Obljetnica telefonije u Hrvatskoj

Dok traje mukotrpan put dokazivanja da Hrvatska zaslužuje biti „dio Europe“, nastojanja što prije završiti pregovarački proces, te „ispuniti uvjete“, koja nam ta „maćeha Europa“ stalno iznova postavlja, nije na odmet podsjetiti se nekih manje poznatih detalja iz nedavne prošlosti, koji pokazuju da je Hrvatska odavno „europska zemlja“. Tijekom posljednjeg stoljeća glavna industrijska grana, preduvjet prosperitetne i za život poželjne zemlje, bile su telekomunikacije. Dok je XVIII stoljeće donijelo dominaciju zemalja što su ovladale svjetskim morima, XIX stoljeće i industrijalizacija karakterizirano razvojem željezničke infrastrukture stvaralo je nove svjetske velesile, u XX stoljeću, pogotovu u drugoj polovici prosperitet donose razvijene. telekomunikacije.

telefonija u RH
Noviji telex uređaj

Hrvatska je, od samih početaka, prednjačila u primjeni telekomunikacija, do današnjeg dana, zahvaljujući talentu i marljivosti njenih ljudi, ne u regionalnim, kamo nas stalno političari tjeraju, već u europskim okvirima. U ovom užurbanom vremenu, samo su malobrojni uspjeli ovih dana doznati informaciju, kako je u Hrvatskoj, u studenom 2007., nakon 157 godina, ugašena telegrafija. U Zagrebu je 28.rujna 1850., temeljem Uredovne Upute za K&K austrijske telegrafske urede, započeo radom telegrafski ured, istovremeno kao i ostali uredi K&K monarhije. Smješten u Banskim dvorima, proradio je prvi, elektromagnetski igleni telegraf, uređaj kojeg je usavršio mehaničar iz Edinburga, Alexandar Baine.

telefonija u RH
120 godina telefonije u Zagrebu

Ovaj je uređaj prenosio, tada fantastičnih, 9 znakova u minuti, na liniji do Beča. Prvi eksperimenti s telegrafom datiraju od 1836. (Samuel Morse) u Engleskoj, dok je prava, praktična primjena započela krajem četrdesetih godina, što svjedoči kako je ubrzo, Zagreb, kao dio Austro Ugarske, primijenio ovu tehnologiju. S današnje pozicije, lako je zaključiti da razlog nestanka telegrafije, u svjetskim okvirima, treba tražiti u primjeni telefaxa, te naravno Interneta – tehnologije što je preobrazila čovječanstvo. Svijet XIX st. je shvatio prednosti brzog i točnog prijenosa informacija, kao i važnost telekomunikacija za suvremeno društvo, te je primjena telefonije bila samo pitanje trenutka.

 telefonija u RH  telefonija u RH

Krvavi most, IPTV uređaj

Godine 1886 Poglavarstvo grada Zagreba, uz suglasnost K&K Ministarstva komunikacija dodjelilo je Wilimu Schwarzu koncesiju za izgradnju prve javne telefonske mreže u Hrvatskoj. U zgradi na Krvavom mostu, u kojoj se danas nalazi knjižnica marije Jurić Zagorke, postavljena je prva telefonska centrala, što je počela radom 1.siječnja 1887. Spomen ploča, postavljena 2007. godine podsjeća nas na taj dan, ali i kako je Hrvatska, već tada „bila u Europi“, prije mnogih drugih, pogotovo uspoređujući se s „regionom“, u kojeg bi nas neki danas željeli smjestiti. Važno je uočiti kako je Hrvatska dobila javnu telefonsku mrežu samo 9 godina nakon prve javne telefonske mreže u svijetu, u New Havenu USA, dakle samo 11 godina nakon izuma telefona, uređaja što je izmijenio svijet. Prema Agramer Zeitungu, u Zagrebu je, te 1887., bilo 45 pretplatnika što su u prvom mjesecu rada obavili 2475 razgovora.

Razdoblje nakon drugog svjetskog rata karakterizirano je stagnacijom u razvoju telefonske mreže, prvenstveno zbog monopolnog PTTa sa sjedištem u Beogradu, gdje se upravljalo „zajedničkom kasom“. Dovoljno se prisjetiti stanja u telefoniji do¸ 1990. iz perspektive običnog korisnika što je poželio telefon u svom stanu, ili možda obaviti razgovor iz javne govornice s mora, za vrijeme ljetovanja. Danas, kada se telefonija, iz svjetske razvojne perspektive, transformira u „internetsku komunikaciju“, uz potpuno tržno nadmetanje, kada tradicionalni operatori ustupaju mjesto nekim novim „igračima“, na lokalnom, ali i svjetskom tržištu, Hrvatska je opet, u primjeni telekomunikacijskih tehnoloških dostignuća, zahvaljujući znanju svojih ljudi, u samom vrhu Europe. Jer, tzv. internetska TV, distribuirana „telefonskim“ žicama u domove nekoliko desetaka tisuća hrvatskih građana, zorno svjedoči kako je Hrvatska zalupila vratima „zamračene Balkanske krčme“ .

Damir Tučkar, dipl.ing.

{mxc}

Uto, 22-10-2019, 09:21:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.