Pjesma „Horvatska domovina", poznatija kao „Lijepa naša", koju je 1835. u Gajevoj „Danici" objavio Antun Mihanović, a kasnije uglazbio Josip Runjanin, s pravom je izabrana za službenu himnu Republike Hrvatske. Svojom rodoljubnom crtom i literarnom vrijednošću ona je to zaslužila biti. No, postoje i druge pjesme koje su to mogle postati. Tako se primjerice pjesma „Lijepa li si" kantautora Marka Perkovića Thompsona pjeva prije svake utakmice hrvatske nogometne reprezentacije i na neki način predstavljaju „drugu" hrvatsku himnu. U toj su pjesmi, kao i u „Horvatskoj domovini, majstorski opisane ljepote „Lijepe naše" domovine. U prilogu možete poslušati u nas slabo poznatu pjesmu koju je ispjevao fra Krešimir Mikelić, a koja bez sumnje može stati uz bok prethodno spomenutih pjesama. Riječ je o pjesmi „Let hrvatskog sokola", koja će nas još jednom podsjetiti na beskrajnu ljepotu kojom je Bog obdario naš "mali dio svemira". Tipična je to hrvatska rodoljubna pjesma inspirirana vječnom hrvatskom temom borbe za slobodu na vjetrometini Istoka i Zapada.(dd)
Let hrvatskog sokola
De poleti sokole sa stine
Pa se vini gori u visine
Pođi s juga uz Jadransko more
Pa doleti do Triglava gore
Ti uperi oko sokolovo
Na Velebit i na Biokovo
Prošetaj se ravnom Slavonijom
Likom, Bosnom, našom Vojvodinom
Poletit ćeš ka nebeska strila
Od zemaljskih do rajskih visina
Kad proletiš pokraj rajskih vrata
Ugledat ćeš maticu od zlata
I oko nje kolo vilovito
Igraju ga malo i veliko
U nošnjama naših pradidova
Svih vrimena i sviju vikova
Oko kola hrvatski vojnici
Tomislav i svi mu konjanici
Krešimir i njegovi mornari
Domagoj i ostali vojari
A na čelu sigetskoga zbora
Stoji hrabri Zrinović Nikola
To su one proslavljene duše
Što za Krista krv svoju proliše
Zbog njihova davnoga junaštva
Svi nas zovu da smo stup kršćanstva
Jer kad ono poganin navali
Samo Hrvat na put mu se stavi
Tu je pao sultan Mehmet Silni
Tu su Turci glave ostavili
Nisu znali s kim posla imaju
Hrvati se nikad ne predaju
Ti se pokrij nad jarbolom zlata
Prenesi im pozdrav od Hrvata
Pa im reci lipo po istini
Zašto srce žudi k domovini
Letija san uz Jadransko more
Priletija doline i gore
Vidija san tu lipotu svaku
Što nam resi predragu Hrvatsku
Od Kotora preko plavog mora
do istarskog Kristalnoga gorja
Ispleli se predragi otoci
Ka biserni nanizani lanci
Čvrsto stoje i vitru prkose
Oni naše uspomene nose
Vidija san hrvatsku Atenu
Naš Dubrovnik na tvrdom kamenu
Pokraj Splita i Klisa tvrđave
Tiho Jadro utiče u more
Solin svoje krake raširija
Čuva kosti hrvatskih kraljeva
Iznad Splita i Starog Trogira
Prijestolnica kralja Krešimira
Naš Šibenik kano bila ptica
Stoji ispod zagorskih litica
Vidija san vale i uvale
Dalmatinske pozlaćene žale
Zrcale se kano ogledalo
Sjajno sunce hridi im obasjalo
Iznad mora stoje kao lovor
Kozjak, Mosor, kršno Biokovo
I Velebit što mu dušmanini
Posjekoše drvo po padini
Podno njega Senj na vitrometu
Iznad Senja orlovi u letu
Di su nekad rađani junaci
Sad se legu orlovi i vrapci
Istra vam se nije prominila
Ostala je lipa ka i vila
Uz obalu redom prisna mista
Od Rijeke do izgubljenog Trsta
Sve krajine naše domovine
Vištom Božjom rukom salivene
