Dan planeta Zemlje

Geološka izložba: kratka povijest hrvatske grude

U povodu Dana planeta Zemlje, poštovane čitatelje Portala HKV-a želim obavijestiti da je na Hrvatskom geološkom institutu, Sachsova 2, Zagreb, postavljena geološka izložba, kojom se na stručan i znanstveno popularan način predstavlja petrografsko, mineraloško i paleontološko bogatstvo Republike Hrvatske. Naša zemlja geološki je vrlo sadržajna i raznolika, a izgrađuju ju raznovrsne stijene nastale od prekambrija do kvartara, koje „čuvaju tajnu" povijesti stvaranja domovinskog terena dugu više od 600 milijuna godina. Ove stijene vrlo su značajne i u znanstvenom rasvjetljavanju geološke evolucije planeta Zemlje: geodinamske, tektonske, paleogeografske, paleontološke, petrološke, sedimentološke, paleoklimatske, ali i u mnogim drugim geoznanstvenim disciplinama. U postavi izložbe eksponati su grupirani prema paleogeografskim cijelinama, a izložba sadržava 232 izloška stijena, fosila i minerala koji predstavljaju presjek geologije Hrvatske. Izložba sadržava i multimedijalni prikaz na plazmi i touchsreenu gdje su izložbeni eksponati stručno opisani s makro i mikro fotografijama, a eksponati su interaktivni u okviru temeljne geološke karte RH 1:300 000. Pretraživanje je jednostavno: prema vrsti stijena, minerala i fosila, kataloškom broju eksponata, geološkim razdobljima, autorima ili samo klikom na geološkoj karti gdje su označeni lokaliteti svih eksponata. Izložba je stalna postava, može se pogledati tijekom radnog vremena Instituta, a organizirane skupine uz predhodni dogovor s upravom Instituta. Multimedijalni prikaz izložbe uskoro će biti dostupan na web stranicama, što će sigurno koristi učenicima i studentima u nastavi i svima nama koji volimo prirodu.

Dio izložbenog prostora u predvorju Instituta.

U Slavoniji orografija „plete vijenac" od prekrasnih slavonskih planina Psunja, Papuka i Krndije u kojima nalazimo najstarije stijene polimetamorfne geneze. Stijene su prekambrijske starosti koje su još preobražene u starijem paleozoiku tijekom otvaranja oceana Paleotehysa i kaledonske orogeneze.

Paleogeografska karta Zemlje prije oko 500 milijina godina. Kvadrati (crven-bijeli) na karti označavaju paleogeografski položaj stijena koje nalazimo u današnjim slavonskim planinama (modificirano, prema: Stampfli and Borel, 2000)

Paleogeografska karta Zemlje pred oko 380 milijina godina, vrijeme dezintegracije Gondwane i otvaranja oceana Paleotethys. Kvadrati (crveni i bijeli) na karti označavaju paleogeografski položaj stijena koje nalazimo u današnjim slavonskim planinama (modificirano, prema: Stampfli and Borel, 2000).

Permo-trijaske i trijaske stijene vezane za sinriftnu fazu i razlamanje Pangee, te početak formiranja oceana Tethys. Nalazimo različite tipove sedimentnih stijena uz specifične evaporite, te magmatske i piroklastične stijene. Ove stijene pojavljuju se gotovo po cijeloj Hrvatskoj. Označene su kataloškim brojem od T-1 do T-17.

Paleogeografska karta Zemlje pred oko 220 milijina godina, vrijeme razlamanja superkontinenta Pangea. Kvadrati (crveni i bijeli) na karti označavaju paleogeografski položaj stijena koje danas nalazimo u skoro svim hrvatskim planinama (modificirano, prema: Stamfli and Borel, 2002).

Tijekom jure i krede egzistirao je oceanski prostor zapadnog Tethysa koji se postupno sužava, te se formira subdukcijski ofiolitni kompleks (Banovina, Medvednica i Kalnik). Stijene su označene od J-1 do J-8. Duž južnog ruba oceana razvijala se karbonatna platforma (danas Dinaridi-širi pojam). Eksponati stijena, fosila i minerala označeni su kataloškim brojevima J-14 do J-31 i K-1 do K-30.

Paleogeografska karta Zemlje pred oko 160 milijina godina, vrijeme egzistiranja karbonatne platforme i oceanskog prostora sa sjevernim aktivnim kontinentalnim rubom (modificirano, prema: Stampfli and Borel, 2002).

Paleogeografska karta Zemlje pred oko 70 milijina godina, vrijeme postupnog odumiranja karbonatne platforme sa snažnim laramijskim orogenetskim pokretima (modificirano, prema: Stampfli and Borel, 2002).

Zatvaranjem oceanskog prostora počinje destrukcija karbonatne platforme, dok se laramijskim orogenetskom pokretima formiraju marginalni marinski bazeni subparalelno pružanjem Dinarida. Izložene stijene i fosili označeni su kataloškim brojem Pg-1 do Pg-18.

U miocenu započinje novi sedimentacijski ciklus čije stijene također izgrađuju hrvatska gorja. Samo u krajnjim sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske nalaze se stijene najstarijeg miocena (egera i egenburga), dok u ostalim krajevima jezerska sedimentacija uz vulkansku aktivnost započinje u otnangu (geološki kat od 18,1 do 17,2 milijuna godina) i karpatu (kat od 17,2 do 16 milijuna godina). U cijelom prostoru sjeverne Hrvatske u badenu (kat u trajanju od 16 do 12,7 milijuna godina) traje marinska sedimentacija, stvarajući dominantne litološke varijetete lapora i vapnenca. Tijekom badena odigrava se i vulkanska aktivnost. Tijekom sarmata (od 12,7 do 11,6 milijuna godina) talože se sedimenti u marinskom okolišu reduciranog saliniteta, a u panonu i pontu (od 11,6 do 5,3 milijuna godina) nastaju brakične taložine, te kontinentalni sedimenti u pliocenu (od 5,3 do 1,8 milijuna godina). Izloženi miocenski fosili, stijene i minerali označeni su kataloškim brojem Ng-1 do Ng-97.

Kvartarne stijene (od 1,8 milijuna godina do danas) taložene su u kontinentalnim sedimentnim sredinama, a njihov humusni dio danas su najčešća plodna poljoprivredna polja. Stijene i fosili označeni su kataloškim broje Q-1 do Q-19.

Dr. sc. Mirko Belak