Noć noću noćas noći
u sjaju suza svijeća,
noć noću noćas sroči
jednu, deset, pedeset, stotinu, tisuću,
tisuću tisuća...
u oknima kuća, prozorima sjaj
zjenice ganuća.
Diše duh i duša,
domovina moja vapijuća.
Mimohod sjaja suza...
a tišina i muk...

O Bože moj, u nama u prozorima sjajiš,
svijeće gore, šutke zbore, mole, mole...
Bože moj, Bogo stari,
ni mrtav neću zaboraviti ovu svibanjsku noć,
kad svijeće prkose u tisućama plama.
I molitva se stara od sebe kroz nas šaptom
glasi:
Bože naš, podari nam snažnu nježnost,
ubodi mudrost.
Bože naš, Hrvatsku nam spasi!
Kroz nas, kroz našu snažnu blagost,
dobrotu uma,
podari nam bar skromnu zdjelu,
i mir svijeća,
i Bože,
i smjelosti na djelu!
I tada nas, Bože, nježnošću i snagom blagoslovi...

Pjesma je nastala noću između 4. i 5. svibnja 1991. kada su u prozorima po cijeloj Hrvatskoj gorjele svijeće u spomen na masakrirane redarstvenike

 

Dubravko Horvatić

(1939. – 2004.)

HRVATSKI GRB

Kapi krvi na srebrnom oklopu,
na bijeloj rubači, poput tkanja, veza.

Kapi krvi, toka kovine, kap krvi,
kap krvi, laneno ruho, kap krvi.

Kap krvi na golim grudima
kao ukrasi što krvari ih Kob.

Kapi krvi na oklopu, rubači, truplu
- naš usud, naša povijest, naš grb.

 

Boris Maruna

(1940. – 2007.)

DRUGU HRVATSKU MISLIM

Drugu Hrvatsku mislim, na granici svijeta,
na velikom moru; njen stvarni gnjev i njenu nemoć
samo zbog nje, zbog nje,
samo zbog nje, ja bih palio vatru
Drugu domovinu mislim i pjevam uspravnu pod nebom,
moćnu nad grobovima

Drugu Hrvatsku volim, nagnut na njene vodopade,
na njene rijeke studene;
druge stube da njenog srca da me vode.
Oh, Romanijo, tvoje zvijeri i tvoje lišće,
da me tvoje lišće pokriva.
Mati mila, drugu domovinu, veliku i mladu nosim u žilju,
koje čekića iz njenog pepela

Dobrotu mislim, dobrotu i ljubav mislim,
Hrvatsku mislim:
da moja žalba, bude moja žalba
da moja krv, bude moja krv
da moji mrtvi, budu moji mrtvi
Drugu Hrvatsku mislim na granici svijeta,
na moru, na velikom moru

Sanjam, sanjam, sanjam,
Hrvatsku sanjam
i pjevam onaj dan, kad će njena riječ odjeknuti poput
                         metaka,
poput razbijenih metaka u starim hrastovima
                        Slavonije.
Drugu Hrvatsku na granici svijeta mislim,
na moru što buči, na velikom moru koje ne uzmiče

 

Stipan Blažetin

(1941. – 2001.)

UŽGIMO SVIJEĆE, PRIJATELJI MOJI

Užgimo svijeće, prijatelji moji,
za ljude svijeta, za sve koji pate,
užgimo svijeće neka gore,
užgimo svijeće za Hrvate!

Nosimo svijeće, prijatelji moji,
nevine žrtve ognji neka prate,
nek gore svjetla, stazama slobode,
nosimo svijeće za Hrvate!

Molimo Boga, prijatelji moji,
za mir i ljubav, što Hrvatskoj krate,
molimo Boga za sjetu slobode,
molimo Boga za Hrvate!

Nosimo cvijeće, prijatelji moji!
na grobovima neka se razastre,
nosimo cvijeće, za suze sjećanja,
nosimo cvijeće za Hrvate!

Stisnimo srca, prijatelji moji,
kucajte mira, slobode da vrate!
Nek želje naše Svevišnji usliši,
Stisnimo srca za Hrvate!

Užgimo svijeće, prijatelji moji!
Plameni želja neka svijet zahvate.
Užgimo svijeće, neka gore,
za mir, za sreću, za Hrvate!

 

(MILA SI NAM TI JEDINA..., Hrvatsko rodoljubno pjesništvo od Bašćanske ploče do danas, sastavili J. Bratulić, V. Brešić, S. Damjanović i B. Petrač; Alfa, Zagreb, 1998.)

 

 

Uto, 27-02-2024, 05:24:37

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.