Svaka lipost na svoj način daje
Isto sunce kada ih ne sjaje
Neretvanska beskrajna dolina
Uz Neretvu što se je izvila
Plodna, rodna, puna svakog blaga
Mili Bože na daru ti hvala
S toga krša i pustog kamena
Mnoga slavna ustaše imena
Tu i danas posebno prebiva
Božja ruka i milost Gospina
Neka uvik časti Gospodina
Livno, Duvno, Ljubuška krajina
Međugorje, Humac i Vitina
Svo Posušje, Grude i Čapljina
Ispod njih je Imotska krajina
Oko polja sto ih iznosa vila
I Imotski što gleda s visoka
S dva jezera ka dva plava oka
Tamo dalje Cetina se sliva
Sinjsko polje vodama umiva
Kripi zemlju i ljude napaja
Kruva daje, junake odgaja
Za svilajom Petrova ledina
Niza nju se Čikola razlila
Sve od Kljaka do Drniša grada
Prostrlo se polje vinograda
Iza Krke Ravni su kotari
Bukovica ravnicu im kvari
A ostalo Bože blagoslovi
Sve do Zadra livade i doli
Vidjeh zemlju najlipšu na svitu
Svu u plodu i šarenom cvitu
Te divote nema na daleko
Doli more, gori polje meko
Malo bolje čovik kad pogleda
Ne postoji čega kod nas nema
Svakim dobrom Bog nas obdarija
Ulja, kruva, duvana i vina
Po poljima kosci travu kose
Domaćice užinu im nose
Pa kad u lad odu da odmore
Zapivaju gange ili reve
Tako ti je kod nas običajno
Po tri-četiri zapivat uzaj'mno
Da se čovik malo proveseli
I s drugima radost da podijeli
Raslo mi je srce u grudima
Kada vidih u nikim mistima
Slivaju se do Božjega hrama
O nedilji ljudi sa svih strana
Staro, mlado u crkvu ulaze
Boga mole i milost nalaze
Nek' udare sa istoka vitri
Hrvat viru neće izgubiti
Kad je sokol riči dovršio
Iz kola se jedan uputio
Pa dolazi pod jarbol sokolu
I govori besidu mu ovu:
"Leti ptico, slobodu navisti
Svakom onom koga jaram tišti
Bog će ruku svom narodu pružit'
Jer on čuva onog tko mu služi
A Hrvati pri ognjištu svome
Nek se mole Bogu velikome
Nema sriće di se Boga psuje
I Njegovo ime pogrđuje
To je velika mana Hrvatima
Ne štima im uvik na ustima
Stvorca svoga neka ne vriđaju
Misto psovke nek mu hvalu daju
Mi ćemo se ovdi molit' Bogu
Da vam dade radost i slogu
Da živite u ljubavi bratskoj
U predragoj zemlji nam Hrvatskoj
Nek vam rodi vino i pšenica
Nek vam zdrava rađaju se dica
Da se širi loza plemenita
I da traje sve dok bude svita
A ti leti k našem dragom kraju
Reci da ga sinci pozdravljaju
Oni što su krv svoju prolili
Da bi danas vi slobodni bili
Zapivajte uz ognjišta bratska
Neka živi slobodna Hrvatska
Nek' se piva priko cilog svita
Još je živa Vila Velebita!"
Fra Krešimir Mikelić
Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.
Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća
Zadnji komentari
- Tito i titići; priče iz zemlje...
Točno, iako vrlo depresivno i ...
19.05., 01:21, Domovine sin - Pomak - očekujemo postupke pro...
..pa zbrišite sve ovom udbinom...
19.05., 00:13, MIJO F - Šišljagić i Burić: na djelu su...
Koji sa ove slike je Mario Maž...
19.05., 00:08, MIJO F - Pomak - očekujemo postupke pro...
***Admin Samo...
19.05., 00:06, Daruvar - Tito i titići; priče iz zemlje...
Izbrisano. Članci na Portalu z...
19.05., 00:05, Daruvar - Pomak - očekujemo postupke pro...
vecernji.hr/.../... (http://ww...
18.05., 23:59, MIJO F - Obrana Ante Gotovine traži odb...
