Hrvati i njihovi potomci rasuti su po svijetu kao zvijezde po nebeskom svodu. Neki od njih vidljiviji su od drugih, kao i zvijezde, barem za neko vrijeme. Za vas sam prikupio crtice iz života onih koje sam tako rekavši „u hodu“ zapazio i o njima iz raznih izvora ponešto zabilježio. Poneke sam od njih i poznavao. A ovdje ih vi možete sve upoznati i vidjeti da u tom našem rodu i narodu ima stvarno nadarenih, radišnih i uspješnih pojedinaca diljem kugle zemaljske. Lijepo je (do)znati tko su ti naši sunarodnjaci i biti ponosan na njih. Svatko je od njih na svoj način obogatio svijet...

Među ovim kratkim životopisima pročitat ćete o ljudima vrlo različitih zvanja i iz raznih krajeva svijeta. Ali sve ih povezuju hrvatski korijeni. Svi su bili ponosni na ono što su ponijeli iz domovine ili naslijedili od svojih roditelja, djedova i baka – od domaćih jela i obiteljskih tradicija do hrvatske kulture općenito. Ali ima i još nešto što oni imaju zajedničko: prepoznali su svoje talente i imali životne ciljeve, te bili radišni, strpljivi i uporni u njihovu ostvarenju. Znali su da prirodna nadarenost nije dovoljna za velika postignuća. To je samo temelj na kojemu treba graditi, ustrajno radeći, ono što želimo u životu postići. Bili oni znanstvenici, glumci, pjevači, športaši... njihova je zvijezda zasjala i postala vidljiva jer su „brusili“ sami sebe, i to uz velike napore i žrtve.

Ante Čuvalo, Hrvati u svijetu – 101 životopis za školarce (i roditelje), CroLibertas Publishers, 2017.

Ilma de Murska (Ema Pukšec; 1834. – 1889.)
operna pjevačica

Buran život Eme Pukšec počeo je u Ogulinu 6. veljače 1834. Otac joj je bio krajiški časnik Josip Pukšec, a majka Krescencia Brodarotti de Trauenfeld. Budući da je Josip bio cijenjen i vrstan časnik, dobio je plemićku titulu i dodao svom prezimenu Murski.

Ema je već kao dijete počela svirati pijano. Pjevanje je učila u Zagrebu, na bečkom konzervatoriju i u Parizu. Njezina prava pjevačka karijera je zablistala 1862. i trajala oko 20 godina. Pjevala je u operama raznih gradova Europe: Firenca, Pešta, Berlin, Prag, Beč, Hamburg, Petrograd, London itd.

Godine 1873. i 1874. bile su njezine najslavnije godine u Americi. Ubrzo je postala najpoznatija operna zvijezda na pozornicama u New Yorku, Chicagu, San Franciscu, New Orleansu i drugim većim gradovima.

Pjevala je također u Havani i na više pozornica u Australiji. Oni koji su bolje poznavali europske političke zavrzlame nazivali su je “Hrvatskim slavujem”, ali američke novine često je nazivaju “Mađarski slavuj” jer je dolazila iz zemlje koja je bila pod “krunom sv. Stjepana.” Ali, ta i slična vremena su prohujala. Ilma Murska je bila prava zvijezda svog vremena.

Njezino ime je bilo prepoznatljivo po cijelom svijetu. Ali iza tih svjetlucavih pozornica, mase sljedbenika i materijalnih dobara krila se i tragična strana ljudskog života. Udala se 1851. za časnika Josipa Edera i s njim imala dvoje djece (Alfons i Hermina). Radi svoje pjevačke karijere napustila je muža i malu djecu i krenula u blještavi svijet. Moglo bi se reći, prošla je cijeli svijet i svojim glasom opčarala ljubitelje glazbe gdje god je nastupala.

Slava ju je pratila kamo god je stizala. Ali poslije pjevačke karijere kola su se počela naglo kotrljati nizbrdo. Ostala je sama, slaba zdravlja i praznih džepova. Umrla je u velikoj bijedi u Münchenu 14. siječnja 1889. godine. Uz sve to, ime Ilme Murske (Eme Pukšec) ostaje slavno u povijesti glazbe i blistav dragulj hrvatskog kulturnog bogatstva.

dr. Ante Čuvalo