Svaštara 
Kalkulator
Pacman
Udruga 
Upute
Stećci u BiH
Bosna i Hercegovina puna je vrlo zanimljivih, tajanstvenih nadgrobnih spomenika koji se nazivaju stećci. Najpoznatija zbirka nalazi se u Radimlji u Hercegovini:
A evo i nekoliko stećaka iz okolice Srebrenice u istočnoj Bosni:
Na stećku u sredini može se vidjeti ljiljan, koji je vrlo stari simbol Bosne. Postoje mnogobrojni stećci i u Hrvatskoj. Neki od njih nalaze se u blizini Knina, Karlovca (Generalski Stol), te u Slavoniji, u blizini gradova Požege i Pakraca.
Čak i danas hrvatske žene u nekim dijelovima Bosne tetoviraju svoje šake kršćanskim simbolima i ornamentima sa stećaka. Taj vrlo stari običaj, koji se susreće isključivo među katolicima, imao je posebno značenje u vrijeme otomanske okupacije. Na taj način, noseći neizbrisivi znak svoje kršćanske religije, sprječavale su prisilnu islamizaciju. Sam običaj je, međutim, mnogo stariji. Primjerice, grčki povjesničar (1. stoljeće pr. Kr.) spominje tetoviranje među stanovništvom ovog područja. Radi više informacija pogledajte članak Ćire Truhelke: Die Tätowirung bei den Katholiken Bosniens und der Hercegovina (Tetoviranje katoličkog življa Bosne i Hercegovine, objavljen u Wissenschaftliche Mitteilungen Aus Bosnien und der Hercegovina (Znanstvene vijesti iz Bosne i Hercegovine), izdanje Državnog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, ur. Dr. Moriz Hoernes, Vierter Band, Wien 1896).
Bosanski Hrvati katolici tetoviraju svoje šake i druge vidljive dijelove tijela s kršćanskim simbolima (obično to bude mali križ), čelo, obraze, ručne zglobove, vrat. To se može vidjeti i danas, ne samo u Srednjoj Bosni, već i među ženama izbjeglim iz Bosne.
www.croatianhistory.net
Preveo: D. J. L.
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
KOMENTARI ČITATELJA
Hrvatski naziv je biljeg ili u ikavici bilig, množina je bilizi.
Time smo se riješili nečega što nije naše, niti može ostati u živom hrvatskom jeziku.
Baštinu pravljenja nadgrobih kamenih spomenika Hrvati su prenjeli iz svoje iranske Pradomovine, banovine Harauvatije sa krajnjeg istoka antičke Perzije.