Prema postupcima Tužiteljstva ...
18.05., 23:16, Sibran - Pomak - očekujemo postupke pro...
..netjaka VEDRANA-Jedino Hrvat...
18.05., 23:09, MIJO F - Tito i titići; priče iz zemlje...
Jedno potpunije viđenje komuni...
18.05., 22:52, Boljunac - Pomak - očekujemo postupke pro...
Nema rješenja ovog pitanja be...
18.05., 22:39, Jedino Hrvatska - Nema li stvarno novca za Pelje...
..bez pardona..venu režem..a ...
18.05., 21:52, MIJO F - Nema li stvarno novca za Pelje...
..i sav promblem riješen?? ;-...
18.05., 21:27, Jedino Hrvatska - Nema li stvarno novca za Pelje...
..i sav promblem riješen?? ;-...
18.05., 21:22, MIJO F - Nema li stvarno novca za Pelje...
Tko danas vuče konce?
18.05., 21:20, Cetina - Fred Matić: registar branitelj...
Fred Matić ministar!? U zemlji...
18.05., 21:14, Cetina - Nema li stvarno novca za Pelje...
Izgradnjom Neumskog koridora, ...
18.05., 21:06, Jedino Hrvatska - Nema li stvarno novca za Pelje...
Maloprije je na Dnevniku povod...
18.05., 20:42, Jedino Hrvatska - Nema li stvarno novca za Pelje...
Kad je svojedobno predsjednik ...
18.05., 20:41, zmijicamala - Pomak - očekujemo postupke pro...
Ne budite naivni! Pogledajte ...
18.05., 20:23, Crni Jahač - Nema li stvarno novca za Pelje...
Hrvatska je zbog specifičnosti...
18.05., 20:10, Jedino Hrvatska - Karamarko: nadam se pobjedi u ...
"ZAJEDNO HRVATSKA" + Kujundžić...
18.05., 19:50, dardal - Ivan Aralica: Problem nijekanj...
Ono što je 1989. bio HDZ danas...
18.05., 19:46, dardal - Svjedočenja ruskih i mađarskih...
Sprava koju si pokazao prava j...
18.05., 19:37, bosanac - Kamen temeljac
Obitelj kao stup društva ..sve...
18.05., 18:51, MIJO F
Tko je na vezi?
- 12 gostiju
KOMENTARI ČITATELJA
Runjanin (1821.-1878.) kao kadet u Glini, bez glazbene naobrazbe, u vrijeme navodnog nastanka pjesme (1840-1848?), tek je počeo kod vojnog kapelana Josifa Wendela učiti svirati gitaru!
Prvi poznati notni zapis Lijepe naše napravio je pjevački pedagog i orguljaš zagrebačke katedrale Vatroslav Lichtenegger 1861. na traženje njegovih učenika koji su mu ju je otpjevali, a objavljena je u "Sbirka različitih četveropjevah mužkoga zbora" - svezak II, broj 9, 1862.
Postoji fama da ju je Runjanin "komponirao" prema melodiji Donizettieve arije "O sole piu ratto" iz 3. čina opere "Lucia di Lammermoor" (morat ću to malo bolje preslušati, više puta!). Valjda se zato u Runjaninovim biografijama navodi da je između 1848.(!) i 1866. četiri puta bio u ratnim pohodima u Italiji. Donizettieva Lucia di Lammermoor praizvedena je u Napulju 1935. i zbog težine nije bila pretjerano izvođena do pojave Marie Callas. Istina, Runjanin je "Luciju" mogao čuti 1846. da je bio u Zagrebu ili 1847. u Rijeci.
Pozdrav vaš zmijicamala
..mamlazi jedni umišljeno-bezbo žni..j....i VAS GRAĐANI..kad VAM opet topovi i tenkovi dođu na 20 km od Agrama-PODRUM_P ODRUMČIĆ i titina atomska skloništa..fujj j!...
Kao takvome, taj „zmijicamala“ nikako nije dorastao. Morat će po daljnje instrukcije kod svojih mentora (promuklih pijetlova).
