Hrvatska klasična glazba od 11. do 19. stoljeća

Hrvatska klasična glazba od 11. do 19. stoljeća

Prvi hrvatski rukopis s neumama crkvene glazbe potječe iz 11. stoljeća. Osorski evanđelistar (1080.-1082.) iz samostana sv. Nikole u Osoru (otok Cres) napisan je na beneventani, ukrašen inicijalima vrste Monte Cassino, i popraćen je starim neumama. Taj evanđelistar sadrži među ostalim molitvu za Papu, za bizantskog cara i za kralja koji je u to doba bio stvarni vladar (regis nostri) – hrvatskog kralja Zvonimira. Evanđelistar se čuva u Vatikanskim arhivama. Neke od božićnih narodnih pjesama iz 12. stoljeća još su popularne. Zanimljivo je da Hrvati imaju više od 500 (pet stotina) božićnih pjesama. Postoje božićni stihovi koji imaju dedetak različitih melodija, koje se znatno razlikuju od područja do područja. Broj hrvatskih božićnih pjesama zapanjujuće je velik čak i u svjetskim razmjerima.

Prema dr. Mihi Demoviću, poznata i vrlo popularna hrvatska božićna pjesma Narodi nam se kralj nebeski potječe iz 13. stoljeća, a U se vrime godišća vjerojatno iz 12., vidjeti Glas koncila, 25. 12. 2007, str. 15.

Miho Demović, hrvatski muzikolog, otkrio je u Vatikanu neke stare partiture koje potječu s područja Hrvatske. U suradnji s glazbenim orkestrom Hortus Musicus iz Tallina u Estoniji organizirana su dva koncerta u sklopu Osorskih glazbenih večeri, nazvana Glazba u Hrvatskoj od 8. do 10. stoljeća i Glazba u Hrvatskoj od 10. do 12. stoljeća. Vidjeti ovdje, te Miho Demović: Liturgijski recitativi iz starih hrvatskih kodeksa od X. do XII. stoljeća, Zagreb, Kor Prvostolne Crkve Zagrebačke, 2000, ISBN 9005208-5-2, 400526039.

(Bit će nastavljeno)

croatianhistory.net
Preveo: D.J.L.