Jerko Malinar (1932. – 2023.)
umjetnik, fotograf, pjesnik, kulturni djelatnik, domoljub

Svaka hrvatska iseljenička zajednica u svijetu (posebice veće naseobine) imala je pojedince koji su joj bili spiritus movens. Bili su pokretačka snaga i davali ritam društvenoga života zajednice. Njihove djelatnosti, bile one usmjerene na kulturu, politiku, vjeru ili šport, imale su zajednički nazivnik: ljubav prema hrvatskoj baštini i domovini. Njihov rad nije bio stihijski i paradni, nego dugotrajan i nesebičan. Uvijek spremni zavrnuti rukave i žrtvovati se za opće dobro. I hrvatska zajednica u Clevelandu, Ohio, imala je lijep broj domoljubnih idealista. Jedan od njih bio je i Jerko Malinar, koji je uvelike pridonio čuvanju i jačanju hrvatskoga kulturnoga nasljeđa u ovom dijelu Amerike.

Ljubavlju bogato obiteljsko nasljeđe

Prije nego što reknemo nešto o Jerku, vrijedno je čitatelje upoznati s obitelji u kojoj je rođen, posebice sa životom i radom njegova oca, koji je jedan od tisuće poratnih hrvatskih mučenika žrtvovanih na oltar komunističke božice „Revolucije” i njezina blizanca „Bratstva i jedinstva”.

Jerkov otac Jerolim Malnar (1897. – 1945.) rođen je u mjestu Vrata, Fužine, u mnogobrojnoj obitelji. Po zanimanju je bio elektro-strojar i radio za Državne željeznice. Još u mladim danima, za vrijeme školovanja u Zagrebu, uključio se u karitativan rad i bio veoma aktivan u katoličkim organizacijama, posebice u društvu „Kačić” i u hrvatskim „Orlovima”. Među ostalim, bio je utemeljitelj društva katoličkih naučnika „Eckert”, urednik glasila hrvatske katoličke mladeži „Mladost“, tajnik Hrvatskog katoličkoga omladinskoga saveza, jedan od utemeljitelja samostalnoga Hrvatskoga katoličkoga orlovskoga saveza... Bio je među prvacima mladih hrvatskih katoličkih djelatnika u razdoblju između dvaju svjetskih ratova. U očima „osloboditeljima”, sve je navedeno bilo neoprostivo.

Jerolim, kao mlad i veoma ugledan čovjek, dobrotvor, katolik, gospodarstvenik, organizator, novinar i svestrano talentiran, bio je „opasan” za revolucionarne tlapnje onih koji su „iz šume” pristizali. Zato je pogubljen kao „narodni neprijatelj” u srpnju 1945. godine. Osim što mu je oduzet život, zaplijenjena mu je i obiteljska imovina, a supruga s četvero djece ostala bez posla sve do 1950. godine. Preživjeli su zahvaljujući Bogu i bliskim prijateljima.

Između komunističkoga čekića i jugoslavenskoga nakovnja – utočište u tuđini

Jerko Malinar rođen je u Zagrebu 12. veljače 1932. U svojoj obitelji, posebice od oca, učio je i naučio što znači ljubiti svoj narod, svoju vjeru i domovinu. Naravno, jugoslavenska država i komunistički režim bili su mu neprihvatljivi i to je već u mladim godinama iskazivao. Bio je izbačen iz umjetničke srednje škole i mogao je slijediti samo trgovački smjer. Kao student bio je uhićen i u zatvoru zadržan nekoliko tjedana. Izlaz iz ovakvih prilika našao je odlaskom iz svojega voljenoga Zagreba i Hrvatske u tuđinu.

Kad mu je bilo 20 godina, krenuo je sa skupinom mladih ljudi na planinarenje u slovenske Alpe. Ali Jerko i njegov kolega i istomišljenik Vlado Gračanin imali su druge planove. Za vrijeme alpske snježne oluje, ne obazirući se na opasnosti koje su im prijetile, odvojili su se od ostalih planinara i prešli u Austriju. Završili su u izbjegličkom logoru Asten kod Linza. Nakon tri godine mogli su napustiti logor, a tek 1956. dobio je dopuštenje doći u Ameriku.

Prvih osam mjeseci američkoga života Jerko je proveo radeći u jednoj željezari u gradiću Lackawanna, nedaleko od Buffala, a zatm se preselio u Cleveland. Znajući za njegove umjetničke talente, jedan ga je prijatelj upoznao s mogućnostima posla i studija na tamošnjoj poznatoj privatnoj umjetničkoj školi Cooper School of Art, koja je utemeljena 1924. Osim što se u toj školi zaposlio, ravnatelj je relativno brzo prepoznao njegove talente, omogućio mu samostalnu izložbu, a slijedila je i studentska stipendija. Pola stipendije uplaćivala je čuvena američka tvrtka American Greetings. Nakon završenoga studija, tvrtka American Greetings Jerku je ponudila posao i on je u njoj stvarao svoja umjetnička djela 34 godine. U mirovinu je otišao 1994.

Uz profesionalne i obiteljske potrebe i odgovornosti, Jerko je uvijek našao vremena sudjelovati u životu i radu hrvatske zajednice u Clevelandu i okolici. Njegovi su umjetnički talenti dolazili do izražaja ne samo u tvrtci za koju je radio nego i u hrvatskoj zajednici. Uz njega je uvijek bila i njegova vjerna supruga Branka r. Frigan i njihove četiri kćeri.

Dva pothvata kojima su Jerko i Branka uvelike pridonijeli bili su utemeljenje (1984.) muzeja i knjižnice Croatian Heritage Museum & Library u prostorijama velebnoga Hrvatskoga doma „Kardinal Alojzije Stepinac” u Eastlakeu, nedaleko od Clevelanda. Tijekom posljednja četiri desetljeća muzej je održao brojne izložbe (u svojim prostorijama i drugdje) na teme iz narodne i likovne umjetnosti, prikazivao dokumentarne filmove, organizrao predavanja... Knjigama i časopisima bogata knjižnica dostupna je ne samo redovitim čitateljima nego i studentima koji dolaze radi znanstvenih istraživanja hrvatske kulture i povijesti. Važna je i činjenica da su muzej i knjižnica umreženi sa sličnim ustanovama sjeveroistočnoga dijela države Ohio. Sav je rad u muzeju i knjižnici volonterski, a knjige i artifakti su donacije.

Drugi veliki i trajni pothvat kojemu je i Jerko mnogo pridonio je Hrvatski kulturni vrt (Croatian Cultural Garden) u Rockefeller Parku, na istočnoj strani Clevelanda. Ideja o Hrvatskom vrtu pokrenuta je 2011., a projekt dovršen 2014. godine. To je prva u prirodi trajna izložba u Sjevernoj Americi koja ističe doprinos hrvatskoga naroda svjetskoj kulturnoj baštini.

Jerko je kroz cijeli život bio dostojan sljedbenik svojega oca Jerolima i svih onih koji su se žrtvovali za druge, ponajprije za dobrobit svojega naroda i domovine. Njegov ovozemaljski put završio je 27. travnja 2023., a njegovi zemni ostatci počivaju na groblju St. Peter Cemetery, North Ridgeville, Ohio.

dr. Ante Čuvalo

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.