„Mijo F.“, tako i ja, kao što i vi- ne dam se svrstati u tu izmišljenu formu („građani i građanke..), a što je zamjena za „drugarice i drugovi“, da bi se onda stvorila na ovome području multietnička zajednica (kad im se već raspala ona od 1918-1990).
Nadam se da bi što veći broj poštenih i razumnih ljudi, isto ovako- odmah prepoznao svaki pokušaj podvala!
Pozdrav i svako dobro vama, "Mijo"
Kuhač pak u svojoj knjizi Ilirski glazbenici iz 1893. o Runjaninu piše: "I ovaj nije bio vještiji glazbi od Rougeta (autor Marseljeze, glazbeni amater, znao je svirati klavir op. ZM), ali mjesto glasovira umio je udarati u kitaru i u cindru (Zither), te pjevati po kajdama... ishitrio je za pjesmu "Liepa naša domovina" napjev godine 1846. u Glini, gdje je tada u svojstvu carskoga kadeta u posadi bio."(str.232)
1840. ili 1846.?
I Laszowskom i Kuhaču poveznica je zmaj Ivan Trnski koji je sa Runjaninom službovao u Glini.
Rekla kazala
Nakon što je Vatroslav Lichtenegger 1861. zapisao Lijepu našu i objavio ju 1862., Kuhač dalje piše:
"Runjanin je doduše svoju melodiju sam ukajdio, ali mi nemamo žalibože njegovu ukajdbu...pukov nik Ivan vitez Trnski... uvjeravao me je, da je Lichtenegger Runjaninovu melodiju, ako ne posvema točno ukajdio, to ipak prilično onako, kako su ju tada u Glini pjevali uz pratnju kitare, u koju se je Runjanin dobro razumio." (isto, str 234.)
Ovdje treba primjetiti da nema klavira! Dakle otpada onaj "Pupavčev klavir" za muzej himne u Glini.
1846. "Lijepa naša" iz Gline u Zagreb ili iz Zagreba u Glinu?
Piše Kuhač u istoj knjizi:
"Melodija, koja je Runjaninu pri ishitrenju napjeva "Liepe naše domovine! u ušima zujila, potječe iz trećega čina Donizettieve opere "Lucia di Lammermoor", gdje ju pjeva tenor EDGARDO (istaknuo ZM) i bariton Enrico u dvopjevu."(str. 233.)
i
"Kako su mi pripoviedali vjerodostojni svedoci Runjaninova doba, doprla je popievka "Liepa naša domovina" još godine 1846. u Zagreb"(str. 235.)
Opera Lucia di Lammermoor praizvedena je u Napulju 26. rujna 1835.
Tek nešto više od 11 godina kasnije, u Zagrebu, 10. siječnju 1846., tenor Franjo Stazić (1824-1911) debitirao je u operi Lucia di Lammermoor kao EDGARDO (!!!) i koji će samo dva i pol mjeseca kasnije, 28. ožujka 1846, biti Vukosav na PRAIZVEDBI prve hrvatske nacionalne opere Ljubav i zloba Vatroslava Lisinskog.
Hm, EDGARDO među ilircima na povjesnom glazbenom događaju u Zagrebu početkom 1846., nije poznato je li bio na turneji u Glini.
Pozdrav vaš zmijicamala
"Ali taj gospodin, koji, budi rečeno, čivutin nije, misleć učiniti bolji gšeft sa svojimi popievkami, izda te hrvatske pjesmice pod onim, za nas Hrvate toli kobnim imenom jugoslavenskim, a još u dvoja pismena. Nu kirilovska publika pokaza više sviesti za svoje nazovi srbstvo, nego li ona latinska za svoje hrvatstvo. Kurilovska svezaka rasprodao gosp. Kuhač jedva desetak, pa sada javlja, da mora obustaviti dalnje cirilsko izdavanje. Taj muzikalni Vuk nezaostaje u ničem za onim guslarskim..."
Jedino me čudi da Kuhača još nisu napali Goldsteini jer je u "Ilirskim glazbenicima" iz 1893 u tekstu o Runjaninu na str. 235. zapisao: "U naravi stvari leži, da ustaška popievka mora imati u tekstu i u melodiji krepkih, vatrenih, neodoljivih fraza".
Pozdrav vaš zmijicamala